- Svake godine nastane 71 kilogram otpada od hrane po osobi, što znači da previše toga kupujemo, pripremamo, pa posljedično i bacamo. Uz to, bacanje hrane, što se lako može spriječiti, dijelom je posljedica i nepravilnog čuvanja te nerazumijevanja oznaka o roku trajanja, objavio je HTV u istraživanju.
Tijekom blagdana znatno se više kupuje i troši, ali poslije gotovo uvijek slijedi bacanje hrane. Prema istraživanjima, u Europskoj uniji više od pola hrane u smeću u trenutku bacanja bilo je jestivo. Dobra je vijest da je Hrvatska pri dnu u Uniji po bacanju hrane, ali ne zbog ekološke osviještenosti grđana.
– Mi nemamo ekonomsku situaciju takvu da bismo si uopće priuštili bacanje. Vidimo da je inflacija, cijene hrane su veće, rastu, rekla je Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane.
Zbog bacanja hrane rastu troškovi zbrinjavanja tog otpada. Sva hrana završi na odlagalištima, a velik udio biootpada upravo je otpad od hrane.
Građani tvrde da hranu ne bacaju
– Mi imamo životinje, tako da, ako nam nešto hrane ostaje to upotrijebimo. Nikada ne bacamo, rekla je za HTV jedna prolaznica.
– Nikad ja ne bacam hranu, ništa, nemam ostatka hrane, govori muškarac u Zagrebu. Na pitanje što radi s ostacima, kaže, odmah pojede sve što ima.
Isto tvrde i ugostitelji – hrana se ne baca nego odvaja i to od 2018., otkada je to i obveza. Kažu da je sustav dobro razrađen, a sanitarna inspekcija redovito ih nadzire i pregledava dokumentaciju vezanu uz odvoz otpada.
Povezanost s oznakom roka trajanja
Europska komisija procjenjuje da se gotovo 10 posto otpada od hrane može povezati s oznakom roka trajanja.
Oznaka ‘Upotrijebiti do’ odnosi se na sigurnost hrane. Hrana s ovom oznakom može se upotrijebiti samo do određenog datuma.
Oznaka ‘Najbolje upotrijebiti do’ odnosi se na kvalitetu hrane, bit će sigurno i nakon isteka datuma, ali se okus može promijeniti.
Što se tiče kućanstava, najbolja je preporuka planirati obroke i kupovati onoliko koliko ćemo konzumirati, jer jedino tako može se smanjiti količina hrane u smeću. Za vrijeme blagdana svjedoci smo da znamo pretjerivati nastojeći imati i više hrane, da ne bi slučajno ponestalo ili pak da ima dovoljno ako bi nam stiglo gostiju više nego je planirano. Tako vrlo često ostane viška hrane.
– Jedan od zanimljivih fenomena koji doprinosi bacanju hrane naziva se ‘sindrom dobre domaćice ili domaćina’, gdje ljudi, želeći ugostiti svoje goste, pripreme prevelike količine hrane koje zatim završe u smeću. To su osobe koje iz jedne lijepe potrebe i želje da ugode svojim gostima i svojim ukućanima, jednostavno pripreme prevelike količine hrane ili preveliki izbor i onda posljedično, nažalost, dio te hrane biva bačen, objašnjava Ilakovac.
