Premijer Andrej Plenković i ministar obrazovanja Radovan Fuchs predstavili su ovaj tjedan rezultate poziva za gradnju i opremanje predškolskih ustanova na području Hrvatske, i to u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Cilj tog velikog ulaganja teškog blizu 1,3 milijarde kuna je da najkasnije do 2026. godine devetero od desetero djece ide u vrtić. Dakle, Vlada uz potporu lokalnih jedinica koje će također sufinancirati ulaganja u dječje vrtiće kani u te ustanove upisivati najmanje 90 posto djece. Plenković se usput pohvalio riječima kako je će to biti ‘dosad najveće ulaganje u povijesti u hrvatske vrtiće’.
U brojkama, iz Nacionalnog plana za ukupno 259 dječjih vrtića diljem države država će uložiti blizu 1,3 milijarde kuna, a pretpostavlja se kako će lokalne jedinice, gradovi i općine, dodati još najmanje toliko. I tu već dolazimo do nekih 2,5 milijarde kuna koje će otići izravno u poboljšanje sustava predškolskog odgoja i osiguranje dostatnih kapaciteta da niti jedno dijete koje želi u vrtić ne ostane bez svoga mjesta.
Novim ulaganjem, kažu u Vladi, osigurat će se dodatnih 17.000 mjesta u vrtićima za djecu predškolske dobi. I to nije sve jer drugi javni poziv vrijedan 340 milijuna kuna ide najkasnije do kraja godine. Ulaganje kroz NPOO doseći će ukupno oko 1,62 milijarde kuna, što će otvoriti dodatnih 22.500 mjesta u dječjim vrtićima. To je, dakle, tih 90 posto upisane djece najkasnije do 2026. godine.
Gradovi i općine ovih se dana, tako, javno hvale projektima koji su im prošli na NPOO-u i iznosima koje će dobiti za gradnju ili obnovu vrtića na svojim područjima. Koprivnica će to učiniti u petak (danas) jer je najavljena konferencija za novinare na kojoj će govoriti ‘na temu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO), odnosno rezultata natječaja izgradnje predškolskih ustanova (vrtića) na području grada Koprivnice’. Prema najavi iz gradske uprave, na konferenciji će o tome govoriti gradonačelnik Mišel Jakšić s najbližim suradnicima.
O tome koji su projekti prošli i koje će dječje vrtiće Koprivnica graditi – ovog časa (četvrtak) nitko ne otkriva. No, mediji su već pisali kako su u planu novi vrtići u prigradskom naselju Herešinu, ali i na Bajeru. Gradonačelnik je još ljetos potvrdio kako će s tim vrtićima ići na natječaj u okviru Nacionalnog plana oporavka.
‘Za vrtić na Bajeru planove imamo, sad znamo i uvjete koji se traže i zato nam dokumentacija mora biti spremna, da reagiramo na vrijeme. Na isti natječaj prijavljujemo i vrtić u Herešinu, za koji su papiri riješeni, što smo i predstavili u javnosti. Ako bi Ministarstvo, recimo, na ljeto objavilo neke inicijalne rezultate, Herešin bi mogao biti gotov do sljedećeg proljeća ili ljeta.
Bajer je nešto veća investicija. Kapacitet bi tamo bio oko 240 mališana, a vrtić će se graditi na mjestu gdje je nekada trebala biti škola’, otkrio je Jakšić nedavno za portal ePodravina te precizirao kako bi novi dječji vrtić trebao biti na zemljištu na kraju Ulice Alberta Heinricha prema Ulici Bajer.
Dječji vrtić na Bajeru, dakle, primio bi oko 240 mališana, a onaj u prigradskom naselju Herešinu oko 40 vrtićaraca. Ovog časa u svim dječjim vrtićima i obrtima za čuvanje, kod dadilja, u Koprivnici smješteno je oko 1100 mališana, što znači da će novi dječji vrtići na Bajeru i u Herešinu – ako se ispostavi da su doista prošli na natječaju u sklopu Nacionalnog plana oporavka – broj mjesta povećati za otprilike četvrtinu. A to će značiti barem dvije važne stvari: da će svi mališani dobiti mjesto u vrtićima i da će se neki derutni objekti s neprimjerenim uvjetima moći zatvoriti.
No, izgradnja dva nova dječja vrtića kapaciteta blizu 300 djece značila bi i to da će se osjetno povećati izdvajanja Grada za predškolski odgoj. Ove je godine Gradsko vijeće rebalansom proračuna ukupan iznos za financiranje predškolskog odgoja moralo povećati na oko 28,5 milijuna kuna. Od toga, privatnim vrtićima i dadiljama za sufinanciranje smještaja mališana ide najviše dosad – oko 5 milijuna kuna.
Novi dječji vrtići značit će nova zapošljavanja, dakle rast izdvajanja za plaće, rast troškova prehrane mališana, veća izdvajanja za struju, plin i gorivo, više za didaktičku opremu i druge varijabilne troškove tijekom godine. Kad bi se troškovi predškolskog odgoja povećali linearno s rastom ‘smještajnih kapaciteta’, grad bi godišnje za sve vrtiće morao izdvajati čak 35 milijuna kuna.
To je, dakako, nemoguća misija, osim ako se u međuvremenu na nekoj gradskoj ledini ne otkriju kakva bogata plinska ili naftna nalazišta. Zato je poskupljenje dječjeg vrtića više nego izvjesno. Jedno bi moglo doći uskoro zbog goleme inflacije i očekivanog rasta plaća u toj ustanovi, a drugo bi uslijedilo nakon otvaranja novih vrtića na Bajeru i u Herešinu.
No, unatoč svemu, ulaganje u vrtiće je jako lijepa priča koja vrijedi baš svake potrošene kune. Djeci vrtići pomažu u socijalizaciji, ali i kvalitetnoj pripremi za školu, a obiteljima, posebno majkama male djece, olakšavaju poslovne i privatne obveze. Dostupnost i kvaliteta dječjih vrtića u nekoj sredini zapravo je najbolja i jedina prava demografska mjera koja je u rukama, odnosno mjerodavnosti lokalnih jedinica.
