Kad ubrzo na svoje vrtne gredice počnete saditi povrće, na onoj s mrkvom, posadite i neven i to 10 do 15 posto manje od mrkve. Jer, pokus na križevačkom Visokom gospodarskom učilištu, pokazao je da će u tom slučaju mrkva narasti velika, imati široki korijen i puno listova i nećete morati koristiti nikakva dodatna sredstva niti mineralna gnojiva.
Na jednoj poljoprivrednoj površini te ustanove, prije nekoliko godina stručnjaci su posadili mrkvu i neven, kako bi utvrdili utječe li i na koji način neven na kvalitetu i rast mrkve, ali i smanjenje upotrebe raznih kemijskih sredstava.
– Interes za uzgojem bilja u konsocijaciji odnosno zajedničkoj sadnji u isto vrijeme i na istome mjestu, proizlazi iz potrebe za promjenama dosadašnjeg konvencionalnog uzgoja i smanjivanja primjene kemijskih sredstava u procesu proizvodnje bilja prema integriranoj i ekološkoj proizvodnji – ističe Renata Erhatić, koja je ovaj pokus napravila u suradnji s kolegicama Tomislavom Peremin Volf, Marijom Vukobratović i Emom Šok. Mrkva, ima duboki korijen i može se opskrbiti vodom iz dubljih slojeva tla.
Za sjetvu nevena je korišteno standardno sjeme firme Marcon, a za sjetvu mrkve sjeme rane sorte Nantes. Sadnja je obavljena 23. travnja.
-Uzgojem mrkve u konsocijaciji s nevenom pretpostavljali smo da će se, uz manju primjenu kemijskih sredstava i hranjiva, postići veći prinos i kvaliteta mrkve. U pokusu su istraživana morfološka svojstva mrkve s parcele na kojoj je bila posađena sama, s onima iz zajedničkog uzgoja s nevenom i uspoređena s kontrolnim parcelama na kojima je neven bio zastupljen u različitim količinama. Praćenjem rezultata poljskog pokusa uočeno je da su mrkve s najdužim korijenima u svim terminima mjerenja dobivene na onim površinama gdje je bila posijana samo mrkva, dok je širina korijena toga povrća bila najveća na gredicama u kojoj je zastupljenost nevena iznosila 90 posto odnosno bilo ga je posađeno 10 posto manje nego mrkve. Najveće biljke kao i biljke s najvećim brojem listova u svim terminima mjerenja bile su na površinama u kojoj je neven bio posijan na 75 posto površine. Ako promatramo sve istraživane parametre u svim terminima mjerenja, sadnja mrkve s nevenom pozitivno je utjecala na većinu morfoloških svojstava mrkve. Takav način uzgoja je ekološki prihvatljiv, jer su bez korištenja kemijskih sredstava i mineralnih gnojiva postigli zadovoljavajući prinosi i kvaliteta – zaključuje Renata Erhatić.
I kad već govorimo o nevenu, spomenimo i to da je u jednom drugom istraživanju primijećen značajno manji broj štetnika u kupusu, koji je također bio uzgajan zajedno s nevenom.
