Za Grad Đurđevac ovo je bila iznimno uspješna godina u kojoj su realizirani brojni razvojni, gospodarski i turistički projekti kojima se razina standarda života Đurđevčana podigla na zavidnu razinu. U iduću godinu gradska uprava kreće još ambicioznije, a s obzirom na rekordni proračun u iznosu od 126,5 milijuna kuna, čini se kako gradonačelnik Hrvoje Janči opravdano s puno optimizma najavljuje novi razvojni ciklus grada Picoka.
Na kojim ste temeljima planirali proračun i što je u njega sve uključeno?
Ovo je rekordni proračun u našoj povijesti koji će dodatno dati impuls kontinuiranom razvoju kroz iduću godinu. Najveći dio proračuna odnosi se na kapitalne pomoći od 70 milijuna kuna, to su zapravo udjeli u projektima iz Europske unije, ministarstava i državnih tvrtki i to je najveći razlog što je tako velik. Izvjesno je da ćemo već u siječnju ići u rebalans jer mnogo je projekata koji se vežu i na ovu godinu. Pred nama su velike stvari i s velikim optimizmom ulazimo u novi ciklus.
Kod izglasavanja, oporba, odnosno gradski SDP ga ipak nije podržao?
To je njihovo pravo, nisu digli ruku ni 2013. godine kad je Željko Lacković predstavio proračun od 45 milijuna kuna uz opravdanje da je nerealan. Srušili su ga i išli na ponovljene izbore. Svi smo vidjeli što se dogodilo nakon toga i gdje su te stranke danas u gradu Đurđevcu.
Ove ste godine imali i rekordnu realizaciju proračuna. Ako se ne varam prije pet, šest godina ondašnja gradska uprava je realizirala oko 24 milijuna kuna, a danas je realizacija gotovo tri puta veća?
Ona će biti oko 65 milijuna kuna i to nismo ostvarili povećanjem poreza i nameta već brojem projekata koje smo ostvarili. Od tog iznosa izvorni prihodi su oko 30 milijuna kuna, a 35 milijuna kuna smo nabavili negdje drugdje. Bitnije od toga je koliko imamo potpisanih sredstava i ugovora te koliko je projekata u provedbi, a tu stojimo sjajno. Imamo 28 projekata u provedbi vrijednih 70 milijuna kuna, a od toga je čak 59 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Tu je još i 10 prijavljenih projekata vrijednih 33 milijuna kuna koji su na provjeri te devet projekata koji tek čekaju prijavu i natječaje ukupne vrijednosti 20 milijuna kuna. Ne stojimo, radimo i dalje, stalno nešto pripremamo.
Dakle orijentirali ste se primarno na povlačenje sredstava iz europskih fondova?
Nastojimo što manje opteretiti gradsku blagajnu. Prometnuli smo se u lidera po povlačenju europskih sredstava za projekte. Prema izračunu povukli smo oko 8470 kuna po stanovniku. Ono što je zanimljivije jest koliko je to po zaposleniku gradske uprave koja je taj novac i osigurala.
Kad ste to spomenuli, koliko ljudi radi na europskim projektima te koliko imate zaposlenih djelatnika u gradskoj upravi?
U Gradu radi 23 ljudi, od čega su tri osobe tehničko osoblje, a ostalih 20 radi u gradskim službama. Dakle svaki od njih osigurao je 2,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava, ne znam koji se grad u Hrvatskoj može pohvaliti takvim brojkama. Osim toga iz tog novca sufinanciraju se i plaće zaposlenika koji rade na projektima, zatim 10 pomoćnika u nastavi, 15 gerontodomaćica, tri učiteljice i 11 novih zaposlenika u vrtiću. Sve je to europski novac, a želim istaknuti i kako JLS može po zakonu na plaće trošiti do 20 posto izvornih prihoda, a mi smo ispod šest posto. To dovoljno govori koliko smo racionalni.
Što biste izdvojili od projekata koje ste radili ove godine?
Teško je izdvojiti, no po meni je najznačajnija energetska obnova i nadogradnja naše osnovne škole koja je vrijedna 10 milijuna kuna. Grad je tu imao udio od tri milijuna kuna. Time smo u školstvu podigli materijalne uvjete na visoku razinu. Meni je to kao čovjeku koji dolazi iz prosvjete od iznimnog značaja jer kvalitetno obrazovanje djece je jedan od ključnih stupova razvoja.
Na što ste stavili naglasak iduće godine po pitanju projekata?
Evo danas potpisujemo ugovor za izvođenje radova na Inkubatoru koji će iduće godine biti gotov i na raspolaganju našim poduzetnicima. Izdvojio bih i poduzetničku zonu koju opremamo s kompletnom komunalnom infrastrukturom u vrijednosti 11,3 milijuna kuna gdje će parcele biti spremne za prihvat novih velikih gospodarskih subjekata. Važan je i projekt Prirodne baštine od 17,3 milijuna kuna kojim će Đurđevački peski dobiti dodatne sadržaje. Tu su još obnova Doma kulture i bivša zgrada policije, a jedan od najznačajnijih projekata je i Aglomeracija Đurđevac u vrijednosti 228 milijuna kuna. Korist od aglomeracije neće biti samo komunalno unaprjeđenje grada i okolice već će to potaknuti i gospodarske aktivnosti. Najbitnija stavka je što će priključci na vodu i odvodnju za sve biti besplatni. Čekamo potpis ugovora, krećemo u javnu nabavu iduće godine.
U kojem su stupnju projekti energetske obnove stare zgrade MUP-a i zgrade gradske uprave? Kad selite na novu lokaciju?
Čekamo rezultate, dobili smo potvrdu da je sve u redu s dokumentacijom. Iduće godine i to ćemo riješiti i naše će službe biti na jednom mjestu. Što se stambenih zgrada tiče, većinom upravlja naša komunalna tvrtka. Riješili smo onu u Basaričekovoj, a u planu je da se obnovi svih 17 na području grada. Grad će poticati i financirati projektnu dokumentaciju.
S obzirom na broj zgrada koje će biti obnovljene u samom centru, doći će i do promjene vizure glavnog trga?
Već iduće godine imat ćemo pet novih zgrada u samom centru grada, a to zahtijeva da idemo i u rekonstrukciju trga. Već imamo spremnu dokumentaciju jer smo 2016. godine izdali prostorno-programsku studiju u kojoj smo sve projektirali i to se pomalo sad realizira. Sve što radimo je arhitektonski povezano i uklopljenu i čini jednu veliku priču i novu vizuru grada. Do 2020. godine Đurđevac će dobiti i novo uređen trg.
Sagradili ste moderan objekt ŠRC-a koji će uskoro u funkciju. Kako napreduje postavljanje novog travnjaka, Đurđevčani nestrpljivo čekaju da se upale svjetla reflektora?
Objekt smo završili još u ljeto, a početkom jesni i pristupni put. Izgradili smo moderni centar prema europskim standardima s najkvalitetnijom opremom, vrhunskim svlačionicama i s ostalim sadržajima koji će nam omogućiti da ugostimo velike klubove i reprezentaciju. Što se umjetnog travnjak tiče treba nam još samo 15 toplih dana jer postupak postavljanja je zahtjevan zbog modernih materijala. Sve je dopremljeno i vjerujem kako će se cijeli centar uskoro staviti u pogon, a planiramo i izgradnju pomoćnog terena.
Uz sport, veliku pažnju posvećujete i razvoju turizma. Izletište Hrvatska Sahara koju ste povezali sa sadržajima koje nudi utvrda Stari grad nedavno je dobila i nacionalnu nagradu Simply the best. Kakva je strategija po tom pitanju?
Kontinentalni turizam mora prvenstveno imati kulturni segment. Mi imamo utvrdu Stari grad i sakralne oltare u crkvi sv. Rozalije čemu smo dodali izložbe svjetskih umjetnika u našem Muzeju koji je po posjeti oborio sve rekorde. Drugi segment je gastro i eno ponuda koju nudimo kroz ugostiteljstvo u Starom gradu te kroz Podravinoteku i brendiranje pod nazivom Kvaliteta Podravine. Treći segment je lokalni doživljaj gdje uz atrakciju Hrvatske Sahare, želimo turistima osigurati i ono izvorno što nigdje drugdje ne mogu iskusiti. To je sinergijsko djelovanje u koje ulažemo veliki napor. Cilj nam je 2000 klijeti staviti u funkciju kako bi turisti uživali u prirodi i domaćim proizvodima, a priča se još i širi kroz spomenuti projekt održivog upravljanja Đurđevačkim peskima. Kad se sve to zaokruži, uspjeh je zagarantiran.
Vratimo se malo na život u gradu. Ove je godine u Đurđevac vraćena ispostava suda, a bili ste zainteresirani i za Državni arhiv. Imate li u planu privući još neku instituciju?
To je nužnost da bi ljudi ostali živjeti u ovom kraju jer pokrivamo područje na kojem živi 25 tisuća ljudi. Od kad je vraćen sud dnevno se podnese 100 zahtjeva samo za zemljišno-knjižni upis. Ljudi rješavaju ono što godinama nisu i naš je cilj imati sve institucije koje su nužne ljudima za lakše funkcioniranje. U sudu će uz gruntovnicu biti i katastar, dakle građani će sve rješavati na jednom mjestu.
U Hrvatskoj vlada trend velikog iseljavanja, kako planirate zadržati mlade obitelji u Đurđevcu?
Najbitnije je osigurati radno mjesto i najbolje uvjete za njihovu djecu, onda će i ostati. Na nama je da stvorimo preduvjete, privučemo gospodarske subjekte i osiguramo najbolje uvjete u vrtiću i školi. Već nekoliko godina imamo produljeni boravak u školi, a od neki dan i u vrtiću. Subvencioniramo rušenje starih kuća, oslobađamo od komunalnih doprinosa, gradimo POS zgrade. Sve je to temelj za ostanak i podatci govore da se ljude doseljavaju u Đurđevac jer su nas prepoznali kao mjesto pogodno za kvalitetan život.
Imate jako dobru suradnju sa središnjom vlasti, često vam u goste dolaze ministri. Znači li to da saborski zastupnik Željko Lacković jako dobro lobira?
Imamo jako povoljnu situaciju, na vlasti u gradu i u državi je njegova opcija i to je dobitna kombinacija. To se vidi po rezultatima. Na vrijeme dolazimo do ključnih informacija i to koristimo, ponajviše u pripremi projekata. Ove smo godine imali posjete tri ministra, predsjednica je bila kod nas u dva navrata i to je znakovito. Lakše dolazim i do sastanaka u ministarstvima gdje je sve već pripremljeno i to nam olakšava rad u gradskoj upravi.
Oporba vas zbog toga proziva da ne držite u potpunosti konce u svojim rukama?
Na takve se komentare moram nasmijati. Pitao bih dežurne kritičare koji političar iz naše županije danas nije u sjeni Željka Lackovića. Napravio je više u godinu dana više nego što su oni u cijeloj svojoj karijeri. Neki od njih pričaju o brzoj cesti Križevci – Koprivnici 20 godina, a nemaju niti jedan papir i projektnu dokumentaciju. Ne bi se ništa ni pokrenulo po tom pitanju da Lacković nije na vrijeme upozorio i pogurao projekt. Većina njih radi samo na svojem PR-u, a malo na projektima. To je kratkoročno uspješno, no ljudi nisu naivni, gledaju što se i koliko od najavljenih projekata radi.
Kakav ste odnos izgradili s gradonačelnicima Križevaca i Koprivnice?
Svi smo isto godište, znamo se od ranije. Jakšić je bio nogometni sudac, a ja sam igrao nogomet pa se znamo i s terena. S Rajnom se znam još sa školskih natjecanja iz matematike. Odnos je korektan, no nema neke pretjerane suradnje jer. Veći su nam partneri općine koje nas okružuje i to nije ništa čudno.
Nakon godinu i pol dana na čelu Grada, kakvi su dojmovi. Jeste li požalili što ste krenuli u posao u kojem nema radnog vremena? Pati li vaš privatni život?
Nisam požalio. Ako se hoće raditi kvalitetno, gotovo da i nemate slobodnog vremena. Volio bih više provoditi vremena sa svojom obitelji, no na ovakav sam režim pristao i ne žalim se jer rezultati su vidljivi. Sve ovo radim kako bi moje dijete, ali i ostala djeca ovdje išla u vrtić i školu u najboljim uvjetima, kako bi ovdje tražili posao jednoga dana. Zbog toga mi nije teško raditi kako bi grad bio još prosperitetniji, a stanovnici zadovoljniji.
Nazire li se u vašem odgovoru i plan za drugi gradonačelnički mandat?
Prerano je za to govoriti. Još su dvije i pol godine ispred mene i puno je posla. Fokusiran sam na realizaciju projekata za još moderniji Đurđevac. Vrijeme europskih fondova je polako pri kraju i oni neće trajati vječno. Imamo još malo vremena i na nama je da što više napravimo kako bi generacije koje dolaze imale što bolje uvjete.
