Svake godine 31. svibnja obilježava se Svjetski dan nepušenja, čime se želi potaknuti ljude na promišljanje o važnosti zdravlja, a ujedno i na dodatne rizike povezane s uporabom duhana, kao jednim od najvećih javnozdravstvenih problema u svijetu. Kako znanstvene spoznaje napreduju, danas gotovo da nema bolesti koja se ne može povezati s konzumacijom duhanskih proizvoda. Na razini Svjetske zdravstvene organizacije, od pušenja godišnje umre oko šest milijuna ljudi u svijetu. Prema podacima iz 2011. u Koprivničko-križevačkoj županiji živjelo je 115.584 ljudi, a 28,5 posto bilo je pušača, dakle oko 33.000.
Najčešće bolesti kao uzrok smrtnosti, a koje su u izravnoj vezi s pušenjem, su bolesti srca i krvnih žila te moždani udar, dok se pomalo zapostavljena kronična opstruktivna bolest pluća suvereno penje na ljestvici bolesti sa smrtnim ishodom. Na visokom su mjestu i infekcije te karcinom bronha i pluća.
Kad govorimo o pušačkom stažu, ispitivanja su pokazala da on predstavlja veći rizik od pojave bolesti nego broj popušenih cigareta. Obolijevanju su skloniji ljudi koji dulje puše od onih koji su kraće vrijeme pušili veći broj cigareta i omjer je tu otprilike 4:1.
– Jednostavnije rečeno, otprilike je četiri puta rizičnije pušiti pet cigareta dnevno u razdoblju od 40 godina, nego 20 cigareta dnevno u razdoblju od 10 godina. Objašnjenje je vrlo jednostavno: ako je pušački staž duži tijelo stalno dobiva određenu dozu kancerogenih spojeva od kojih se ne može regenerirati. Kod onih koji su pušili veći broj cigareta, ali kraći broj godina, znači da su i prestali pušiti u ranijoj životnoj dobi te je i regeneracijski potencijal je bolji – naglasio je Ozren Koluder, voditelj odjela pulmologije i infektologije u Općoj bolnici Dr. Tomislav Bardek.
Prestanak pušenja je uvijek poželjan, no rizik pojave bolesti povezanih s pušenjem nikad nije isti kao kod ljudi koji nikada nisu bili izloženi niti aktivnom niti pasivnom pušenju što se tumači ubrzanim iscrpljivanjem regeneracijskog potencijala stanica u fazi izloženosti štetnim, kancerogenim tvarima. Nikotin kao psihostimulans sam po sebi ne uzrokuje karcinom, no katran, aromatski ugljikovodici i ostali spojevi (njih sedamdesetak) koji se otpuštaju gorenjem suhog duhana, vrlo su kancerogeni i oni su zapravo odgovorni za nastanak bolesti kod pušača i pasivnih pušača. Otprilike 15 posto dima od gorenja cigarete je onaj koji se aktivno popuši dok ostatak odlazi u okolinu i negativno utječe na nepušače.
Kad govorimo o Nacionalnom programu za probir i rano otkrivanje raka bronha, on je zaživio, a pacijenti koji spadaju u rizičnu skupinu, oni u dobi od 50 do 75 godina, aktivni pušači ili oni koji su prestali unutar 15 godina s 30 i više tzv. pušačkih godina (npr. 20 cigareta na dan 30 godina ili 40 cigareta na dan 15 godina) kandidati su za low-dose CT pretragu, s idejom da se nađe karcinom bronha u što ranijoj fazi i da se što prije započne s liječenjem kad je izlječenje još uvijek moguće uz obavezan prestanak pušenja.
U našoj se bolnici takvi preventivni pregledi ne provode, no liječnik obiteljske medicine, pacijente može uputiti na probirni LDCT (CT niske doze zračenja) u neku drugu ustanovu u Hrvatskoj, npr. Varaždin ili Zagreb. Bolesti povezane s pušenjem bile su prije tridesetak godina gotovo isključivo vezane uz muškarce zbog toga što žene nisu bile pušači u tolikoj mjeri. U tom se smislu situacija danas promijenila, trenutno je još uvijek više muškaraca, koji obolijevaju od bolesti uzrokovanih pušenjem, no danas je u tom smislu broj žena puno veći. Prema posljednjim istraživanjima, pušenje je danas među mladima manje rašireno nego ranije.
– Mislim da ono što najviše koristi u borbi protiv pušenja, je stvaranje javnog mišljenja da pušenje nije izbor pojedinca i stil života i društveno prihvatljiva aktivnost, već teška ovisnost koja vodi u razne bolesti i skraćuje život pri čemu se ugrožavaju i drugi ljudi – komentirao je Ozren Koluder.
Profil bolesnika na odjelu pulmologije je varijabilan. U epidemiji koronavirusa liječeni su isključivo bolesnici sa zatajenjem disanja u sklopu koronavirusne infekcije. Sada se ponovno kao i ranije uglavnom liječe pacijenti s karcinomom bronha i zatajenjem disanja u sklopu kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), upalama pluća, astmom….
Iako je u svijesti kod laika i kod profesionalaca karcinom bronha najopasnija bolest povezana s pušenjem, KOPB, bolest koja je direktno povezana s pušenjem, a manifestira se osjećajem nedostatka zraka, kašljanjem i sviranjem u prsima, treći je vodeći uzrok smrtnosti od svih bolesti u svijetu. U cijelome svijetu od ove bolesti boluje oko 600 milijuna ljudi, dok prema podacima iz 2019. godine 3,2 milijuna ljudi od nje i umre.
– Bolest dovodi do propadanja plućnih mjehurića i malih dišnih putova i ukoliko se ta bolest ne počne adekvatno liječiti, a prestanak pušenja je u tom smislu neizostavan, dolazi do daljnjeg oštećenja te je u završnoj fazi pacijent posve nemoćan, vezan uz krevet i kisik, a do smrtnog ishoda dolazi zbog potpunog iscrpljenja i zatajenja disanja (gušenja). Kao posljedica bolesti pluća razvija se i bolest srca , tzv. plućno srce, koja se manifestira kao otok (edem) donjeg dijela tijela – naglasio je dr. Koluder.
Što se tiče liječenja karcinoma bronha, medicina je znatno napredovala zadnjih godina. Kod pacijenata kod kojih je tumor uočen u najranijoj fazi, moguć je operativni zahvat njegovog odstranjivanja. Pasivno je pušenje najgori oblik pušenja, budući da smo na njega prisiljeni. Podatak je da na osam aktivnih pušača dolazi jedan pasivni pušač što se tiče obola od bolesti povezanih s pušenjem. Još je gora situacija ako u istom kućanstvu imamo jednog pušača i jednog nepušača, s obzirom na to da pasivni pušač ima 30 posto veće šanse da oboli od istih onih bolesti od kojih će oboljeti i pušač.
U vrlo su teškoj poziciji djeca koja su izložena pasivnom pušenju, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) oko 700 milijuna djece je izloženo. Koliko je problem ozbiljan dočarava podatak da u obitelji ako jedan roditelj puši u kući, dijete će kroz godinu popušiti između 60 i 150 cigareta. Djeca izložena pasivnom pušenju sklonija su infekcijama dišnog sustava, upalama srednjeg uha, razvoju astme kao najčešće kronične bolesti u djece, imaju veću šansu da će i sami postati pušači i 20 posto veću šansu za obolijevanje od karcinoma bronha čak i ako ne postanu aktivni pušači.
Pušenje u trudnoći je osobito štetno i nepoželjno jer dovodi do češćih pobačaja, prijevremenih porođaja, zastoja u rastu, malformacija, mrtvorođene djece, dok se nakon poroda primjećuju smetnje u psihomotoričkom razvoju i kognitivnom napredovanju djece čije su majke pušile u trudnoći. Nakon prestanka pušenja tijelo doživljava brojne pozitivne promjene: smanjuje se iritacija i upala sluznice dišnog sustava, oporavlja se koža i svi unutarnji organi inače izloženi toksinima, smanjuje se upala koja nastaje u krvnim žilama čime se smanjuje rizik za nastanak srčanog i moždanog udara, tijelo je manje iscrpljeno, snažnije i vidljivo zdravije. Iako tijelo ne zaboravlja, prestankom pušenja određene bolesti možemo spriječiti, a pojavu određenih bolesti znatno odgoditi i zato je prestanak pušenja jedini pravi izbor, naglasio je Ozren Koluder.
Tekst: Zvonimir Kušenić
