U proteklih deset godina, od početka kolovoza 2012. do početka kolovoza ove godine, Hrvatska je dobila oko 130.000 zaposlenih više, pokazuju novi podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje objavljeni ove srijede.
Točnije, danas imamo oko 1,65 milijuna osiguranika, a prije točno deset godina bilo ih je oko 1,52 milijuna. Riječ je o osobama koje plaćaju mirovinsko osiguranje u različitim organizacijskim oblicima: kao zaposleni u tvrtkama, obrtima i javnim ustanovama, kao članovi OPG-a, slobodni umjetnici, freelanceri. Dakle, u tom je razdoblju Hrvatska povećala zaposlenost za otprilike 8,6 posto.
Te brojke jasno i nedvosmisleno otkrivaju kako naš kraj u proteklom desetljeću, unatoč svim objektivnim teškoćama, nije na dobrom putu. Štoviše, mi ne stagniramo u razvoju, već padamo. I to ozbiljno. Ovotjedni podaci HZMO-a, naime otkrivaju kako je Koprivničko-križevačka županija u istom desetljetnom razdoblju izgubila točno 588 zaposlenih. Početkom kolovoza imala je 35.529 osiguranika, a prije deset godina bilo ih je 36.117.
O kakvom je problemu i ozbiljnoj razvojnoj krizi riječ dovoljno govore podaci o kretanju ukupne zaposlenosti u drugim županijama sa sjevera. Krapinsko-zagorska, na primjer, u proteklih je deset godina broj zaposlenih povećala za čak 5827 pa ih sad ima ukupno oko 39.400. Dakle, značajno više od nas. Broj osiguranika u Varaždinskoj županiji veći je za oko 6000, pa ta županija danas ima ukupno oko 68.000 zaposlenih. Odnosno, gotovo pa dvostruko više od naše županije. Varaždinci su, dakle, zaposlenost u proteklih deset godina povećali za gotovo deset posto.
U Međimurskoj županiji broj osiguranika koji uplaćuju mirovinsko povećao se za oko 3900, pa ih sad u tom kraju ima ukupno blizu 42.600. Više zaposlenih u tom razdoblju bilježi i notorna Virovitičko-podravska županija, i to za 830, pa su danas na i dalje skromnih, ali rastućih 21.700 zaposlenih. U našem je društvu ponavljača jedino susjedna Bjelovarsko-bilogorska županija koja je u zadnjem desetljeću smanjila broj zaposlenih za oko 1600.
Zaposlenost je jedan od najznačajnijih pokazatelja gospodarskog rasta pa se u analizama opće razine aktivnosti gospodarstva često upotrebljavaju podaci o dinamici zaposlenosti. U našoj je županiji, dakle, dinamika takva da je teško govoriti o gospodarskom razvoju unatoč pojedinačnim pozitivnim slučajevima rasta. Za sve je, dakako, zaslužna Podravka kao najveći i daleko najvažniji gospodarski subjekt u županiji, pri čemu je doista istinita ona uzrečica da kad Podravka kihne Koprivnica se prehladi. Uz to ide i nedovoljno aktivno poticanje malog poduzetništva i obrtništva, za razliku od drugih županija na sjeveru, prije svega Međimurju, Zagorju i Varaždinu.
Potkraj 2012. godine, primjerice, u matičnoj tvrtki Podravka bilo je zaposleno oko 3500 ljudi, u mesnoj industriji Danica oko 750, a Belupu oko 920. U Podravki i Danici, tako, prije deset godina radilo je – prema službenim statističkim podacima – oko 4250 osoba. Danas ih radi oko 1000 manje, odnosno oko 3200 (Danica je izgubila pravnu osobnost te se stopila s maticom), a Belupo je otprilike na istoj razini.
Unatoč tome, Koprivnica je nakon vala otpuštanja i restrukturiranja u Podravki između 2012. i 2014. godine ipak uspjela povećati zaposlenost. Dok je tijekom 2012. godine u pravnim osobama u Koprivnici bilo zaposleno ukupno 12.770 ljudi, već 2019. godine ta brojka se popela na 13.160 zaposlenih. Danas, početkom kolovoza, u Koprivnici ukupno radi oko 16.300 osoba.
Ovdje usput valja naglasiti i kako je Koprivnica među četiri najbolja veća grada prema omjeru zaposlenih i umirovljenika. U gradu je taj omjer 1,95, što znači da na jednog umirovljenika dolaze gotovo dva zaposlenika. Od Koprivnice su bolji jedino Varaždin s omjerom 2,71, potom Čakovec s 2,43 te Dubrovnik s 2,34. Podaci se odnose na početak kolovoza ove godine, a objavio ih je HZMO.
Da stvari nisu posve crne, odnosno sive, pokazuju i najnovija kretanja te usporedba ovogodišnjeg i lanjskog kolovoza u gradovima naše županije. Tako je, primjerice, u cijeloj Koprivničko-križevačkoj županiji danas oko 720 zaposlenih više nego početkom kolovoza prošle godine. Koprivnica ima 10 zaposlenih, odnosno osiguranika više nego prije godinu dana, Đurđevac 190, a Križevci čak 320 više. Rast bilježi i većina općina – najviše Gola (+41) te Kloštar Podravski i Novigrad Podravski (po 34) – a sedam općina ima ponešto manje zaposlenih nego lani. To su Drnje, Kalnik, Koprivnički Ivanec, Molve, Podravske Sesvete, Rasinja i Virje.
Istodobno, u proteklih godinu dana Krapina je izgubila 34 zaposlena, Virovitica 59, a Čakovec ima čak 370 zaposlenih manje. Varaždin je pak u plusu od 504 osiguranika, otkrivaju podaci HZMO-a. (Robert Mihaljević)
Broj zaposlenih po županijama (u odnosu na 2012.)
Koprivnica 35.529 -588
Zagorje 39.407 +5827
Varaždin 67.990 +6001
Bjelovar 31.658 -1600
Virovitica 21.661 +830
Međimurje 42.571 +3875
Izvor: HZMO, kolovoz 2022.
Zaposleni u odnosu na kolovoz lani
Županija 35.529 +712
Koprivnica 16.297 +10
Križevci 8421 +321
Đurđevac 3082 +189
Izvor: HZMO, kolovoz 2022.
