- Potreba za poljoprivrednim površinama u nekim bi zemljama pala za čak 57 posto
I dok je prosječna cijena obradivog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj najniža u Europskoj uniji, postavlja se i pitanje što bi se učinilo sa poljoprivrednim zemljištima koja bi se oslobodila ako bi potražnja za mesom i mliječnim proizvodima pala za dvije trećine.
Kako piše Agroklub prema studiji ‘Nova korist zemljišta – Potencijal alternativnih proteina u Europi’ iz centra za istraživanje Green Alliance, 44 posto poljoprivrednog zemljišta u deset europskih zemalja više se ne bi koristilo za uzgoj stočne hrane i ispašu, a oko 20 posto koristi se za uzgoj biljaka namijenjenih ljudskoj prehrani.
Traži se alternativa
Pišu kako u Europi gotovo da više nema produktivnog tla te se sve više oslanjamo na uvoz čime se neće postići europski zeleni ciljevi. Zato umjesto mesa i mliječnih proizvoda predlažu korištenje alternativnih biljnih proteina, ali i algi, gljiva i kukaca te proteina dobivenih fermenitanjem te proizvodnjom iz stanica.
– Imaju jednako dobar okus kao meso i mliječni proizvodi, a istovremeno znatno niže troškove za potrošače i okoliš. Oni već danas postupno zamjenjuju prerađeno meso i mliječne proizvode jer postaju konkurentniji u odnosu na životinjske proizvode, stoji u studiji koja je predstavljena uoči Međunarodnog zelenog tjedna u Berlinu, a naručio ju je i financirao Good Food Institute Europe, nevladina organizacija aktivna na području ove vrste hrane.
Oslobađanje zemljišta
Njihova računica pokazuje da kada bi potražnja za mesom i mliječnim proizvodima iz stočarstva pala za dvije trećine, 44 posto poljoprivrednog zemljišta u spomenutih deset zemalja ne bi bilo potrebno za uzgoj stočne hrane i ispašu.
– Potreba za površinama u drugim zemljama pala bi još više, za 57 posto. Time bi se oslobodilo područje veličine Španjolske koje se trenutno koristi za proizvodnju hrane koja se svejedno uvozi u Europu. Pitanje je kako se to područje može bolje iskoristiti, stoji u studiji.
