Mahanje tuđim… po gloginjama, tim se riječima može opisati nova porezna reforma koju premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac najavljuju kao sunčano vrijeme nakon dugog kišnog razdoblja. U fokuse te najave jest, kako kažu, rast plaća koji će građani osjetiti nakon 1. siječnja 2024. godine.
Rast plaća, lijepo će zvučati u godini koja obiluje izborima. No kvaka je u tome, prema informacijama koje su dostupne javnosti, da plaća neće rasti svima, niti će zbog toga trpjeti državni proračun. Naravno, opet se sav teret svaljuje na proračune gradova i općina s obzirom na to da je spomenuti rast zamišljen tako što će on biti temeljen na ukidanju prireza i povećanjem neoporezivog dijela plaće. Drugim riječima, plaće će biti mizerno podebljane samo žiteljima gradova i općina koje dio svog proračuna pune prirezom.
Ovdje valja pojasniti da se prirez naplaćuje kao postotak poreza na dohodak. Odnosno, ukidanjem prireza umanjit će se izdaci za bruto plaću. Plastičnije objašnjeno, ako porez na dohodak iznosi 100 eura, a živite u Križevcima u kojima je prirez 10 posto, onda će nakon 1. siječnja iduće godine vaša neto plaća biti veća za 10 eura.
Ukidanje prireza
U našoj županiji prirez imaju samo spomenuti Križevci te Općina Kloštar Podravski u kojoj je on pet posto. Načelnik Siniša Pavlović jedan je od rijetkih naših sugovornika koji se ne protivi poreznoj reformi. Što se tiče prireza, kaže da su ga ionako planirali ukinuti ove godine jer on je uveden kratkoročno samo zbog toga da bi se platilo postavljanje led javne rasvjete duž cijele općine. Pavlović kaže da je nužno pričekati sveobuhvatne informacije koje se tiču porezne reforme te je uvjerenja kako njome neće biti zapostavljene županije, gradovi i općine. – Sve dosadašnje reforme išle su u korist jedinica lokalne i regionalne samouprave – naglašava Pavlović.
Gradonačelnik Križevca Mario Rajn pozdravlja svako rasterećenje građana koje doprinosi povećanju neto plaća, no država bi trebala razmišljati da teret rasterećenja ne pada samo na lokalnu samoupravu, nego da se i ona odrekne jednog dijela svojih prihoda.
– Ukidanje prihoda od prireza svakako će se osjetiti na punjenje križevačkog proračuna, a što će se odraziti i na realizaciju nekih budućih projekata – izričit je Rajn.
Osim ukidanja prireza, Vlada prema neslužbenim informacijama planira povećati neoporezivi dio plaće sa sadašnjih 530,91 na 540 eura, a govori se i o izmjenama poreznih razreda ili uvođenje novih. Valja naglasiti kako ni tim poreznim zahvatom država ne steže svoj remen, odnosno ne odriče se ničega niti će ona davati ikome, nego će to činiti drugi, odnosno općine i gradovi te županija. Jer, porez na dohodak je zajednički prihod koji se slijeva u općine/gradove (74 posto) i županije (20 posto) te odlazi u decentralizirane funkcije (šest posto).
O čemu se točno radi objasnio nam je gradonačelnik Koprivnice i saborski zastupnik (SDP) Mišel Jakšić rekavši kako ga fascinira lakoća kojom Vlada prezentira da ona reformom nešto daje građanima, a pritom zaboravlja reći da je porez na dohodak isključivi prihod općina, gradova i županija.
– Premijer i ministar će reći da povećavaju plaće radnicima, a neće kazati punu istinu, to jest da će im to povećanje doći, na primjer, iz koprivničkog proračuna. Nemam ništa protiv toga da se naš proračun stanji kako bi građani imali veća primanja, ali treba jasno kazati da građanima nije Vlada povećala plaće, nego gradovi, županije i općine – objasnio je Jakšić. Dometnuo je da bi bilo pošteno kazati kako i povrat poreza ne isplaćuju premijer ili Vlada, nego se i on slijeva na račune građana iz lokalnih proračuna.
Jakšić je stava kako se ovdje ne radi o cjelovitoj poreznoj reformi, nego o kozmetičkoj izmjeni u kojoj će bogati postati bogatiji, a siromašni siromašniji. Da Vlada doista želi pravednije društvo, onda bi uz izmjene poreza na dohodak donijela odluku prema kojoj bi PDV djelomice ostao tamo gdje se stvara.
– Osim toga, možda dolazi vrijeme da počnemo raspravljati o porezu na bogatstvo. Jer, nije normalno da su jedni tijekom konverzije eura, rasta inflacije, porastu cijene nekretnina, pokupovali pet, 10 ili 20 stanova koje će koristiti isključivo za stvaranje dobiti putem rentijerstva, a istovremeno plaćaju komunalnu naknadu općinama i gradovima po samo pet, 10 ili 15 eura mjesečno – stava je Jakšić.
Sličnog je mišljenja i župan Darko Koren koji se na početku razgovora ogradio riječima da nema cjelokupni uvid u poreznu reformu, ali prema onome što je pročitao očito je da će lokalna samouprava imati manje prihode po osnovi prihoda od poreza na dohodak.
Nepravedno
– Takvim reformama koje su zadirale u lokalne ili regionalne proračune već smo svjedočili i svakako ih smatram nepravednima. Jer, donijeti zakon kojima se građanstvu daju olakšice iz prihoda koji pripada nekom drugom, što je nego nepravedno – ističe Koren koji se ipak nada da će Vlada te prihode županija, gradova i općina nadomjestiti na druge načine.
Komentar najavljene reforme zatražili smo i od gradonačelnika Đurđevca Hrvoja Jančija koji kaže da mu je nezahvalno iznositi stav na osnovu necjelovitih informacija kojima raspolažu novinari.
– Pričekajmo da Vlada pred javnost stavi sve relevantne informacija pa ćemo tek onda biti u stanju iznijeti svoj stav – odgovor je Jančija.
