Na nas se gleda kao na lopove, ljude koji bi bez motike dolaze do brze zarade, a takav stav nije utemeljen na činjenicama. No obrtnici su vrijedni ljudi koji zarađuju poštenim radom, ističe Irena
Nakon što su prije dva tjedna dodijeljene nagrade i priznanja najboljim obrtnicima s područja Koprivničko-križevačke županije, razgovarali smo s Irenom Kovačić koja već petu godinu zaredom obnaša funkciju predsjednice Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije, a ujedno je uspješna obrtnica koja se specijalizirala za ukrašavanje vjenčanja cvijećem.
GP: Prije svega, kakvu pomoć obrtnici mogu dobiti od Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije, odnosno je li njeno postojanje opravdano?
Svakako jest opravdano. Mnogi naši kolege nisu upućeni u rad raznih institucija poput Udruženja obrtnika, Obrtničke komore te Hrvatske obrtničke komore. Riječ je o institucijama različitih razina koje dijele zajednički motiv, a to je pomoć obrtništvu. Konkretno, bilo koja informacija da je obrtniku potrebna, mi smo tu da vam je pružimo ili da je za pribavimo. Primjer jest doba epidemije koronavirusa kad su brojni poduzetnici u velikom broju svraćali u našu Obrtničku komoru po savjet kako da prilagode svoje poslovanje kriznoj situaciji. U to je vrijeme Hrvatska obrtnička komora donijela odluku prema kojoj obrtnici tri mjeseca nisu bili dužni plaćati obrtnički doprinos. Nama je na vrata pokucao obrtnik i rekao da će platiti doprinos i za razdoblje u kojem je bio oslobođen doprinosa. Kazao je da smo mu toliko pomogli kako ne bi zaključao vrata svog obrta da je odlučio nagraditi Obrtničku komoru. Ne zaboravimo i izravnu financijsku pomoć koju smo s Vladom dogovorili, a koja je našim poduzetnicima znatno olakšala poslovanje.
GP: Koje ste probleme u obrtništvu detektirali otkako ste na vodećoj poziciji među kolegama obrtnicima?
Bez mnogo razmišljanja možemo reći da su to sve ove krizne situacije kojima smo izloženi. Posljednja od njih jest skok cijena energenata o čemu su putem medija svakodnevno informirani i građani jer ista stvar pogađa i njih same. Osim toga, protekle tri godine na naše je poslovanje značajno utjecala kriza izazvana pandemijom koronavirusa. No unatoč svim tim izazovima i problemima s kojima se obrtnici suočavaju, smatram da se radi o žilavom i čvrstom temelju društva koji uspješno brodi kroz svaku krizu koja zahvati njegovo poslovanje.
Da ste mi isto pitanje postavili prije ovih ludih vremena, svakako bih odgovorila da je rad na crno nešto što priječi brži razvoj ovog gospodarskog segmenta. Nažalost, maćehinski odnos države prema nama obrtnicima također je moguće ubrojiti u probleme nas obrtnika. Na nas se gleda kao na lopove, ljude koji bi bez motike dolaze do brze zarade, a takav stav nije utemeljen na činjenicama. Obrtnici su vrijedni ljudi koji zarađuju poštenim radom.
GP: Koliko administracija koči poslovanje obrta?
Poprilično. To najviše osjete obrti s većim obujmom poslovanja i većim brojem zaposlenih, a da ne govorimo o onima koji uvoze ili izvoze robu. Stoga možemo zaključiti da se obrtnici susreću s prevelikom birokracijom. Osim navedenoga, zakoni su prekruti i treba ih prilagoditi poduzetništvu koje puni državni i ostale proračune.
GP: Koji obrti najviše dominiraju našom županijom?
Frizerke i frizeri su, uz ugostitelje, na vrhu te ljestvice. Potom slijede ostali uslužni obrti pod što podrazumijevamo majstorske radnje svih profila.
GP: Jesu li nameti koje država stavlja pred obrtnike još uvijek previsoki?
Nema među mojim kolegama niti jednog koji se neće odmah složiti s tom tvrdnjom. U tom kontekstu sam i spomenula maćehinski odnos države prema nama. Prošle godine, unatoč svim navedenim problemima, na području županije registrirano je 155 obrta više, nego u 2021. godini. Kako tumačite tu činjenicu?
Bilo bi lijepo kazati da građani žele biti obrtnici. No tome moramo zahvaliti Koprivničko-križevačkoj županiji i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji osiguravaju novac pri zapošljavanju. Ta je mjera najveći poticaj ulaska nezaposlenih u poduzetničke vode.
GP: Vas i trgovce izlaže se velikoj hajki nakon uvođenja eura tvrdeći da ste neosnovano povećavali cijene proizvoda i usluga. Kako komentirate takve optužbe?
U tom kontekstu povici na nas i način našeg poslovanja su i više nego neosnovani. Povećanje cijena za nekoliko centi ne bi smjelo biti razlog za stavljanje obrtnika na stup srama jer za takvo što nema valjanog razloga. Nemoguće nam je danas radit s cijenama koje smo izvjesili prije pet, šest ili desetak godina.
GP: Kada razmatramo obrtništvo na području Podravine i Prigorja, kako možemo ocijeniti ili opisati taj dio našeg gospodarstva?
Prije svega mogu kazati da smo sretni što imamo lokalnu samoupravu kakvu imamo. Bez njihove pomoći naša egzistencija bila bi znatno otežana. U tom kontekstu moram spomenuti podršku Županije koja je uistinu velika. Veliku podršku imamo i u Gradu Koprivnici pritom ne zanemarujući napore koje gradovi Križevci i Đurđevac ulažu u razvoj i održanje poduzetništva. U svim tim institucijama, kad nam zaškripi, uvijek nas dočekaju otvorena vrata i ulaže se nemali napor da nam se izađe u susret.
GP: Da ste kojim slučajem na mjestu ministra financija ili ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, odnosno da vam se ustupi premijerska fotelja, što biste prvo učinili kako biste olakšali život obrtništvu?
Prije svega spustila bih se među narod i pokušala uvidjeti kako stvari stoje na terenu. Ne želim ni na koga upirati prstom jer želim vjerovati da ti ljudi rade onako kako vjeruju da je najispravnije. No smatram da im ponekad nedostaje uvid u stvarne probleme s kojima se suočavamo mi obrtnici pa i sam narod. Takvim uvidom predlagali bi životnije zakone koji bi nam olakšavali život, a ne bi ga otežavali kao neki zakoni unutar čijih okvira moramo raditi i živjeti.
GP: Kako gledate na budućnost obrta?
S obzirom na to da smo jako vitalni, vjerujem u preživljavanje obrta i njegovo daljnje jačanje, to jest širenje.
GP: Osim funkcije koju obnašate u Obrtničkoj komori Koprivničko-križevačke županije, vlasnica ste cvjećarskog obrta, odnosno specijalizirani ste za jednu usku granu cvjećarstva.
Da, moj je obrt specijaliziran za vjenčanja.
GP: Može li se živjeti od takve djelatnosti?
Naravno da može jer bez obzira na to što se priča o krizama i problemima, vjenčanja se održavaju. To je prirodno i kad se stvar postavi u druge krizne kontekste. Na primjer, u vrijeme rata parovi su se također ženili. Cijene su otišle gore, ali unatoč toj činjenici sezona je puna svadbama. Imam toliko posla da, nažalost, ponekad odbijam potencijalne mušterije.
GP: Kakvo je općenito danas stanje u cvjećarstvu?
Ono živi. Bez obzira na to što se sama bavim svojim obrtom, od kolega koji su specijalizirani za sahrane ili neki drugi vid cvjećarstva čujem da im posao ide relativno dobro. Doduše, navike kupaca cvijeća se mijenjaju i rijetki su oni koji s buketom cvijeća odlaze u goste, to se sada rješava kavom ili čokoladom. No i unatoč tome, pokazuje se da nam je cvjećarstvo prijeko potrebno.
GP: Odakle nabavljate cvijeće, kupujete ga od naših proizvođača ili, na primjer, kupujete tulipane od Nizozemaca?
Nažalost, cvijeće uglavnom dobavljamo iz uvoza iako u proljeće i ljeto, zamjećujem, cvjećari sve više koriste ono iz domaćih nasada. Primjećujem i da se zadnjih godina sve više priča o domaćem uzgoju, ali još uvijek poslujemo tako da 70 posto biljaka dolazi iz uvoza, odnosno Nizozemske.
GP: Smatrate li da bi osobe koje su voljne uložiti vrijeme, trud i novac u uzgoj cvijeća mogle pristojno živjeti od tog posla?
Svakako bi. Na varaždinskom području, posebice u okolici Ludbrega postoji veliki broj proizvođača cvijeća koji više nego pristojno žive od tog posla. Okolica Splita je područje iz kojeg nabavljamo rezano cvijeće. Uglavnom, prostora za širenje tog posla ima više nego dovoljno.
GP: U kojem godišnjem razdoblju se Podravci i Prigorci najviše žene?
Od Uskrsa do Sesveta svaki je vikend bogat svadbama. Nakon Sesveta više nije tako dinamično i tada se rade pripreme za proljeće kad ponovno počinje sezona.
GP: Zar svadbe same po sebi mogu biti stabilan izvor prihoda?
Od svadbi je stvorena svojevrsna industrija od koje, osim nas cvjećara, žive ugostitelji, slastičari, krojačke radnje i drugi obrti.
GP: Koliko uzvanika je brojala najveća svadba koju ste ukrasili cvijećem?
Bilo je to vjenčanje na kojem se okupilo 300-tinjak gostiju. No takvih svatova je danas izrazito malo. Popularna su vjenčanja sa 100 do 150, a ponekad i do 200 uzvanika.
