Google Maps zgodan je alat za pretraživanje sadržaja u nekom mjestu.
Aplikacija je besplatna, podržavaju ju sve vrste mobilnih telefona, a uz najkorišteniju mogućnost navigacije u nepoznatom, nudi i mogućnost pretraživanja raznih korisnih i drugih sadržaja koje neki grad nudi poput ljekarni, bankomata, muzeja, javnog prijevoza, hotela i – restorana.
Bankomata u gradu ima, ljekarni možda i previše, muzej samo što se nije ponovno otvorio, javni prijevoz postoji, iako prostora za napredak ima, hotel je jedan i takav je kakav je, no restorana – nema.
Križevci su grad koji je ‘dvije muhe riješio jednim udarcem’ pa obnovljeni hotel Kalnik ima i à la carte restoran, u Đurđevcu je restoran smješten u atraktivnu utvrdu Starog grada, a u Koprivnici koja i dalje slovi kao središte Koprivničko-križevačke županije i između ostalog je mjesto jedne od hrvatskih turističkih ‘top manifestacija’, pravog restorana nažalost nema.
Što se jede?
Ogladnjeli turist dobronamjernik koji je stigao u Koprivnicu mogao bi posegnuti za popularnom aplikacijom Google Maps i tamo potražiti lokalnu gastronomsku ponudu, a aplikacija će mu ‘izbaciti’ petnaestak različitih lokacija na kojima se nešto može pojesti. I dok pojedini ponuđeni ugostiteljski objekti u svoj naziv uključuju ‘restoran’, ono što se nudi daleko je od prave restoranske ponude.
U gotovo svim ugostiteljskim objektima dominiraju jedna te ista jela – pizza, lazanje, pljeskavice, ćevapi i razne druge ‘mesne plate’, odresci i jela s roštilja, riblja se ponuda većinom svodi na lignje uz pokoju pohanu ribu, a tek se ponegdje može pojesti nešto poput woka ili jela specijalizirane kuhinje kao što je meksička.
Ostali ugostiteljski objekti većinom su mjesta koja nude takozvanu brzu prehranu poput hamburgera i kebaba i to je otprilike sve.
I dok jelovnici u većini ugostiteljskih objekata nude na desetke jela, osim što su većinom ista, često zapravo u potpunosti niti nisu pripremljena na način koji bi opravdao i njihov naziv.
Turist dobronamjernik koji je u grad došao gladan i poželio nešto pojesti, osim sužene i ne baš pretjerano kvalitetne ponude jela, suočit će se i s činjenicom da se ugostiteljski objekti koji najviše nalikuju restoranu i nude kvalitetniju gastronomsku ponudu nalaze poprilično izmješteni od centra, a do njih se ne može doći sustavom javnog prijevoza, već samo osobnim automobilom ili taksi prijevoznikom. Ako je pak poželio pojesti nešto ‘domaće’ i ‘lokalno’, ponovno će naići na razočaranje jer niti takvih jela u ponudi zapravo baš i nema.
Hrana i turizam
Prema raznim istraživanjima provedenima u Hrvatskoj, 65 posto turista kaže kako hrana izravno utječe na zadovoljstvo boravka u nekoj destinaciji, 57 posto turista spremno je platiti više za autentično gastronomsko iskustvo, 44 posto turista zainteresirano je za autentična lokalna jela, a gotovo svaki pet turist gastronomiju navodi kao jedan od važnih motiva dolaska u Hrvatsku.
Turist dobronamjernik koji je stigao u Koprivnicu, u centru i njegovoj široj okolici teško će pronaći nešto od navedenog, a onda posljedično i dvaput razmisliti hoće li se ponovno vratiti u posjećenu destinaciju.
Uz to, gastronomska ponuda općenito ima važnu ulogu u razvoju turizma. Kvalitetna gastronomska ponuda privlači turiste, često je dio kulturnog identiteta pojedine destinacije, produžuje boravak turista, potiče lokalno gospodarstvo, a može se razviti i u sasvim zaseban i potentan oblik ‘gastroturizma’.
Pokušaji da se turizam u Koprivnici razvije bez značajne reforme njenih gastronomskih kapaciteta, prema tome, možda nisu u potpunosti osuđen na propast, ali je velika i bolna ‘crna točka’ u svakoj turističkoj razvojnoj strategiji.
Ima li potencijala?
Potencijala, međutim, kao i uvijek ima. Najbolji primjer je Pivnica Kraluš koja se nalazi u strogom centru grada i koja je i inače omiljeno i zapravo jedino mjesto u centru grada u kojem turisti i građani mogu sjesti, naručiti piće i pritom nešto i pojesti.
Kraluš nosi naziv pivnice, no nažalost nije niti ugostiteljski lokal specijaliziran za pivo, niti u potpunosti tradicionalna gostionica koja bi nudila kvalitetno pripremljena tradicionalna jela, a njen naziv opravdava tek rustikalni i tradicionalni ambijent koji se često veže upravo uz ‘pivnice’.
Ova popularna koprivnička destinacija trenutno je i privremeno zatvorena, a iz Podravke su nam objasnili i zašto.
– Pivnica Kraluš privremeno je zatvorena zbog adaptacije kuhinje, s ciljem unapređenja tehničkih i radnih uvjeta te dodatnog podizanja kvalitete pripreme jela. Radovi su u tijeku, a planirani datum ponovnog otvorenja je 16. ožujka.
Provedena ulaganja usmjerena su isključivo na kuhinjski dio poslovanja kako bismo gostima i nadalje osigurali visoku razinu kvalitete i kontinuitet ponude po kojoj je Pivnica Kraluš prepoznatljiva – rekli su iz Podravke.
Kako će i na koji način Kraluš unaprijediti svoju ponudu, bit će poznato tek po ponovnom otvorenju, a ostaje se tek nadati kako će pomaci biti toliki da bi mogli pozitivno utjecati na sveukupnu gastronomsku, a onda i turističku ponudu grada.
Najveći potencijal, a na tragu onoga što postoji u Đurđevcu, ima Oružarna.
Oružarna ili kolokvijalno ‘cajghaus’, obnovljena je prije dvadesetak godina, a iz Instituta za povijest i umjetnost tada su poručili kako zgrada mora biti korištena u javne namjene ili kulturne svrhe, no da može biti ustupljena ugostiteljima bude li iskazanog interesa.
Oružarna se do danas ne koristi niti u javne, niti u kulturne, a niti u ugostiteljske svrhe i to vjerojatno zato što već godinama služi kao skladište gradske Turističke zajednice, a što je nepremostiva prepreka za sve one koji su za nju potencijalno iskazali javne, kulturne ili ugostiteljske svrhe.
Hoće li pak nedavnom smjenom ravnateljstva u Turističkoj zajednici u tom smislu biti pomaka, zasad će pokazati tek vrijeme.
Odličan primjer
Odličnih primjera ipak ima, a očekivano dolaze od mladih poduzetnika koji razmišljaju na suvremeni način.
Tako u Koprivnici odnedavno postoji Rezanac koji, iako nije restoran, jedini nudi neku vrstu autentične i kvalitetne gastronomske ponude u gradu.
Rezanac je ‘food truck’ odnosno mali kamion s hranom kojeg je osmislio i pokrenuo Matija Pjatakov nakon gastronomskih iskustava iz Južne Koreje i Kine. Rezanac tako nudi ‘street food’ wok hei gastronomsko osvježenje s domaće proizvedenim rezancima, a odnedavno u ponudi ima i gyoze te domaći kimchi.
Osim toga, Pjatakov je prikolicu koju je sam projektirao i dizajnirao dopremio iz Irske te uz pomoć prijatelja stvorio prepoznatljiv imidž brenda i, ono najvažnije, jelovnik koji ne nudi na desetke jela, ali je svako kvalitetno i pripremljeno na način koji u potpunosti opravdava naziv onoga što se nudi.
Spomenuta ‘street food’ prikolica tako je trenutno jedini svjetli primjer osvježenja koprivničke gastronomske ponude, ali i gastronomska priča koja je zbog svoje suvremenosti, ali i mobilnosti, nešto na što bi se trebali ugledati svi oni koji odlučuju o strategijama razvoja turizma u Koprivnici.
Turist dobronamjernik u centru grada možda neće pronaći punokrvni restoran ili kvalitetnu tradicionalnu gastronomsku ponudu, no barem će, ako već ne može pojesti dravski ribu ili žgance s vrnjem, u Podravini iskusiti okuse i mirise – daleke Azije.
