Brak je nekad bio zajednica iz koje se vrlo teško izlazilo, ali vremena se mijenjaju i sve češće ljudi potpisuju papire za razvod. U Koprivnici je unazad tri godine sklopljeno ukupno 416 brakova, od čega 262 građanska i 154 vjerska, a gotovo pola njih – 204, završilo je razvodom. U Đurđevcu je u istom razdoblju sklopljeno 150 brakova i to 92 građanska i 58 vjerskih, a raspao se 51 brak. U Križevcima je u tri godine sklopljeno je ukupno 236 brakova, od čega 124 građanska i 112 vjerska, a rastavom je završilo 111 brakova.
Samo u ovoj godini, odnosno u prvih pet mjeseci u Koprivnici su sklopljena 44 braka, od čega 33 građanska i 11 vjerska, a u istom su se razdoblju raspala čak 33 braka. U Đurđevcu je u istom razdoblju sklopilo četiri građanska braka i jedan vjerski, a čak sedam brakova je završilo razvodom. U Križevcima je pak sklopljeno 16 građanskih i osam vjerskih brakova, a raspalo se čak 17 brakova.
Rastava braka je jedan od najstresnijih događaja u životu osobe. Nerijetko je potrebno dugo vremena kako bi se osoba prilagodila na život poslije rastave braka.
Zašto je razvod postao uobičajen u modernom svijetu? Većina ljudi će pomisliti da se radi o nevjeri i trećoj osobi u braku, ali uzroci razvoda leže u drugim problemima. Najveći je problem komunikacija među partnerima, kaže nam Nina Hrenić, koprivnička psihoterapeutkinja, koja je istaknula kako se supružnici često razvode i zbog nedostatka poštovanja i uvažavanja, emocionalnog udaljavanje, odnosno nedostatka ljubavi i bliskosti, slijedi preljub, financijski problemi, neusklađenost partnerskih očekivanja, partnersko nasilje i drugo. Napominje kako statistike pokazuju da se ljudi najviše razvode između treće i pete godine braka te nakon 20-ak godina braka.
– Parovi koji se razvode zbog nedostatka kvalitetne komunikacije te nedostatka međusobnog poštovanja i uvažavanja te karakteristike unose i u proces razvoda braka što rezultira čestim konfliktima praćenih neugodnim i bolnim emocijama kod oba partnera, primjerice ljutnjom, povrijeđenošću, osjećajem razočaranosti, neuspjeha, manje vrijednosti, strahom od budućnosti… – naglašava i dodaje kako te konflikte i neugodne osjećaje prenose i na djecu. Razlozi za to što svaki treći brak završava razvodom višestruki su, a mogu biti društveni, ekonomski, sociološki i psihološki.
– Rastava je neugodno i emocionalno bolno životno iskustvo koje bi svi radije izbjegli kada bi mogli postići sreću, zadovoljstvo i sklad u bračnoj zajednici. No često puta to ne uspijevaju i dolazi do kraha braka koji za nikoga ne čini dobro – ističe i dodaje kako nema recepta za uspješan brak jer ljudi, navodi, imaju različite slike i očekivanja od braka pa i od toga što brak čini uspješnim.
Napominje da ono što nam teorija, ali i iskustvo govori da ljubav sama po sebi neće biti dovoljna da održimo dobar bračni odnos kroz vrijeme. Potrebni su i drugi sastojci, kao što su uvažavanje, posebice uvažavanje različitosti, poštovanje, slušanje, pregovaranje, podržavanje, povjerenje te trajan rad i trud oko odnosa.
– Moje iskustvo iz psihoterapijske prakse je da nažalost parovi često prekasno zatraže pomoć oko rješavanja problema u bračnom odnosu, kada je već jedan partner donio odluku o razvodu. Tada radimo na međusobnom uvažavanju i komunikaciji da razvod prođe što mirnije i manje emocionalno bolno za oba bračna partnera kao i njihovu djecu – zaključila je N. Hrenić.
