Prema podacima MUP-a, prošle godine je na području Hrvatske izdano 124.121 radna dozvola strancima, a godinu ranije tek 81.995. Samo u prva četiri mjeseca ove godine radne dozvole dobilo je 54.592 osoba. Većina je dozvola bila za nova zapošljavanja pa bi se lako moglo dogoditi da se do kraja godine dosegne rekord broja strane radne snage u zemlji.
Da se priljev strane radne snage događa i na području Podravine i Prigorja, svakodnevno je vidljivo golim okom. Dovoljno je proći ulicama u kojima se provodi aglomeracija i vidjet ćete kako je na tim poslovima angažiran nemali broj osoba iz azijskih zemalja. Kako su nam rekli njihovi kolege, radi se o izuzetno vrijednim radnicima koji puno lakše podnose naše ljetne temperature pa ponekad vrijede kao dva hrvatska radnika.
Čak i službena statistika koju provodi županijska policija potvrđuje da na prostoru Podravine i Prigorja iz godine u godinu raste broj stranaca koji posjeduju radnu dozvolu.
– U našoj županiji u prvih šest mjeseci 2023. godine prijavljeno je 587 stranaca. Cijele prošle godine prijavilo ih se 767, a u 2021. boravišnu dozvolu zatražilo je 415 stranih državljana – izvijestili su nas iz policije dodavši kako je s 11. srpnjem na području županije prijavljeno ukupno 2688 stranaca što je nešto manje od broja stanovnika Novigrada Podravskog.
Iz navedenih podataka jasno je da će ove godine i ovaj prostor doseći rekordan broj stranih radnika. Trenutno ih je najviše zaposleno na građevinskim radovima, ali u ostalim dijelovima Hrvatske izuzetno su traženi u ugostiteljstvu te na poslovima dostave hrane.
Razgovarajući sa Zdravkom Petrasom, prvim čovjekom KC Voda, rečeno nam je da u toj koprivničkoj firmi zapošljavaju isključivo putem javnog natječaja i za sada se nije pokazala potreba da bi u radni kolektiv uključili strane radnike. Stranci koji rade na aglomeraciji zaposleni su kod izvođača radova, kaže predsjednik Uprave KC Voda Zdravko Petras.
– Istina jest da je danas teško doći do kvalitetnog radnika. Prošle godine pet je naših zaposlenika digla sidro kako bi se, uglavnom, okušali radeći u zapadnim zemljama. Dvojica su se vratila i ponovno su putem javnog natječaja primljena na svoja stara radna mjesta – kaže Petras koji ne isključuje mogućnost da ćemo u narednim godinama imati uži suživot s ljudima kojima je Hrvatska obećana zemlja kao što je to Njemačka hrvatskim građanima.
Bosanci najbolji građevinci
Predsjednik Uprave Radnika Križevci, tvrtke koja je angažirana na provedbi aglomeracije, Mirko Habijanec kaže da je danas na domaćem tržištu rada izrazito teško pronaći kvalitetnu kvalificiranu radnu snagu. Zbog toga se u njihovim redovima sve više pojavljuju strani radnici, poglavito s područja bivše države pa se kao tradicionalno poznati građevinari na gradilištima Radnika nalazi najveći broj građana Bosne i Hercegovine.
– Što se tiče radnika iz azijskih zemalja, njih je najmanje, odnosno otprilike 20 posto ukupne strane radne snage – kaže Habijanec te dodaje da je u firmi koju vodi zaposleno otprilike 30 posto stranaca.
Govoreći o politici zapošljavanja stranaca, Habijanec smatra nedopustivim da glavnu riječ u tome vode agencije koje na područje Hrvatske dovode strance. Politiku zapošljavanja treba prije svega aktivnije voditi Hrvatska gospodarska komora i Udruga poslodavaca u suradnji s veleposlanstvima zemalja s kojima Hrvatska ima poslovično dobre odnose. Danas, kaže, imamo dosta nekontrolirani proces zapošljavanja što nije dobro za zemlju koja pretendira imati stabilnu migracijsku i politiku zapošljavanja.
– Hrvatskoj će u narednom razdoblju sigurno trebati 30-ak tisuća kvalificiranih stranih radnika – tvrdi Habijanec.
Stranci bi mogli oživjeti sela
Iako nemali broj građana gleda na uvoz radne snage kao na zatiranje hrvatskog identiteta, tome ipak nije slučaj. Hoćemo li zadržati svoje običaje, kulturu i jezik ne ovisi o broju stranaca, nego o tome koliko novca, truda i vremena kroz obrazovni i druge sustave sami ulažemo u čvrstinu našeg identiteta.
Čak štoviše, neka naša sela i općine koje su na izdisaju, mogle bi postati vitalnije zahvaljujući stranoj radnoj snazi koja traži jeftini smještaj.
Danas u Općini Legrad žive stranci koji su zaposleni u susjednoj Međimurskoj županiji. Načelnik Općine Ivan Sabolić kaže da su Nepalci prilično vidljiva skupina na njihovom području.
– Neki se zadrže tek koji mjesec, a ima i onih koji se zadrže znatno duže. Njihovo ponašanje ne može se generalizirati, dobri radnici se zadržavaju duže, a oni koji nisu vični radu brzo spakiraju kofere. Po tome su slični hrvatskim građanima. Nemamo nikakvih problema s našim novim sumještanima koji su se dobro uklopili – kaže Sabolić.
Legradski sugovornik je sličnog razmišljanja kao i Habijanec, odnosno uviđa da dosta strane radne snage dolazi s područja bivše države. Bosanaca ima znatan broj, a u restoranu Legrađanka posao su našli građani Makedonije.
– Moguće je da će neki od njih postati stalni stanovnici općine uz Dravu – zaključio je Sabolić.
