U organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista Rrpublike Hrvatske i Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Koprivničko-križevačke županije te Općine Rasinja, u subotu, 20. siječnja obilježena je 80. obljetnica formiranja X. Zagrebačkog korpusa.
Program je započeo polaganjem vijenaca na spomen-ploču X. Korpusu zagrebačkom kod spomen obilježja u Rasinji nakon čega je uslijedio program u Društvenom domu.
Prigodnim riječima uzvanicima su se obratili načelnik Općine Rasinja Danimir Kolman, predsjednik UABA Rasinja Dušan Dulikravić, predsjednik SABA Franjo Habulin, zamjenik župana Ratimir Ljubić, bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić te izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić.
U kulturno umjetničkom programu nastupili su mješoviti pjevački zbor Lira, sopranistica Barbara Othman i maestro Marijan Krajina.
Podsjetimo, kako navodi portal Povijest, Deseti zagrebački korpus Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije formiran je 19. siječnja 1944. godine, od boraca koji su uglavnom bili rodom iz Zagreba i šire okolice. U početku je bio sastavljen od 6.335 partizana, a ime mu je navodno izabrao sam vrhovni partizanski zapovjednik Josip Broz Tito. Korpus je formiran od sedam brigada i više samostalnih jedinica 32. i 33. divizije i sedam snažnih partizanskih odreda – Kalničkog, Zagorskog, Zagrebačkog, Podravskog, Bjelovarskog, Moslavačkog i Pokupskog. Zapovjednik korpusa bio je Vladimir Matetić (kasnije Mate Jerković), komesar Ivan Šibl, pomoćnik Šime Balen, a načelnik Josip Rukavina. Među ostalima, u zapovjedništvu 10. korpusa bio je i šef Personalnog odsjeka Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, kao i legendarni zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac, Rade Bulat i drugi.
Formiranjem korpusa rasformiran je Štab Druge operativne zone Glavnog štaba narodno-oslobodilačkih partizanskih odreda Hrvatske. Deseti korpus djelovao je između Ilove, Save, Sutle i Drave, nadomak samom Zagrebu i po Podravini. Do kraja Drugog svjetskog rata u njegovim redovima borilo se oko 20.000 partizana, od kojih je 7.786 poginulo i ranjeno.
Od 16. travnja 1945. godine Zagrebački korpus nalazio se u sastavu Treće armije JA.
Oko 10. zagrebačkog korpusa ostala je kontroverza o njegovoj ulozi o oslobađanju Zagreba 8. svibnja 1945. godine. Naime, godinama se tvrdilo da su njegovi pripadnici prvi ušli u Zagreb (koji su dva dana ranije napustili većina ustaša i domobrana, ali i mnoštvo civila) dok je povijesna istina sasvim drugačija, a prešučivala se zbog ondašnjeg bratstva i jedinstva. Glavnu ulogu u oslobađanju Zagreba imala je 45. srpska divizija, točnije 20. srpska brigada koja je, uz još dvije srpske brigade, bila u njezinu sastavu, a među kojima je bilo i mnoštvo aboliranih četnika. Oni su prvi ušli u opustjeli grad i već u prvim satima počeli sistematsko, već unaprijed pripremljeno, preuzimanje svih značajnih ustanova i masovnih uhićenja, ali i likvidacija.Pripadnici 10. zagrebačkog korpusa u grad su ušli tek sljedećeg dana. Tek tada su stanovnici izašli na ulice pozdravljajući vojsku jer je u tom korpusu bilo mnoštvo njihovih rođaka, susjeda i prijatelja.
