Procvat moderne poljoprivredne proizvodnje s kojom smo se okrenuli produktivnijim, mesnatijim, mlječnijim stranim pasminama i križancima, s naših su prostora potisnute domaće izvorne pasmine, od kojih neke danas nalazimo u vrlo malom broju, ali su prepoznate kao vrlo vrijedni genetski materijal i stoga imaju poseban status izvornih i ugroženih hrvatskih pasmina.
Neke je još moguće spasiti od izumiranja i revitalizirati, pa se, osim u uzgojne skupine entuzijasta, velike nade polažu i u Banku gena domaćih životinja Republike Hrvatske sa sjedištem u Križevcima.
Banka gena osnovana je 2013. godine, a 1. siječnja 2019. godine odvaja se od Hrvatske poljoprivredne agencije i ustrojstveno pripada Ministarstvu poljoprivrede. Od tada djeluje kao moderni i cjeloviti laboratorij s hladnjacima, kontejnerima s tekućim dušikom, laboratorijskim prostorom za ekstrakciju DNA u kojemu se pohranjuju i čuvaju biološki uzorci.
Vesna Orehovački, voditeljica laboratorija kazala nam je kako trenutačno u Hrvatskoj imamo 28 priznatih izvornih i ugroženih pasmina svinja, konja, magaraca, goveda, peradi, ovaca, koza i pčela, a novitet od ove godine su priznati psi i to čak sedam izvornih pasmina.
– Pohranom uzoraka u Banci gena želi se dati doprinos očuvanju i zaštiti naših izvornih pasmina, a s obzirom na veličinu Hrvatske možemo reći da imamo veliku bioraznolikost i da imamo pravo bogatstvo. Izvorne pasmine adaptirane su na klimu i okolišne uvjete u našim područjima i imaju specifične gene po čemu se razlikuju od komercijalnih i koje treba čuvati – kazala je Vesna dodavši kako su odlike naših izvornih pasmina, otpornost, instinkti, prilagođenost i mogućnost opstanka u nepovoljnim uvjetima pa Banka gena prati i strukturalne promjene u njihovim populacijama te uvođenje novih tehnologija u njihovu očuvanju.
U Banci gena pohranjuje se i čuva sperma, dlaka, krv i tkivo izvornih pasmina propisanim kriokonzervacijskim metodama. Biološki uzorci služe za istraživačke studije genetske raznolikosti, dok sperma, koja se čuva u tekućem dušiku, može poslužiti za obnavljanje izgubljenih pasmina ili linija.
– Prilikom označavanja životinja uzima se uzorak i dostavlja se k nama gdje ga mi deponiramo. Trenutno imamo više od 28.000 uzoraka i svakim danom nam dolaze novi uzorci – istaknula je Vesna dodavši kako se svi uzorci čuvaju na adekvatan način, u hladnjacima na -20 stupnjeva celzijevih i/ili -86 stupnjeva, dok se sperma čuva u spremnicima s tekućim dušikom na -196.
Osim pohrane uzoraka, Banka gena radi i dvije različite analize kao potpora i pomoć uzgojnim organizacijama.
– Mi testiramo uzorke komercijalnih i izvornih pasmina svinja u kojima istražujemo postoji li mutacija na genu odgovornom za izazivanje bolesti maligne hipertermije, a jedinke koje nose mutaciju su osjetljive na stres što za posljedicu ima dobivanje mesa lošije kvalitete (blijedo, mekano i vodnjikavo) – kazala je Vesna dodavši da se nerasta koji ima promjenu na tom genu odmah isključuje iz reprodukcije.
Godišnje se analizira 200-tinjak uzoraka, a mutacija se pronađe na nekoliko jedinki i može se sa sigurnošću reći da je iz populacija svinja ‘maknut’ taj gen.
Kao potpora uzgajivačima matica pčela rade se i analize na maticama i radilicama pčela gdje se utvrđuje veličina matice, broj spermija u spermateci i zaraženost sporama noseme.
– Pčelu moramo u potpunosti secirati da bi izdvojili sve organe, izmjerili veličinu pčele, izbrojali spermije u spermateci i odredili njenu veličinu, provjerili da li su matica i/ili radilice zaražene sporama noseme koje nanose velike gubitke u uzgoju pčela – navela je Vesna dodavši da hrvatski proizvođači matica šalju svoje matice na analizu ne bi li se na taj način pomoglo našim pčelarima.
Vesna nam je ukratko objasnila glavne ciljeve Banke gena, a to su podržati populacije koje se čuvaju u okruženju u kojem obitavaju (in vivo), mogućnost rekonstrukcije pasmine u slučaju izumiranja ili gubitka značajnog broja životinja, očuvanje postojećih i utemeljenje novih linija/rodova u slučaju njihovog biološkog nestanka, kao i suradnja s uzgojnim udruženjima i znanstvenim institucijama.
Temeljem Nacionalnog programa očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja Republike Hrvatske 2021. – 2025. koji je donesen početkom ove godine, a u skladu sa Zakonom o uzgoju domaćih životinja, uspostavlja se Nacionalna mreža banki gena.
– Banka gena domaćih životinja u Križevcima postaje središnja točka Nacionalne mreže banki gena, dok status priznate banke gena mogu dobiti, primjerice, priznata uzgojna udruženja ili pravna osoba koja je ‘treća strana’ u provedbi uzgojnog programa. Do sada imamo jednu priznatu banku gena, a dvije organizacije su podnijele zahtjev i u postupku su dobivanja statusa priznate banke gena – kazala je Vesna.
