Miroslav Puž novi je načelnik Policijske uprave Koprivničko-križevačke, a na to mjesto dolazi nakon što je u posljednjih nekoliko desetljeća ostvario zavidnu karijeru u policijskome poslu. Još 1994. godine zaposlen je u Ministarstvu unutarnjih poslova, a dolazi sa radnog mjesta voditelja Službe za nadzor, unapređenje rada i razvoj policije u Uredu glavnog ravnatelja policije u Ravnateljstvu policije. Iza sebe ima nebrojene nagrade i priznanja, od odlikovanja za sudjelovanje u Domovinskom ratu, zahvalnice MUP-a za iznimnu profesionalnost i uspješno rukovođenje tijekom poplava 2014. godine na području PU vukovarsko-srijemske od 29. rujna 2014. godine do srebrenog odličja IPA Hrvatska sekcija za najmanje 10 godina uspješnog rada. U razgovoru nam je otkrio sve o izazovima novog posla, ali i želji za stalnim obrazovanjem i napredovanjem.
GP: Odnedavno ste ponovno postali čelni čovjek PU Koprivničko-križevačke. Kako je bilo vratiti se na svoje nekadašnje radno mjesto?
Dozvolite mi da odgovor na ovo pitanje započnem citatom hrvatskog književnika Ivana Katušića (1923.-1985.): ‘Čudna je lokomotiva taj život. Misliš: pobjegao si, naprijed si otišao, a kad tamo, iz tihe idile te promatra tvoje djetinjstvo.’
Ima neka poveznica u tim rečenicama jer iako sam više od trinaest godina odsutan iz ove policijske uprave, moj život je vezan uz moj rodni grad Koprivnicu. Kad pogledam unatrag više od 25 godina svog života, što zbog školovanja što zbog posla (ne samo u policiji) proveo sam izvan Koprivnice, ali nikad nisam promijenio svoje prebivalište odnosno trajno mjesto stanovanja.
I sad, kad promislim o Vašem pitanju nije mi lako odgovoriti. Moram priznati da povratak, pobuđuje u meni veliku količinu raznih osjećaja; radost što ću više vremena provesti kod kuće, što ću ponovo raditi s nekim meni dragim ljudima, a opet veliki teret odgovornosti jer profesionalno gledano, ponekad je najteže raditi u sredini gdje živite. Ovu upravu najmanje promatram kroz prizmu radnog mjesta načelnika policijske uprave i povrat na to radno mjesto, već su moji osjećaji vezani uz radne kolege i prijatelje sa kojima sam bio u Domovinskom ratu i uz koje sam gradio svoju profesionalnu policijsku karijeru.
GP: Jeste li zadovoljni zatečenim stanjem i kojim ćete se načelima voditi u radu?
U ovoj policijskoj upravi su od njenog osnivanja uspostavljeni visoki standardi policijskog postupanja i rada pa mogu slobodno reći da se kontinuirano ostvaruju dobri rezultati rada. Kad govorimo o uspješnosti kroz statistički pregled stanja i kretanja kriminaliteta naravno da mogu izraziti zadovoljstvo sa zatečenim stanjem, ali uvijek se može bolje i više i tome treba težiti.
Stanje sigurnosti nije samo statistika i brojčani podaci, već percepcija građana koliko se oni osjećaju sigurno i koliko su sigurni za svoju imovinu, dakle koliki je njihov subjektivan osjećaj sigurnosti.
Kad govorimo o onome što očekujem od suradnika i djelatnika policijske uprave želim istaknuti da je moja cijela policijska karijera zasnovana na stalnom školovanju, usavršavanju, stjecanju novih znanja i razvoju osobnih kompetencija. Bez obzira na uspone i padove u karijeri, znanje i sposobnosti koje posjeduješ ne može ti nitko oduzeti. Kad bih trebao istaknuti kojim se načelima vodim u radu, ali i što ću zahtijevati od svojih suradnika i zaposlenika možda ih najbolje opisuje citat poznatog znanstvenike Pasteura: ‘Što god radiš, radi sa svojom punom snagom. Pogled uvijek usmjeri gore. Ispituj što je nepoznato. Trudi se da uvijek napreduješ.’
GP: Do sada ste radili u Ravnateljstvu policije i vjerojatno imali uvid u funkcioniranje i rad svih Policijskih uprava u zemlji. Je li ova naša među boljim i ažurnijim?
Da, dolazim s radnog mjesta voditelja Službe za nadzor, unapređenje rada i razvoj policije u Uredu glavnog ravnatelja policije. Mogu reći da imam dobar pregled rada i funkcioniranja svih Policijskih uprava u Hrvatskoj. S obzirom na ostvarene rezultate rada, kao što sam i uvodno već istaknuo, Policijska uprava koprivničko-križevačka je od svog osnivanja među najuspješnijim upravama. Međutim, treba biti realan i objektivan, postignute rezultate rada treba sagledavati u okviru svih ostali parametara koji utječu na navedeno. Mislim tu na površinu, broj stanovnika, cestovnu infrastrukturu, ekonomski i društveni razvoj županije te niz drugih parametra koji utječu na stanje sigurnosti. Uz navedeno posebno bi istaknuo ponašanje naših građana koje odlikuje marljivost, posvećenost svome poslu i svojim obiteljima i rekao bih mentalitet radišnih i odgovornih ljudi Podravine i Prigorja koji nisu skloni činjenu kaznenih djela i prekršaja.
Ono što mogu posebno istaknuti jest da ovu policijsku upravu odlikuje odgovornosti prema radu i provedbi svih naloženih zadaća. U razgovoru sa svojim prijateljima vrlo često mogao sam čuti njihovu opasku da mogu proći cijelu Hrvatsku i da nisu zaustavljeni i kontrolirani od strane policijskih službenika, ali da kad uđu na područje naše Županije budu zaustavljeni i kontrolirani od strane policijske ophodnje (ne baš uvijek ali, u većini slučajeva). Dakle, to možda tako i djeluje, ali u isto vrijeme dokazuje našu prisutnost na terenu i ono što ja posebno tražim u radu, preventivno djelovanje jer smatram da represija mora biti samo krajnja mjera ali kao rezultat ciljanih i usmjerenih aktivnosti policije.
GP: Jedno ste vrijeme bili i načelnik PU Vukovarsko-srijemske. Mogu li se poslovi u njoj, s obzirom na područje na kojem se nalazi, uspoređivati s drugim PU, primjerice ovom našom?
Svaka policijska uprava ima svoje specifičnosti, ali policijski posao je svugdje isti jer predmnijeva postupanje sukladno pozitivnim zakonskim propisima koji propisuju policijske poslove i način policijskog postupanja. Razlika je u opsegu i količini policijskog postupanja obzirom na problematiku pojedine policijske uprave, njezinu veličinu i broj sigurnosnih ugroza, koji nije isti u manjim ili većim policijskim upravama. S obzirom na vrijeme koje sam proveo u Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj i broju raznih događaja za vrijeme mog mandata, mogu reći da sam se u profesionalnom smislu našao u kriznim situacijama koje su zahtijevale ogromne napore, znanje i posvećenost poslu i funkciji koju sam obnašao. Kao primjer mogu spomenuti poplave u Gunji i migrantsku krizu 2015. godine, iako je bilo još događaja. To su bili veliki profesionalni izazovi. Za sve kvalitetno i profesionalno odrađeno u tim događajima, zaslužni su prije svega svi angažirani policijski službenici, zatim tim rukovoditelja s kojima sam upravljao navedenim kriznim situacijama, ali bez lažne skromnosti mogu istaknuti i svoj angažman i doprinos. U konačnici teret pojedinih teških odluka bio je na meni kao čelniku policijske uprave. Nezahvalno je govoriti o sebi i svom radu, jer to mogu najbolje procijeniti policijski službenici kojima sam rukovodio i moji rukovoditelji. Mogu jedino istaknuti da je moj doprinos i rad prepoznate jer sam za uspješno rukovođenje i upravljanje za vrijeme poplava i migrantske krize dobio Zahvalnicu Ministarstva unutarnjih poslova (2014. i 2018. godine).
GP: Kakva je sigurnosna situacija na području Podravine i Prigorja, koja su kaznena djela u porastu?
U 2020. godini, u dijelu kriminaliteta, policijska uprava zabilježila je ukupno 1073 kaznena djela. U tom broju opći kriminalitet participira sa 444 kaznena djela, kriminalitet na štetu djece i obitelji sa 303, gospodarski kriminalitet sa 43, organizirani kriminalitet 101, kriminalitet droga 145 te kibernetička sigurnost sa sedam kaznenih djela.
Ukupna razriješenost kaznenih djela iznosi 82,1 posto, što je doista visoka razina konačne uspješnosti rada policijskih službenika. Samo u dijelu općeg kriminaliteta razriješenost iznosi 59 posto, a koji podatak je i već sada pozitivniji obzirom na nedavno razriješen dio kaznenih djela imovinskih delikata iz 2020. godine.
Ukoliko uzmemo u obzir nastojanje policije da u svome radu bude što više proaktivna, a ne samo da postupa reaktivno nakon događaja bilo koje vrste, bitan podatak je da udio kaznenih djela općeg kriminaliteta, koji u najvećem dijelu čine imovinski delikti, u ukupnom broju evidentiranih iznosi 41,4 posto. Upravo to kazuje kako smo postigli cilj da broj kaznenih djela složenog kriminaliteta, čije je otkrivanje u najvećem dijelu rezultat proaktivnog rada, bude na zadovoljavajućoj razini i pozitivnijem omjeru u odnosu na opći kriminalitet.
U ocjeni rada odnosno rezultatima 2020. godine potrebno je izdvojiti i neka kvalitetna kriminalistička istraživanja poput otkrivanja kaznenog djela trgovanja ljudima na štetu muške osobe kroz duži vremenski period, istraživanje zlouporabe opojnih droga od strane grupacije sedmero mlađih osoba od kojih su neki u istražnom zatvoru već gotovo 6 mjeseci, zatim istraživanje kaznenog djela utaje poreza kojim je utvrđena materijalna šteta veća od 2,6 milijuna kuna, te naposljetku kriminalističko istraživanje iz 2020. godine koje je dovršeno u siječnju, a odnosi se na imovinske delikte, kojom prilikom je razriješeno 31 kazneno djelo teške krađe provaljivanjem te 1 kazneno djelo oštećenja tuđe stvari. Također, dobar pokazatelj uspješnosti rada je i podatak kako u 2020. godini nije zabilježeno niti jedno kazneno djelo protiv života i tijela koje bi ostalo nerazriješeno.
Budući da se policija u cjelini prioritetno bavi koruptivnim kaznenim djelima važno je istaknuti podatak kako je tijekom protekle godine evidentirano 14 kaznenih djela zlouporaba položaja i ovlasti te 1 primanje i 1 davanje mita. Zasigurno da u tom dijelu postoji izuzetno velika tamna brojka, no upravo ovdje od izuzetne važnosti je otvorenost i spremnost građana na suradnju koja će ubuduće, nadamo se, biti znatno bolja nego ranije.
Statistički podaci prema svim parametrima stanja i kretanja kriminaliteta i drugih pokazatelja koji utječu na stanje sigurnosti na području Podravine i Prigorja su dobri, a to dokazuje usporedba podataka iz 2019. i 2020. godine. Osim prekršaja javnog reda i mira, sve je drugo u opadanju.
GP: Nekako mi se čini da je sigurnost u cestovnom prometu građanima najvidljivija. Kakva je tu statistika?
Što se tiče stanja sigurnosti u cestovnom prometu, u 2020. godini, u odnosu na 2019. g., smatra se dobrim, a što se najviše očituje u smanjenju ukupnog broja prometnih nesreća te smanjenju broja smrtno stradalih za 50% te broja lako i teško ozlijeđenih osoba.
Policijski službenici se tijekom postupanja najviše usmjeravaju na tzv. ‘4 glavne ubojice u prometu’, odnosno na prekršaje koji su u neposrednoj uzročno-posljedičnoj vezi s događanjem prometnih nesreća s najtežim posljedicama. Tijekom 2020. godine ova PU je povećala broj usmjerenih represivnih aktivnosti, u odnosu na 2019. godinu na prekršaje vožnje pod utjecajem alkohola za 9%, nepropisne brzine za 22%, nekorištenje sigurnosnog pojasa za 12,5% te na nepropisno korištenje mobitela za 16%.
Za zaključiti je da je u području sigurnosti prometa na cestama ove PU i nadalje potrebno naglasak u radu i postupanju policije staviti na kontinuirano poduzimanje usmjerenih preventivnih i represivnih aktivnosti u cilju smanjenja broja prometnih nesreća kako onih s najtežim posljedicama tako i ukupnog broja prometnih nesreća, pri čemu se posebno težište treba staviti na tzv. ‘4 glavne ubojice u prometu’ i ciljane skupine sudionika u prometu, ali i povećanja osjećaja sigurnosti svih sudionika u cestovnom prometu. Također, i nadalje je od velike važnosti provedba preventivnih aktivnosti.
GP: Usporedo s modernizacijom društva i života nas kao pojedinaca, pojavljuju se nove vrste kaznenih dijela, primjerice računalni odnosno cyber kriminal. Uspijevaju li se policijski službenici pravovremeno osposobiti za rješavanje takvih slučajeva ili su oni s druge strane zakona, nažalost, korak naprijed?
Najzahtjevnije promjene u skorijoj povijesti policijskog sustava jesu upravo one uvjetovane pojavom cyber kriminaliteta. U tom pogledu, policija je paralelno s pojavom svakog pojedinog modaliteta izvršenja kaznenih djela započela s provedbom edukacije kroz specijalističke tečajeve i stručne seminare. No, kako je vrijeme odmicalo, udio kaznenih djela iz domene kibernetičke sigurnosti zauzimao je sve više prostora u ukupnom broju evidentiranih kaznenih djela te se stoga javila nužna potreba, ne samo za edukacijom službenika, već i reorganizacijom sustava u kojem je uvedena i nova, zasebna linija rada koja se bavi upravo kibernetičkom sigurnosti. Kao bitan preduvjet za razvoj te specijalizirane linije rada u najnižim ustrojstvenim jedinicama poput policijskih uprava, nakon prilagodbe potrebnih zakonskih i pod zakonskih akata, 2018. godine je unutar Ravnateljstva policije ustrojena Služba kibernetičke sigurnosti te je nastavljeno sa još kvalitetnijom edukacijom policijskih službenika na terenu. Nastavno na to, istovrsna radna mjesta su 2019. godine ustrojena su i u policijskim upravama.
GP: U MUP-u ste zaposleni od 1994. godine i prošli ste sve poslove od policijskog službenika pripravnika, pa do načelnika PU, na kojoj ste funkciji evo sada već po drugi put. Smatrate li da se policijski posao jedino tako može kvalitetno naučiti i savladati, stepenicu po stepenicu?
Kad govorimo o izgradnji moderne policijske organizacije, koja mora i može odgovoriti izazovima suvremenih ugroza i prijetnji, a pritom mora, može i hoće u svakom trenutku biti na usluzi svojim građanima, ključno je prije svega ulagati u razvoj i brigu vlastitih ljudskih potencijala, a to predmnijeva kontinuirani proces produbljivanja i proširivanja znanja i vještina svakog policijskog službenika uz sustavno osiguranje materijalnih, financijskih i svih drugih pripadajućih prava za policijske službenike. Dugoročno gledano, ulaganje u znanje, u razvoj ljudskih potencijala, modernizaciju sustava uz primjenu modernih tehnologija, zasigurno će povećati proaktivni i preventivni policijski rad na terenu, a time i osnažiti motivacijski čimbenik koji je neizostavno nužan za postizanje funkcionalne i učinkovite policijske organizacije.
Policijski službenik živi i radi pod posebnim opterećenjima koja mu donosi policijski posao, ali u isto vrijeme želi biti stručan, želi se usavršavati, napredovati, dokazivati se. Ukoliko želimo imati modernu i stručnu policiju mora mu se to i omogućiti.
Vezano uz Vaše pitanje, osobno smatram da se ne može postići zadovoljavajuća razina stručnog znanja i potrebne kompetencije ako se ne savladaju sve stepenice u policijskoj karijeri, kao uostalom u bilo kojem drugom poslu.
GP: Jeste li zadovoljni suradnjom građana i policije odnosno pomažu li građani svojim informacijama u razrješavanju kaznenih dijela ili još uvijek među njima prevladava mišljenje da je bolje ne miješati se u ono što ih se osobno ne tiče?
Suradnja s građanima jedan je od najvažnijih alata u radu policije, kvalitativno nemjerljiv sa bilo kojom metodom i pristupom policijskome poslu.
Naravno da su mnogobrojne informacije građana i u ovoj policijskoj upravi doprinijele razrješavanju većeg broja kaznenih djela i prekršaja. Na tome smo im zahvalni te očekujemo da će se otvorena suradnja ne samo nastaviti, već i podići na još višu razinu.
Policija je prije petnaestak godina pokrenula projekat „Policija u zajednici“ čiji je najvidljiviji epilog uvođenje kontakt policajaca koji i dan danas obavljaju svoje poslove na kontaktnim rajonima i nastoje biti raspolaganju svakom građaninu, ne samo onima koji traže našu intervenciju. Time se znatno doprinijelo zbližavanju policije i građana. Naravno da policijski posao predmnijeva i represivnu aktivnost, ali ona je prije svega usmjerena, posebno prema najtežim prekršajima, dok se svakodnevnim povećanjem preventivnih aktivnosti nastoje unaprijed spriječiti protupravna ponašanja.
Naši građani se srećom ne ponašaju nezainteresirano, kao što je primjerice u velikim gradovima, već nastoje aktivno sudjelovati u kreiranju kvalitete svoje životne sredine. Upravo takvo ponašanje, sinergija suradnje građana i svih službi koje brinu o redu i sigurnosti, doprinosi ostvarenju zajedničkog cilja – sigurnosti i povjerenju.
Također, bitno je spomenuti preventivne aktivnosti koje policija provodi, a koje su usmjerene prema našim najmlađima, djeci i mladim osobama. Takve aktivnosti provode se u suradnji s lokalnom zajednicom, udrugama, odgojno-obrazovnim institucijama. Kroz dobro znane preventivne projekte ‘Poštujte naše znakove’, ‘Zdrav za pet’, ‘Nisi sam’, policijski službenici provode razne edukacije i radionice, a sve s ciljem da približe najmlađima kako se pravilno ponašati u prometu, koje im opasnosti prijete, na koji način koristiti Internet i društvene mreže (naglasak na nasilje putem elektroničkih medija i vršnjačko nasilje) te kako razne ovisnosti (alkohol, droga i dr.) štetno djeluju na svakog pojedinca, a time i okolinu u kojoj žive.
GP: Ima li u našoj PU dovoljno ljudi ili se mogu očekivati nova zapošljavanja?
Prema ostvarenim rezultatima može se govoriti da ova policijska uprava ima dovoljno policijskih i državnih službenika. No, ovakvi rezultati prije svega su rezultat maksimalnog angažmana postojećih zaposlenika te je zapravo je više primjetan nedostatak državnih službenika i namještenika. Tijekom 2020. godine ukupno je napustilo ovu policijsku upravu 16 djelatnika od čega 11 odlaskom u mirovinu, dvoje sporazumnim prekidom radnog odnosa, jedan otkazom i nažalost tri djelatnika zbog smrti. Što se tiče policijskih službenika u tijeku je realizacija nekoliko premještaja iz drugih policijskih uprava te ćemo i nadalje pokušati ostvariti popunu naše policijske uprave putem premještaja. I ove godine više od 700 polaznika je na osposobljavanju za policijske službenike (tečaj za policijske službenike) te očekujemo da će do kraja godine, po završetku školovanja nekoliko njih biti raspoređeno i kod nas.
Na kraju, koristim ovu priliku, s obzirom da je početak nove godine, da svim kolegicama i kolegama, zaposlenicima ove Policijske uprave zaželim sretnu i uspješnu novu godinu uz prije svega puno zdravlja i osobnog zadovoljstva, a zatim da im se ostvari sve što su planirali na poslovnom planu i osobnom životu. Koristim ovu priliku da istu čestitku uputim i svim našim bivšim kolegicama i kolegama i njihovim obiteljima, a također i svim građanima naše županije.
