Njemački znanstvenici u nedavnoj su studiji otkrili da je naša sklonost slatkim i masnim zalogajima i grickalicama nešto što mozak može naučiti, a manje je povezana s nedostatkom volje da ih izbjegavamo. Iako znate da možda niste trebali, opet ste posegnuli za slatkim ili masnim namirnicama, slasnoj čokoladi, vrećici čipsa ili prženim krumpirićima, jednostavno im niste uspjeli odoljeti.
Nova studija pokazuje da nas na konzumaciju slatkog ili masnog tjera upravo naš mozak. Nastojeći istražiti ulogu mozga u žudnji za hranom s visokim udjelom masti i šećera, međunarodni tim znanstvenika koji su vodili stručnjaci s Instituta Max Planck za istraživanje metabolizma, grupi ljudi normalne tjelesne težine dvaput tjedno u osam tjedana davao je da konzumiraju puding s visokim udjelom mliječnih masti. Istodobno su svakodnevno konzumirali i drugu hranu koju obično jedu. Prije i za vrijeme studije znanstvenici su pratili njihovu moždanu aktivnost. Kontrolna skupina dobivala je porciju pudinga s istom količinom kalorija, ali s manje masti i šećera.
Ustanovljeno je da se moždana aktivnost znatno povećala u skupini koja je jela puding s visokim udjelom masti i šećera, što je posebno aktiviralo dopaminergički sustav (koji uključuje dopamin), područje u mozgu odgovorno za motivaciju i nagradu. Mozak oslobađa velike količine dopamina kada prakticiramo stvari nužno potrebne za preživljavanje i reprodukciju, a to su konzumiranje hrane i seks.
– Mjerenja moždane aktivnosti koja smo obavili na ispitanicima pokazala su da se mozak sam po sebi ‘preusmjerava’ kada konzumiramo čips i sličnu hranu. On nas podsvjesno uči da preferiramo hranu kojom sami sebe nagrađujemo. Kroz ovakve promjene u mozgu, nesvjesno ćemo uvijek preferirati hranu koja sadrži puno masti i šećera – pojasnio je voditelj studije Marc Tittgemeyer.
