- Nadam se da će i dalje biti zanimanja za nju jer može financijski pridonijeti proizvođaču, a i značajne su potpore da se održi ta proizvodnja jer je to jedina kultura koja se 100 posto prerađuje u Hrvatskoj – zaključuje Brlošić
Portal agroklub.hr tematizirao je proljetnu sjetvu i razgovarao s poljoprivrednicima oko raznih kultura koje će sijati, koliko su isplative i kakva im je budućnost. Prilog je napravila Osječka televizija, a poljoprivrednici su rekli…
– Sektor ratarstva je potonuo najniže, gotovo nikad tako nisko kao što je bila prošla godina. Cijene gotovih proizvoda su nam pale za 50 posto, prvenstveno kada govorimo o pšenici u odnosu na godinu prije, znajući da nam je repromaterijal poskupio. Ušli smo i u izuzetno skupu sjetvu. Po pitanju ratarstva 2023. je najbolje zaboraviti, a ako se ponovi, bit će katastrofa u tom sektoru – rekao je za Osječku televiziju dugogodišnji član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić, prenosi agroklub.
Pojava afričke svinjske kuge povukla je za sobom i prosvjede, piše agroklub, te ističe kako je godina za koju najbolje „da se ne ponovi”.
– Sektor stočarstva ipak je bio u nešto povoljnijem položaju, s obzirom na jeftiniju stočnu hranu, a i cijene proizvoda su bile relativno visoke, gotovo 100 posto što se tiče svinjogojstva – rekao je Brlošić.
Što onda sijati ovog proljeća. Ulaziti u sjetvu pšenice, ječma ili uljane repice nije pretjerano isplativoo jer nijedan očekivani prinos ne može pokriti troškove ulaganja, smatraju stručnjaci, prenosi agroklub.
– Poljoprivrednici su unazad nekoliko godina zaključili da im je bolje sijati u studenom i prosincu nego u listopadu. Prošla godina je bila baš suprotna, trebalo je krenuti u 10. mjesecu jer je kasnije bila ogromna količina kiša i sjetva nije bila moguća – ističu oni.
S druge strane šećerna repa je jedina kultura kojoj je cijena prošle godine porasla te su ratari počeli sijati malo veće površine, napominje Brlošić za Osječku televiziju, kao i to da se s bolestima, nasreću, nisu susreli svi poljoprivrednici i svi tipovi zemljišta. No, sada je upitna ovogodišnja sjetva.
– Nadam se da će i dalje biti zanimanja za nju jer može financijski pridonijeti proizvođaču, a i značajne su potpore da se održi ta proizvodnja jer je to jedina kultura koja se 100 posto prerađuje u Hrvatskoj – zaključuje Brlošić.
Složio se i kako će svaki ratar dati prioritet kukuruzu nasuprot pšenice, samo se postavlja pitanje – s obzirom na to da nam stočni fond pada i tone dolje, hoćemo li moći te količine plasirati na domaćem tržištu”, rekao je za kraj, piše agroklub.
