Uz doprinose zaposlenika za mirovine i mirovinska primanja u 2022. izdvojeno je više od 17 milijardi kuna iz državnog proračuna

Prema Financijskom izvješću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za 2022. godinu rashodi za mirovine i mirovinska primanja iznose 46,857 milijardi kuna, što je 9,23 posto BDP-a. Doprinosima zaposlenih godišnje se prikupilo 28,645 milijardi kuna ili 61 posto potrebnih sredstava za godišnju isplatu mirovina, pa se još iznos od 17,4 milijardi kuna treba  isplatiti iz državnog proračuna. Kakva je struktura tih prihoda i za koga se izdvajaju ta značajna sredstva? 

1. Dodatak 100 kn + 6%
   Malo tko iz redova ‘starih’ umirovljenika zna, zbog čega ga prima već 23 godine, iako je imao rok isplate samo do kraja 2002. godine? Evo i razloga: od 1990. -30.6.1998. državni proračun nije uplaćivao doprinose fondovima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja od sedam milijardi kuna, kao ni doprinose koje je trebao uplatiti umjesto poduzeća u sanaciji od 0,500 milijardi kuna, što ukupno iznosi 7,5 milijardi kuna. Odlukom Sabora i Pravilnika o isplati dodatka uz mirovinu propisan je način isplate sredstava mirovinskim fondovima iz državnog proračuna, a oštećenim umirovljenicima će se isplaćivati kao dodatak uz mirovinu. Način isplate je bio propisan, da se svakom umirovljeniku isplati 100 kuna + šest posto od mirovine isplaćene za lipanj 1998. godine. Svota od 7,5 milijardi trebala se isplatiti u pet godina po 1,5 milijarda kuna, od 1998. – 2002. godine. Problem za umirovljenike je nastao, kad se krajem 2002. dodatak trebao prestati isplaćivati, jer bi mirovine pale za 14 posto. Zajedničkom akcijom Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), MUH-a i SUH-a uspjeli su izboriti nastavak isplate dodatka, a od 1. travnja 2004. prema Sporazumu Sanader – Jordan (HSU) dodatak je postao sastavni dio mirovine. Od 1998.-2022. ‘starim’ umirovljenicima na ime tog dodatka isplaćeno je ukupno 25,9 milijardi kuna! 
2. Povećanje mirovina od 0,5-20 posto
   U vrijeme Vlade Ivice Račana Hrvatski Sabor donio je Zakon o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima od 0,5-20 posto. Zakon je u primjeni od 1. siječnja 2001., a njime su povećane mirovine umirovljenih do kraja 1998. godine, kao naknada štete zbog nezakonitog usklađivanja mirovina. U razdoblju od 2001.-2022. ‘starim’ umirovljenicima ukupno je isplaćeno 40,6 milijardi kuna!
3. Dodatak od 4-27 posto
   U mirovinskoj reformi od 1.1.1999. prema Zakonu o mirovinskom  osiguranju (ZOMO) povećano je obračunsko razdoblje za izračun mirovine. Umjesto dosadašnjih plaća u 10 uzastopno najpovoljnijih godina, određeno je prijelazno razdoblje do 2009. na cijeli radni vijek. Tako se u prijelaznom razdoblju svake godine broj godina za izračun mirovine povećavao po tri godine, pa od 2009. u izračun mirovine ulazi cijeli radni vijek. Zbog takve diskriminacijske odredbe posljedice su bile katastrofalne: svake naredne godine zbog sve više broja godina staža za izračun mirovina, za istu plaću i isti mirovinski staž, mirovine su bile sve niže! Zbog toga je HSU kao koalicijski partner HDZ-a uspio 2007. godine uz podršku MUH-a i SUH-a izboriti Zakon o dodatku od 4-27 posto i tako ispraviti  ključnu i nepravednu odredbu iz novog ZOMO-a. Kao član radne skupine izradio sam ključni dokument s procjenom izračuna mirovina za razdoblje staža po godinama od 1999.-2009., što je bilo presudno za ovu odluku Vlade. Zbog postojanja straha da će dodatak u vrijeme krize biti ukinut, uspjeli smo s premijerkom Kosor izboriti, da je 2009. dodatak postao sastavni dio mirovine. Od 1. studenog 2007.- 2022. ‘novim’ umirovljenicima isplaćeno je ukupno 30,8 milijardi kuna, što je značajno popravilo njihove mirovine!
4. Povrat pet posto doprinosa za 2. stup
   Zbog uplate pet posto doprinosa u 2. stup obveznog mirovinskog osiguranja na račune zaposlenika, ta sredstva državni proračun treba nadoknaditi i uplatiti za mirovine sadašnjih umirovljenika. U razdoblju 1999.-2022. godine ukupno je isplaćeno 83,7 milijardi kuna! Zbog tih silnih milijardi dio hrvatskih ekonomista zastupa mišljenje o ukidanju 2. stupa, gdje su mirovinski fondovi zbog loše strukture ulaganja, a i uz ekonomske krize, izgubili značajne milijarde kuna sadašnjih radnika, a budućih umirovljenika.
5. Isplata mirovina po posebnom propisima
   Iz tablice je vidljivo, da se svake godine za korisnike mirovina po posebnim propisima (povlaštene) iz državnog proračuna isplaćuje između 5-6 milijardi kuna, a u razdoblju 1999.-2022. ukupno je za te mirovine isplaćeno 106,2 milijarde kuna! Zbog toga su nebitni zahtjevi, da se ove mirovine izdvoje iz mirovinskog sustava, kad one idu direktno na teret državnog proračuna, a do 2007. su bile na teret Ministarstva obrane, kao trošak obrane domovine!  

Hrvatske mirovine su preniske, ali kakve bi tek bile, da HSU, MUH i SUH u zadnje 23 godine nisu izborili 97,3 milijarde za prva tri dodatka na mirovine. Bez njih udio prosječne mirovine bio bi na razini četvrtine prosječne plaće!

Prihodi iz proračuna i od doprinosa, kao i ukupni rashodi za mirovine  (2018. – 2022.) – u mlrd kn