Gradska knjižnica Đurđevac sjecište je putova brojnih Đurđevčanki i Đurđevčana svih uzrasta, rekla nam je u ovotjednom razgovoru ravnateljica ustanove Bernarda Ferderber.
– Kod nas je uvijek živo, stalno se nešto događa. Evo sad ste se na ulazu mimoišli sa 77-godišnjim Petrom Petrovićem koji u našim prostorijama postavlja svoju 22. samostalnu izložbu – riječi su Ferderber koja se na ravnateljskoj poziciji nalazi tek nešto manje od godine dana, a već je upoznata sa svakim kutkom poslovanja knjižnice.
– Primarna funkcija knjižnice jest posudba knjiga, ali to nije isključivi razlog posjeta ovim prostorijama u kojima provodimo brojne programe. One korisnicima služe kao čitaonica, učionica, ponekad poprimaju galerijsku funkciju, a nerijetko se u njima održavaju stručna i manje stručna predavanja – kaže Ferderber pokazujući nam tik uz police knjiga odložene slike spremne da ih se objesi o zid.
Sve više djece željne druženja s knjigom
Govoreći o samom članstvu ustanove, ravnateljica je s ponosom istaknula da knjižnica broji čak 2338 učlanjenih korisnika od čega ih je 1038 aktivnih što je 12 posto ukupnog stanovništva Đurđevca. Broj članova, ali i posjeta ustanovi stalno je u porastu pa je prošle godine u nju upisano 272 nova korisnika.
– Vjerujem da ovim brojkama doprinosi i činjenica da je članarina besplatna, što je dio gradske politike kojom se na ovim prostorima želi stvoriti snažna čitalačka kultura. Za sada se uspijeva u toj namjeri, o čemu svjedoči sve veći priljev osnovnoškolaca i srednjoškolaca željnih druženja s knjigom. Primarno nam je tu dobnu skupinu, što je više moguće, zainteresirati za našu knjižnu građu. Jer, ako danas u njih stvorimo neraskidivu čitalačku naviku, to će biti jamstvo da ćemo i sutra imati obrazovani i uljuđeni Đurđevac – smatra Ferderber. U tom kontekstu, kaže, treba sagledavati i bogati program koji se nudi na dječjem odjelu knjižnice. U njemu je prošle godine organizirano 156 događanja u kojima je sudjelovao ukupno 1751 posjetitelj. Jedan od takvih susreta rezultirao je slikovnicom zagrebačke autorice Silvije Šesto čiji je naslov O devama i velikom srcu. Ilustrirala ju je đurđevačka autorica Andreja Živko. Ne smijemo zaboraviti niti na nedavno predstavljenu slikovnicu Pjesko, pješčani dječak Božice Jelušić za čije se ilustracije pobrinula Gordana Špoljar Andrašić.
Uključuju članove s ruba društva
– Posvećujemo se i organizaciji drugih sadržaja, a tu valja izdvojiti naše inkluzivne knjižnične usluge. Osluškujući potrebe naše zajednice, osmišljeno je nekoliko projekata kojima smo u naš rad uključili socijalno isključene članove zajednice. Na tom polju ostvarena je dobra suradnja s Udrugom Roma „Sve se može kad se hoće“, Udrugom osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji „Mali princ“ Đurđevac te Gradskim društvom osoba s invaliditetom Grada Đurđevca – ističe Ferderber i dodaje da su članovi tih i sličnih udruga rado viđeni korisnici Knjižnice koja je postala epicentar društvenih zbivanja u Đurđevcu.
Ravnateljica kaže da im je nit vodilja pri planiranju pojedinih programa, posebice predavanja, čitalačka preferencija članova.
– Proučavamo kakve ih knjige privlače, koje teme su u njima zastupljene pa na osnovu tih saznanja pozivamo stručne i interesantne predavače. Ove prostorije tako su svjedočile brojnim promocijama knjiga, putopisnim predavanjima, stručnim izlaganjima i govorima eminentnih znanstvenika koji su svoje teme prilagodili široj publici – otkriva Ferderber.
Pavličić je omiljen i ženama i muškracima
Skrenuvši smjer razgovora na samo članstvo ustanove i njegove čitalačke navike, doznali smo interesantne podatke. Žene, njih 637, znatno su zastupljenije u aktivnom članstvu knjižnice. Muškaraca je 401, rečeno nam je.
– Naše članice preferiraju ljubavne i kriminalističke romane. Od stručne literature, posežu za radovima iz psihologije, sociologije, pedagogije, a nerijetko posuđuju knjige koje obrađuju teme poput uređenja doma, zdravlja i ljepote. Kuharice su im također zanimljive – ističe ravnateljica knjižnice i dodaje da članovi posežu za nešto drukčijim knjigama.
– Oni posuđuje trilere, političku literaturu, putopise, stručnu literaturu koja tematizira povijest, geografiju i informatiku. U mnogo većoj mjeri zalaze među police na kojima se nalazi naša zavičajna zbirka – tvrdi Ferderber koja nam je otkrila još neke razlike između članica i članova đurđevačke knjižnice. Žene, ukupno gledajući, u većem broju nego muškarci posjećuju događanja u organizaciji Knjižnice. No na predavanjima stručne tematike i na putopisnima zastupljeniji su članovi. Oni više koriste računala te u većem broju čitaju novine i časopise, riječi su naše sugovornice.
Govoreći o omiljenim domaćima autoricama i autorima, doznajemo da đurđevačka ženska čitalačka publika preferira Slavenku Drakulić , Arijanu Čulinu i Pavla Pavličića. Muškarci posuđuju Gorana Tribusona, Antu Tomića te također Pavla Pavličića.
Ravnateljicu smo upitali jesu li zaposlenici i posjetitelji zadovoljni prostorijama u kojima se knjižnica nalazi, odnosno postoje li zahtjevi da se ustanovu preseli u veći objekt.
– Mi nemamo prostornih problema s kakvima se danas, na primjer, susreće koprivnička knjižnica. Za sada smo zadovoljni ovim prostorom. Doduše, dječji odjel je dosta skučen i rado bismo ga vidjeli smještenog negdje u prizemlju zgrade – zaključila je Ferderber.
