Vlada je u travnju prošle godine, taman uoči lokalnih izbora, donijela odluku o takozvanom covid dodatku, isplati jednokratne novčane pomoći radi ublažavanja posljedica uzrokovanih pandemijom. Najavljeno je da će covid dodatak biti isplaćen više od 800.000 umirovljenika ili, drugim riječima, da će isplaćeno biti oko 600 milijuna kuna pomoći. Osim toga, takvo je jednokratno novčano primanje neoporezivo i ne može biti predmet ovrhe te se ne uračunava u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Značajna je to pomoć za umirovljenike, iako je ovaj potez prošle godine naišao na val kritika jer se sumnjalo da se radi o jeftinom politikanstvu i pokušaju kupnje glasova pred izbore.
U svakom slučaju, pravo na covid dodatak imali su svi umirovljenici s tuzemnom mirovinom manjom od 4000 kuna, a prva isplata za njih oko 700.000 počela je 30. travnja ove godine. Za isplatu covid dodatka nije bilo potrebno podnositi formalni zahtjev jer je to po službenoj dužnosti, a prema odluci Vlade, bio posao HZMO-a. Druga je isplata covid dodataka počela 15. srpnja i to za umirovljenike koji uz tuzemnu primaju i inozemnu mirovinu koja sveukupno ne prelazi više od 4000 kuna te umirovljenike koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, no nisu ostvarili pravo na mirovinu. Ipak, ti su umirovljenici između 3. svibnja i 30. lipnja ove godine HZMO-u trebali dostaviti dokaz u iznosu mirovine za ožujak koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja u obliku potvrde banke ili izvatka iz bankovnog računa i to putem online obrasca ili tiskanice koja se mogla preuzeti na internetskim stranicama HZMO-a, u područnim ustrojstvenim jedinicama ili kupiti u prodavaonici Narodnih novina. I tu počinju problemi.
Drugu je isplati covid dodatka primilo tek nešto više od 50.000 umirovljenika pa je stvaran broj svih umirovljenika koji su primili covid dodatak za oko 100.000 manji od najavljivanog. Problem je u tome što vođenje evidencije o korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja ostvarenog u drugim državama EU, EGP-a, Švicarske Konfederacije i u državama s kojima Hrvatska ima sklopljen dvostrani međunarodni ugovor o socijalnom osiguranje nije u okviru djelatnosti HZMO-a koji zbog toga nije mogao utvrditi točan i ukupan broj korisnika koji imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć.
Drugi, a mnogo očitiji problem je što HZMO nije pretjerano poradio na tome kako informirati umirovljenike i što moraju napraviti ukoliko žele primiti covid dodatak. Kontaktirali smo HZMO i pitali na koji su način umirovljenike obavijestili o tome kako i kada predati potrebni zahtjev, no kratko su nam odgovorili da su poduzeli sve korake da korisnike obavijeste o svojim pravima.
– Sve je bilo na našim internetskim stranicama, u medijima, na televiziji – kažu u HZMO-u i ističu da umirovljenicima ništa nisu slali poštom, no zato su oni koji zahtjev nisu predali upravo poštom primili obavijest da nisu ostvarili pravo na primanje covid dodatka.
Jedan od njih je i umirovljenik Ivan Grobenski (moj imenjak, op. a.) koji ima godinu dana inozemnog radnog staža i inozemnu mirovinu od 31 eura, a svekupna mu je mirovina oko 3000 kuna. Grobenski je slabo pokretan, slabo vidi i čuje i ne služi se internetom pa informacija o tome da za primanje novčane pomoći do 30. lipnja treba predati poseban zahtjev do njega ipak nije došla.
– Na televiziji smo 15. srpnja čuli da je krenuo drugi val isplata. Umirovljenici smo, televiziju i vijesti gledamo svaki dan i ništa o zahtjevu nismo čuli – kaže Grobenski. Nakon što mu dodatak nije bio isplaćen, otišao je u HZMO gdje su mu, nakon što je dao podatke, rekli da novac nije dobio jer prima inozemnu mirovinu. Drugim riječima, čini se da u HZMO-u ipak imaju evidenciju korisnika s inozemnim mirovinama, iako su prvotno tvrdili da nemaju.
– U Mirovinskom su mi rekli da vide da primam inozemnu mirovinu, a da nisam predao zahtjev. Prije toga su rekli da je bilo u svim medijima jer oni ne znaju tko prima inozemnu mirovinu, a sve vide – naglašava Grobenski i dodaje kako su mu dali da zahtjev ispuni nakon isteka roka nakon čega će dobiti rješenje, ali i naglasili da će ono sigurno biti negativno jer je rok već istekao. Rješenje o tome da nije ostvario pravo na covid dodatak je, za razliku od informacije o predaji formalnog zahtjeva, stiglo poštom na kućnu adresu.
Slično se dogodilo i Barici Kiseljak iz Straigrada koja je 20 godina radila u Njemačkoj, a covid dodatak također nije dobila jer se ne služi internetom.
– Nisam imala pojma, da sam znala, naravno da bih ispunila i predala zahtjev. Pretpostavljam da je sad već kasno. Često pratim novine i poštu, očekivala sam da će doći neka pisana obavijest. U našoj državi to ide loše kao i sve drugo pa me ovo uopće ne čudi – kaže razočarana Barica.
Prema dostupnim podacima, u Koprivnici je s 31. ožujkom 2021. godine 7929 umirovljenika, a od toga njih 639 prima inozemnu mirovinu. Od HZMO-a smo zatražili podatke o tome koliko sveukupno umirovljenika s inozemnom mirovinom postoji u Koprivničko-križevačkoj županiji kao i koliko ih je ostvarilo pravo na covid dodatak, no do zaključenja ovog broja odgovor nismo dobili.
