Novi prijedlog Zakona o knjižnicama koji je prošlog tjedna na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu dobio zeleno svjetlo te je upućen u Sabor na prvo čitanje, dobrano je uznemirio strukovne udruge i cijelu hrvatsku knjižničarsku zajednicu. Predloženi Zakon, kojeg je pripremilo Ministarstvo kulture, naišao je na veliki otpor u strukovnoj, ali i stručnoj javnosti, koje smatraju kako će ovakav zakon trajno naštetiti knjižničarstvu te u konačnici i dokinuti samu struku.
-Umjesto da se postojeći Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti osuvremeni, Ministarstvo kulture pripremilo je novi Zakon radi kojeg će u budućnosti u knjižnicama raditi sve manje knjižničara. On je štetan za razvoj društva i protivi mu se cijela knjižničarska zajednica –naglasili su u svojem apelu članovi Hrvatskog knjižničarskog društva.
Ukoliko u Sabor ovakav prijedlog Zakona bude izglasan, upozoravaju u HKD-u, to će biti velik udarac na dosegnute standarde struke
– Prema ovom prijedlogu ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti ne bi trebali biti knjižničarske struke, a iz teksta Zakona izbačeni su i stručni nazivi, pa je nejasno hoće li i na koji način u knjižnicama raditi stručni djelatnici. Sigurno je da će u knjižnicama raditi sve manje knjižničara – ističu u HKD-u.
Time bi se u velikoj mjeri „legalizirali“ različiti slučajevi sumnjivih zapošljavanja na rukovodećim i drugim mjestima u knjižnicama, smatra dr. sc. Dunja Holcer, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva.
-Brisanje stručnih knjižničarskih zvanja iz Zakona omogućuje da taj posao obavljaju nestručni djelatnici. Posao knjižničara nije samo donijeti knjigu s police, već taj posao obuhvaća obradu knjižnične građe, upravljanje informacijama i informacijskim izvorima, savjetovanje korisnika knjižnice te održavanje edukativnih programa – kazala je Holcer.
Poseban je problem, naglašavaju u HKD-u, to što Zakon predviđa osnivanje privatnih knjižnica što će, uvjereni su, otvoriti prostor špekulacijama i manipulacijama knjižničarstvom kao neprofitnom djelatnosti. Uz to postavlja se i pitanje što će se dogoditi s knjižnicama školskih i visokoškolskih ustanova jer prema novom Zakonu osnivači bi mogli izbjeći obvezu osnivanja knjižnica u vlastitu sastavu.
Da je nacrt Zakona apsolutno promašen, slaže se i diplomirani knjižničar Petar Lukačić, voditelj Odjela za odrasle u koprivničkoj Knjižnici i čitaonici Fran Galović, koji je i sam pokušavao pomoći svojim prijedlozima te iskustvima iz prakse.
-Zakon je loš, a to je nakon dubinske analize i pomnog iščitavanja zaključila i cijela stručna zajednica predvođena Hrvatskim knjižničarskim društvom, našom krovnom udrugom. Ljudi iz prakse, od sveučilišnih profesora pa do pomoćnih knjižničara slažu se u ocijeni da ovakav Zakon degradira i diskriminira struku. Nesuvislo je napisan, nije jasan i odredbe se mogu različito tumačiti što je nedopustivo – kazao nam je Lukačić.
Mnogo je članaka nacrta zakona koje izazivaju skepsu, a Lukačić upozorava na samo neke od njih.
– Uspostava privatnih knjižnica na ovaj način značilo bi da naša borba za usluge koje moraju biti dostupne i besplatne za građane dolazi u pitanje. Pa zar će se privatne knjižnice prema ovim odredbama financirati javnim novcem, to se ne smije dopustiti. Osim toga spominje se i kako bi ravnateljima knjižnica i voditeljima odjela mogle biti imenovane osobe koje ne dolaze iz struke, dakle nestručne osobe koje nemaju nikakve prakse ili iskustva u knjižničarstvu, to je van svake pameti – napominje Lukačić.
Zbog svih tih razloga HKD je ovih dana krenulo i u lobističku kampanju prema saborskim zastupnicima, a prema zadnjim informacijama dostupnim na njihovim službenim stranicama, jedan od saborskih klubova odlučio je dati podršku i stati na stranu HKD-a u nastojanju da stopira sporni zakon.
Ministarstvo Kulture odbacilo većinu od čak 2600 upućenih primjedbi
Trn u oku hrvatskim knjižničarima, a svoje mišljenje je dalo preko 2000 knjižničara, jest i činjenica da je velika većina komentara i primjedbi na sporni prijedlog Zakona Ministarstvo kulture jednostavno odbacilo.
-Struka nažalost nije bila uključena u oblikovanje konačnog prijedloga Zakona, a tijekom e-Savjetovanja istaknula je gotovo dvije tisuće šesto primjedbi. Većina tih primjedbi je odbijena bez valjanog pravnog obrazloženja – ističu u HKD-u.
Iz Ministarstva kulture pak poručuju kako je nacrt zakona koji je upućen u saborsku proceduru izrađen na temelju rada dviju radnih skupina, te kako su one uvažile sve primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva koje nisu bile u suprotnosti s drugim važećim zakonskim aktima.
