U ovo krizno vrijeme visoke inflacije umirovljenici su dosad dobili pet jednokratnih dodataka zbog visoke inflacije i poskupljenja hrane od 20 posto. Zahtjev Silvana Hrelje, bivšeg saborskog zastupnika HSU-a, odnosio se na one koji dosad nisu dobili nikakvu pomoć, a radi se o umirovljenicima koji imaju samo inozemnu mirovinu, uglavnom su radili u republikama bivše države. Vlada RH je na sjednici od 16. ožujka 2023. donijela Odluku o isplati jednokratnog novčanog primanja (JNP) i tim korisnicima mirovine ostvarenih samo u državama s kojima Republika Hrvatska ima sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili državama koje primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, a kojima ukupno mirovinsko primanje iz inozemstva isplaćeno za mjesec travanj 2023. ne prelazi iznos od 610 eura i koji nisu zaposleni, odnosno ne obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja. Dodatni uvjet je da ovi korisnici imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje tri mjeseca neposredno prije donošenja Odluke i da inozemnu mirovinu primaju na transakcijski račun u poslovnoj banci u Republici Hrvatskoj. Navedeni korisnici obvezni su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) dostaviti dokaz o iznosu mirovine za mjesec travanj 2023. kao i broj transakcijskog računa korisnika mirovine otvorenog u banci u Republici Hrvatskoj. Dokaz može biti: a) potvrda banke iz koje se vidi neto iznos mirovine koji je uplatio inozemni nositelj za travanj 2023. ili b) izvadak iz bankovnog računa iz kojeg se vidi neto iznos mirovine koju je uplatio inozemni nositelj za travanj 2023. godine. Jedan od navedenih dokaza treba dostaviti HZMO-u do 31. kolovoza 2023. godine na tiskanici HZMO-a. Ova JNP će korisnicima samo inozemnih mirovina biti isplaćena najkasnije u mjesecu listopadu 2023. godine, a o točnom datumu bit će pravovremeno obaviješteni. Detaljnije upute o načinu slanja tiskanice mogu se pogledati na internetskim stranicama HZMO-a.
Kako se realizira postupak rješavanja zahtjeva obiteljskog dodatka?
S 31. prosinca 2022. u mirovinskom sustavu Hrvatske bilo je 211.079 korisnica obiteljske mirovine. Od 1. siječnja je krenuo novi model obiteljskih mirovina pa su svi korisnici obiteljskih mirovina automatski dobili povećanje od 10 posto. Istovremeno je krenulo predavanja zahtjeva za izračun povoljnije mirovine: a) usklađivanje mirovine preminulog partnera i izračun 77 posto od njegove mirovine ili b) izračun 27 posto od obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine. Maksimalni iznos (osobna + dodatak) je ograničen na 80 AVM-a, a od 1.1.2023. AVM iznosi 10,86 eura, pa iznosi 868,80 euro (6.545,96 kn) i također se usklađuje kao i mirovina dvaput godišnje. Od početka godine do kraja svibnja HZMO je primio 126.003 zahtjeva, a dosad je riješeno 80.484 zahtjeva (64 posto). Od tog broja odobreno je i isplaćeno 60.360 zahtjeva. Za 8.859 zahtjeva nema isplate jer je kod 6.558 zahtjeva dosadašnja obiteljska mirovina povoljnija nego osobna + dodatak, 1358 korisnica nema pravo jer još nema 65 godina života, 370 nema pravo na obiteljsku mirovinu, 260 nema pravo na osobnu mirovinu, za 299 korisnika je osobna mirovina veća od maksimalnog cenzusa (868,80 eura), a tri korisnice nisu udovice. Od dosadašnjih isplata obiteljskog dodatka prosječan iznos je 94 eura! Nakon 64 posto riješenih zahtjeva prosječna obiteljska mirovina za travanj 2023. u odnosu na kraj 2022. veća je za 43,25 eura ili 14,1 posto!
Hrvatska bezobrazno oporezuje troškove zdravlja i mirovinske štednje
Pompozno najavljena porezna reforma nije predvidjela vraćanje poreznih olakšica pa se na račune za razna snimanja kod privatnih poliklinika, uplata u treći stup mirovinske štednje, police životnih osiguranja…. plaća porez!. Do svibnja ove godine porezna olakšica je bio samo zdravstveni doprinos od tri posto, koji je konačno ukinut nakon 14 godina pljačke. Pojavom pandemije covida bila je još više povećana potreba odlaska kod privatnih zdravstvenih ustanova zbog predugih lista čekanja. Posebno to pogađa umirovljenike koji brinu o svojem zdravlju pa odlaze u privatne poliklinike, vrlo brzo obave sistematske preventivne preglede i razna snimanja (CT, MR, UZV) i dobiju račun za te usluge. Do 2010. godine svi takvi računi u godišnjoj prijavi poreza bili su priznati kao osobni odbitak, a danas se i na taj dohodak, odnosno mirovinu plaća porez. Na moje pitanje prije dvije godine dobio sam odgovor od Porezne uprave: ‘Od 2010. smanjenjem broja poreznih olakšica postiže se jednostavnost u oporezivanju, što je u skladu i s preporukama Europske komisije’. Da, točno, ostvarena je jednostavnost, ali na štetu građana, posebno umirovljeničke populacije!
Osim računa za zdravstvene usluge u osobni odbitak ne ulaze ni premije za uplatu u treći stup dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, premije za životna osiguranja i za dopunsko zdravstveno osiguranje. S obzirom na mizerno male hrvatske mirovine, čiji trenutni udjel u prosječnoj plaći iznosi 36,46 posto, mirovinska štednja je vrlo bitna za radnike, buduće umirovljenike, ali i za sadašnje koji žele uložiti svoju ušteđevinu. Od početka mirovinske reforme 2002. država stimulira ulaganja u treći stup dobrovoljne mirovinske štednje i na optimalnu godišnju uplatu od 5.000 kuna (663,61 euro) štediši uplati državna poticajna sredstva (DPS) od 750 kuna (99,54 eura). S obzirom na to da ta uplata u treći stup nije osobni odbitak štediši umirovljeniku Porezna uprava na godišnjem obračunu poreza natrag uzme 500 kuna (66,36 euro), pa taj ulog nije dobit od 15 posto, već samo pet posto. Da bi problem tih štediša bio još gori, u pitanju je čista diskriminacija – kad za radnika taj godišnji iznos uplaćuje poslodavac, za njega je to porezno priznati trošak! Nevjerojatno! Nažalost, ovakve anomalije, plaćanje poreza na mirovinsku štednju, na račune za zdravstvo, na životna osiguranja… nisu predmet ‘veličanstvene’ porezne reforme!
