Siniša Zidar član je Udruge za pomoć osobama s intelektualnim teškoćama Latice i već 32 godine radi u Podravki.
– Trenutno premještam i preslagujem kutije. S obzirom na to da radim s kolegicama žao mi je da one same moraju dizati teške kutije. Inače, radim sve što treba. Lijepo mi je na poslu i volim raditi – rekao je Zidar.
Za svoje kolegice i kolege ima samo riječi hvale, no nekako mu se čini da je atmosfera nekad prije bila puno bolja, je su ljudi bili opušteniji.
– Sretan sam što uopće imam posao i svoje novce. Plaća je dobra, a najvažnije je da dolazi na vrijeme. Glavno mi je da nisam nezaposlen i da ne živim od socijalne pomoći – istaknuo je Zidar i napomenuo da se ne sjeća kad je zadnji put bio na bolovanju.

Oduševljeni svojim poslovima bili su i Siniša Mađarić i Vladimir Strmecki, također članovi Udruge Latice, koji su sad u mirovini. Mađarić je svoj radni vijek proveo u tvornici Sloga, a Strmecki je bio zaposlen na javnim radovima gdje je radio sve što je zatrebalo. Obojica su najviše bili oduševljeni svojim kolegama i činjenicom da uopće rade i primaju plaću.
No, oni su rijetki primjer osoba s intelektualnim teškoćama koje su imale priliku raditi. Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem prosinca 2018. godine na području Koprivničko-križevačke županije evidentirana je 101 osoba s invaliditetom od čega 40 muškaraca i 61 žena, a od toga broja je 56 osoba s intelektualnim teškoćama. S druge strane, dostupni podaci pokazuju da su u istom razdoblju 53 poslodavca zaposlila 94 osobe s invaliditetom, pri čemu je njih 32 zaposlilo 51 osobu s intelektualnim teškoćama. Prema podacima Zavoda, osobe s invaliditetom se najviše zapošljavanju putem mjere Javni radovi pa su tako u 2018. godini putem ove mjere zaposlene 44 osobe s invaliditetom, u 2017. godini 40 osoba, u 2016. godini 41 osoba te u 2015. godini 21 osoba.
Prošle godine nitko nije zaposlen putem poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom
– Što se tiče zapošljavanja osoba s invaliditetom iz evidencije Zavoda uz korištenje poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom, tijekom 2015. godine četiri poslodavca su koristila poticaje i zaposlila četiri osobe s invaliditetom. Tijekom 2016. godine tri poslodavca su koristila poticaje i zaposlila tri osobe s invaliditetom. Tijekom 2017. godine dva poslodavca su koristila poticaje i zaposlila tri osobe s invaliditetom. U 2018. godini nije zaposlena niti jedna osoba s invaliditetom putem poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom – objasnili su u Područnom uredu Križevci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Nevenka Fuchs, predsjednica Udruge Latice, istaknula je da kod svih poslodavaca koji imaju više od 20 zaposlenika, tri posto moraju činiti osobe s invaliditetom, a to na razini države čini samo 3000.
– Oko 60 posto poslodavaca koji imaju zakonsku obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom to ne čini, već plaćaju naknadu za nezapošljavanje, koja se zatim usmjerava na poticaje ili profesionalnu rehabilitaciju – kaže Fuchs.
Činjenica je, ističe, da broj korisnika njihove Udruge iz mjesec u mjesec raste i potrebno je pobrinuti se da sva ta djeca koja završavaju sa svojim obrazovnim programom nakon 21 godine starosti imaju mjesto gdje će boraviti, raditi i biti dio jedne zajednice koja brine o tim ljudima.
Članovi udruge mogu sudjelovati u poslovnom svijetu
Dobri primjeri, dodaje Fuchs, dolaze iz inozemstva, a radi se o alternativnim oblicima radnih aktivnosti koji pokazuju da bez uključivanja lokalnih poduzeća, trgovačkih lanaca, lokalne i regionalne samouprave nema održivosti ovakvih organizacija.
– Država, lokalna samouprava s bankama i poduzećima trebala bi poticati održivost organizacija te na taj način uključivati osjetljive skupine u poduzetništvo. U Hrvatskoj moramo jako puno raditi na tome da podignemo svijest poduzetnika da prihvate ovakav način poslovanja, odnosno da mi kao organizacija možemo sudjelovati s našim korisnicima u poslovnom svijetu – naglasila je Fuchs.
Napomenula je da je njihov prvi korak prema samoodrživosti novi prostor koji im je Grad Koprivnica dao na korištenje gdje će moći razvijati nove socijalne usluge u tom pravcu.
– Za to će trebati vremena, a to je ono što mi nemamo i upravo iz tog razloga bismo htjeli ubrzati cijeli taj proces jer Hrvatska zaostaje u odnosu na zemlje u okruženju – zaključila je Fuchs.
Banke daju povoljne kredite, korisnici pakiraju reklamne materijale za trgovačke lance, uzgajaju voće i povrće za škole i vrtiće…
Dobar primjer samoodrživih alternativnih organizacija, napominje Fuchs, dolazi iz Italije.
– Banke su dužne povoljnim kreditima uz minimalnu kamatu osigurati sredstva potrebna za širenje i poboljšanje uvjeta rada i života korisnika i samih zaposlenika. Trgovački lanci omogućuju organizacijama da dio svojih reklamnih materijala tiskaju ili samo pakiraju. Zavodi za javno zdravstvo, bolnice, ambulante također su uključeni te se i za njih pakiraju razne kutijice vezane za sanitarne preglede i ambulante. Za razne tvornice završavaju se poluproizvodi koji se pakiraju i spremaju za distribuciju. Mnogo je sličnih primjera kako se korisnici uključuju u radno okupacijske aktivnosti te na taj način pridonose zajednici – objasnila je Fuchs.
Dodala je da uz te aktivnosti imaju i svoje proizvode od keramike ili tekstila spremne za prodaju pa primjerice suvenirnica, trgovina ili pojedinac može naručiti određeni broj artikala.
– Vrlo dobro je organizirana obrada vrtova u plastenicima za ekoproizvodnju voća i povrća. Proizvode uzgajaju za sebe, ali i za prodaju. Najveći dio distribuiraju vrtićima, školama, restoranima koji su obavezni od njih kupovati voće i povrće – naglasila je i napomenula da za 80 korisnika brine 70 zaposlenika, a korisnici dobivaju simboličnu dnevnicu u iznosu četiri eura.
Fuchs smatra da se može, ali potrebno je okruženje koje razumije ovakav način poslovanja.
– Ovakav angažman dovodi do rasterećenja institucije jer se organizacije mogu samofinancirati što je i cilj. Korisnici ne samo da se osjećaju korisno, već svojim radom doprinose organizaciji – zaključila je Fuchs.
Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom od 2015. do 2018. godine u Koprivničko-križevačkoj županiji (Izvor: HZZ)
|
Godina |
Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom |
Od toga: s intelektualnim teškoćama |
|
2015. |
231 |
130 |
|
2016. |
200 |
113 |
|
2017. |
132 |
70 |
|
2018. |
101 |
56 |
Odnos poslodavaca i zaposlenih osoba s invaliditetom od 2015. do 2018. godine (Izvor: HZZ)
|
Godina |
Broj poslodavaca koji su zaposlili osobe s invaliditetom |
Zaposlene osobe s invaliditetom |
Broj poslodavaca koji su zaposlili osobe s intelektualnim teškoćama |
Zaposlene osobe s intelektualnim teškoćama |
|
2015. |
53 |
69 |
30 |
36 |
|
2016. |
69 |
99 |
37 |
52 |
|
2017. |
62 |
94 |
41 |
50 |
|
2018. |
53 |
94 |
32 |
51 |







