Općina Legrad ima nešto više od 2000 stanovnika, a načelnik Ivan Sabolić (SDP) koji je ove godine kao jedini kandidat pobijedio na lokalnim izborima poznaje ih sve ponaosob. Kako kaže, tako je lakše riješavati sve probleme mještana, a svojim radom, trudom i zalaganjem za Općinu pokazao je da bi protukandidati imali ozbiljan i težak posao. Iako Općina još uvijek ima raznih problema na kojima se svakodnevno radi po mnogočemu je jedna od najuspješnijih općina u Koprivničko-križevačkoj županiji, a načelnik Ivan Sabolić otkrio nam je i zašto.
Prvi krug izbora je iza nas. Još ste jednom pobijedili i, još zanimljivije, niste imali protukandidata. Znači li to da je u Legradu sve kako treba?
– Mislim da ima nekoliko razloga izostanka protukandidata. Prvenstveno mislim da sam rad u ovoj općini podigao na jednu višu razinu pa bi netko tko u budućnosti želi doći na ovo mjesto mora u najmanju ruku pratiti ovaj tempo ili raditi još više. Naša je općina u četiri godine povukla 25 europskih projekata što je rekord u Koprivničko-križevačkoj županiji tako da bi netko drugi to u najmanju ruku morao nadmašiti, a to nije lak zadatak zbog čega bi mještani mogli biti nezadovoljni. Mislim da sam pokazao i da se sve može riješiti kompromisno, u dijalogu smo i s mještanima, udrugama i političkim protivnicima, no u ovako malim sredinama sve su to za mene ljudi koji žele dobro ovoj općini. Razgovor i rezultati vjerojatno su najzaslužniji za to što sam ostao jedini kandidat na ovim izborima.
Iako ste bili jedini kandidat, neke ste glasove ipak dobili?
– Dobio sam povjerenje 92 posto izašlih birača, tako da i dalje ima onih koji nisu zadovoljni mojim radom i to je jedna korisna poruka i poziv na odgovornost. Ipak, drago mi je da je većine zadovoljna.
Koliko u općini ima stanovnika?
– U općini ima nešto više od 2 000 stanovnika, no to je prema posljednjem popisu stanovništva. Pravo stanje tek će se pokazati.
Mislite li da kao načelnik općine s manjim brojem ljudi nego što je to u gradu možete bolje osluškivati i zadovoljavati potrebe mještana?
– Da, lakše je jer ja ovdje svakog čovjeka poznajem u dušu i oni poznaju mene i znaju kakva sam osoba. Mogu me svakodnevno sresti u našim mjestima i to je prednost. Ono što je nama teže jest što iza sebe nemamo toliko stručnih službi pa ono što rade pročelnici u uredima gradonačelnika, mi moramo sami. Naš je posao zato obimniji, no možemo doći do svakoga i svakome pomoći, sve znamo ponaosob pa možemo riješavati i privatne probleme koje netko ima, a ne želi otvoreno pričati o tome.
U jednom ste razgovoru krajem 2019. rekli da je ta godina za općinu bila jedna od najboljih. Međutim, već smo gotovo dvije godine u krizi. Kako se Vi kao načelnik nosite s tim? Kako je to preživjela općina?
– Prilagodili smo se i naučili na život s ovom krizom. Financijski nas kriza nije oštetila jer smo zbog EU projekata imali rekordan proračun veći od 15 milijuna kuna prihoda. Ipak, nestalo je događanja, društvenog života i u tom je smislu 2020. godina bila loša. Loše smo strane nadoknadili jer je bilo vremena za infrastrukturne projekte pa kada se društveni život vrati, kada se djeca vrate na igrališta i sportske terene dočekat će ih bolji uvjeti, nego što je to bilo prije krize.
Kakva je epidemiološka situacija u Legradu?
– U Legradu je sad epidemiološka situacija vrlo dobro, cijepljeno je dosta građana pa gotovo da i nema oboljelih. Očekujemo da će se to s dolaskom turističke sezone promijeniti, ali zasad nema problema. Imamo dosta ljudi koji rade u Austriji i Sloveniji koji za vikend dolaze kod nas, no dobro je što je za ulazak u zemlju potreban negativan PCR test pa zaraza ne širi iz inozemstva i obrnuto.
U trećem ste mandatu. U jednom ste drugom razgovoru rekli da ste u prvom mandatu rješavali dugove, u drugom demografiju, a da će sada na redu biti gospodarstvo i turizam? Koji su gospodarski, a koji turistički planovi?
– Financije i demografiju i dalje nećemo zaboraviti, i dalje ćemo racionalno raspolagati sredstvima i baviti se demografijom, ali gospodarstvo i turizam glavni su fokus ovog mandata. Najvažniji su nam geotermalni projekti i veliki energetski projekti koji se namjeravaju graditi na našem području. Postavili smo podlogu, privukli privatne i strane investitore i krećemo u realizaciju. Ono što smo planirali prije desetak godina više se ne može razvijati na isti način, nego je potrebno krenuti od elektrana. Nakon što počnemo koristiti tu energiju, postoji mogućnost nadogradnje te infrastrukture, staklenika, plastenika, proizbodnih hala i slično. Radi se o dva velika projekta, u Kutnjaku i području Legrada. Neće sve to niknuti preko noći, no vjerujem da ćemo do 2028. godine uživati u plodovima tih velikih projekata jer će nam se izravni proračun povećati za pet milijuna kuna. Dobro je i što je konačno prodano Podravsko pletarstvo ili popularni Fizeš, dobili smo investitora u tu gospodarsku zonu pa će se i ta priča razvijati i otvarati radna mjesta. Radna će se mjesta otvarati i u turizmu, Legrađanka sa 25 kreveta samo što se nije otvorila, Šodericu također čekaju novi smještajni kapaciteti, a tu je i kamp pa možemo velik broj ljudi smjetiti u to područje. Pred nama je i projekt izgradnje turističkog naselja, predali smo dokumentaciju za građevinsku dozvolu, a cilj nam je da imamo smještajne kapacitete koji mogu zbrinuti jedan turistički autobus. Tu su i poticaji za otvaranje smještajnih kapaciteta pa vjerujem da će porasti i privatna inicijativa te da će ljudi obnoviti svoje kuće i vikendice i sami otvoriti smještaje što je dodatna zarada, ali i bonus za općinu.
Šoderica je uvijek predmet nekih rasprava. Jeste li zadovoljni trenutnim stanjem Šoderice? Mislite li da obnova ide previše sporo?
– Mislim da ne ide sporo. Kada sam došao na mjesto načelnika, govorio sam da je potrebno i do 15 godina da se stvari na Šoderici pokrenu i vrate na nekadašnju razinu. Prošlo je osam godina i neki obrisi nekadašnjeg stanja već se vide, povećani su smještajni kapaciteti, napravljena je šetnica, jedan dio jezera je izmuljen, imamo čamac za košnju rese, doveli smo vodovod, otvorili su se ugostiteljski objekti. Sad nam ostaje drugi dio priče, a to je dovođenje investitora koji bi investirali u restoran što nam je trenutno glavni fokus kada pričamo o Šoderici. Tu je i tranformacija zapuštenih površina u gradilišta za poslovnu i drugu namjenu, a glavni temelj za to je pak promjena urbanističkog plana uređenja Šoderice koji je trenutno još iz 1991. godine. Obnovit ćemo i sportske terene i igrališta, danas su moderni vaterpolo ili odbojka na pijesku i mi trenutno kaskamo za nekim drugim turističkim destinacijama u okolici, no jednom kada sve to ostvarimo priča će se razvijati. Izmuljivanje jezera najkompliciraniji je projekt i to se zasigurno neće ostvariti u sljedeće četiri godine, no ne odustajemo.
Kakvo je stanje infrastrukture u Legradu i okolici?
– Velikih problema sa vodom, strujom i plinom nemamo, gotovo smo stopostotno pokriveni. Kanalizacija je trenutno na čekanju jer smo ispali iz projekta Aglomeracije, no s istom smo se dokumentacijom prijavili na Mehanizam za oporavak. Internet nam je u nekim dijelovima loš, a to ne bi trebala biti briga jedinica lokalne samouprave, nego teleoperatera, no mi ćemo taj proces ubrzati i u pregovorima s domaćim operaterima koji će uz naše sufinanciranje izgraditi tu infrastrukturu.
Pitam to zato jer ste pokrenuli demografsku mjeru prodaje kuća po niskim cijenama. Može li se takav projekt provoditi prije nego se riješe pitanja infrasttrukture? Koči li jedno drugo?
– Ne koči, a to smo vidjeli po interesu mještana. Prodali smo 17 od 19 nekretnine koliko smo ih imali i u sljedeće će nam tri godine doći tridesetak novih ljudi. Problem su digitalni nomadi koje nastojimo privući, a to je bez brzog interneta na cijelom našem području nemoguće. Ono što im možemo ponuditi je netaknuta priroda, mirno naselje i razne druge sadržaje u kojima bi se oni sigurno pronašli, ali u ovome je trenutku to još uvijek nemoguće.
Možete li za kraj najaviti neke projekte s kojima se kreće ovih dana?
– Prvi i najveći projekt sigurno je izgradnja teniskog i odbojkaškog igrališta što bi trebalo biti gotovo do proljeća sljedeće godine. Očekuje nas obnova županijske ceste u Kutnjaku do kraja kolovoza, čeka nas nadopuna zamjenjene javne rasvjete u Velikom i Malom Otoku, dolaze nam dvije pametne autobusne stanice u Veliki Otok i Selnicu. Krećemo s postavljanjem dječjih igrališta i obnavljanjem dotrajalih sprava. Ovo ljeto krećemo s turističkim vožnjama solarnim čamcem koji smo nabavili, a u izradi smo i suvenira u suradnji s našom komunalnom tvrkom. Izradit će se plišana igračka dabra koji je naš zaštitni znak jer je 1996. dabar u Hrvatsku vraćen baš na području Legrada pa će to biti jedan suvenir po kojem ćemo biti prepoznati.
