Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) prije koji dan je u svojoj analizi naglasila da su izgledi za svjetsku ekonomiju značajno pogoršani te da temeljna inflacija oklijeva u svom padu. Ukazujući na trendove u Europi, ističu da nakon plitke recesije na prijelazu iz prošle u ovu godinu, sve izgledniji je nastavak iste u drugoj polovici godine. Naime, prerađivačka industrija sve više posrće pod teretom slabe globalne potražnje i narušene konkurentnosti, zbog skupljeg ugovaranja ključnih energenata kao i rasta eura.
Vjerojatnost recesije u Europi u sljedećih 12 mjeseci je malo iznad 40 posto. U 2023. HUP i dalje očekuje de facto stagnaciju ekonomije u euro području i potom prosječni rast od svega 0,5 posto u 2024. godini.
Za razliku od HUP-a, naš ekonomist u mirovini Julio Kuruc uvjeren je da nam recesija ne gine.
– Inflaciju, odnosno rast cijena, uvijek se hladi povećanjem kamatnih stopa. No povećanjem kamatnih stopa hladimo privrednu aktivnost i destimuliramo ulaganja. Samim time kočimo daljnji rast gospodarstva – objašnjava Kuruc osnovne ekonomske mehanizme koje trenutno proživljavamo. Dodaje kako je sve bijelo kao dan te da nije nužno biti ekonomski stručnjak da bi se zaključilo kako rast cijena rezultira manjom potrošnjom. To u konačnici dovodi do povećanja zaliha pa nema potrebe da proizvodni pogoni rade u svojim punim kapacitetom . Sve to zajedno, kaže Kuruc, jest recesija.
Nepredvidivost turizma
– Naš je problem to što smo izvozno uglavnom orijentirani na Njemačku i Italiju, a te su zemlje ušle u recesiju. Makroekonomski gledano, ni mi ne možemo pobjeći od nje, tim više što se nalazimo na otvorenom tržištu. S druge strane, ne dopada mi se ni tako velika ovisnost naše zemlje o turizmu koji ovisi o broju sunčanih dana – ističe Kuruc.
Sugovornik naglašava da smo sigurno blizu recesije jer planirajući inflaciju koja će biti na godišnjoj razini između šest i osam posto, moguće je postići jedino povećanjem kamatnih stopa. Dodaje da je vrijeme jeftinog novca, kad ga se lopatom ubacivalo u privredne tokove i građanima, iza nas. Došlo je vrijeme kad ga se mora vraćati.
Blaža nego prethodna
Ipak, Kurucove prognoze nisu toliko pesimistične jer smatra da nas nadolazeća recesija neće zgromiti kao ona iz 2008. godine kada je znatno usporen rast na globalnoj razini, a u Hrvatskoj su se na tjednoj razini zatvarale firme.
– Bit će blaža iz razloga što se nalazimo u monetarnoj uniji, odnosno stoga što smo uveli euro. Ta unija ima svoje snažne zaštitne mehanizme pa ćemo ipak biti u mogućnosti povlačiti jeftiniji novac od onog s prosječnom kamatom kakva će vladati na slobodnom tržištu – tvrdi Kuruc te napominje da je u ekonomiji teško predviđati krajnje ishode. Ona je poput meteorologije, jedno što znamo jest da će doći do promjene.
Govoreći o trajanju recesije, naš ugledni ekonomist kaže da je riječ o ciklusima koji se protežu na dvije do tri godine. U njih se brzo ulazi, iz njih sporije izlazi.
– Smatram da će ona u Hrvatskoj trajati dvije godine – predviđa Kuruc.
Iako smo se doveli do toga da danas uvozimo radnu snagu što je prije koju godinu bilo teško zamisliti, predviđa da će tijekom narednih godina padati broj zaposlenih. No smatra da će taj pad biti manje dramatičan, nego što je bio u godinama recesije koja je iza nas.
