Cijena 220.000 eura? Neka djela ‘moraju’ biti na zidu Muzeja, a cijenu ostalih ipak određuje tržište

Grad Koprivnica od prava je odustao, baš poput Županije koja će tu odluku i formalizirati idući tjedan na Županijskoj skupštini. Ostala je još, doduše jako mala mogućnost da ju otkupi Ministarstvo državne imovine


Što je danas 220.000 eura? Stan novogradnje od otprilike 90-ak kvadrata u Koprivnici, možda četiri zlatne poluge od jednog kilograma ili, volite li riskirati, devet bitcoinova na nestabilnom tržištu kriptovaluta. Nasljednici velikana hrvatskog i svjetskog slikarstva Ivana Generalića tvrde da upravo toliko, barem, vrijedi Ivanova slika Rogati konj iz 1961. godine (76 x 145 cm).
Ona je, na iznenađenje mnogih u kustoskim, ali i slikarskim krugovima, stavljena na prodaju po početnoj cijeni od 220.000 eura. Neki kustosi s kojima smo pričali tvrde da je to premalo s obzirom na što ona znači. S obzirom da se radi o zaštićenom kulturnom dobru, postoji i pravo prvokupa. Hlebine, jasno, nemaju toliko novca za sliku, Grad Koprivnica od prava je odustao, baš poput Županije koja će tu odluku i formalizirati idući tjedan na Županijskoj skupštini. Ostala je još, doduše jako mala mogućnost da ju otkupi Ministarstvo državne imovine kojem je i ponuđena. No, s današnjim ministarstvima nikad ne znaš.
Rogati konj koji mirno pase podravsku travicu vjerojatno je i sam trznuo i hrznuo nakon što su lokalni i nacionalni portali počeli ‘vrištati’ o ‘vrtoglavom’ iznosu za koji se prodaje. No, je li to baš tako? Druga generacija naive, Rabuzin je, tvrde poznavatelji, zadnjih desetljeća najtraženiji hrvatski naivac, a slike mu se prodaju po 20-ak i 30-ak tisuća eura. Koliko onda uistinu vrijedi Rogati konj, jedno od najvrjednijih djela začetnika suvremene hrvatske naive?

Ivan Generalić

Sve je stvar procjene

Zdravko Mihočinec iz aukcijske kuće Kontura, iskusan kad se radi o aukcijama, ali i procjeni – i sam je sudski vještak za procjene umjetnina – ističe kako je jako teško odrediti vrijednost, bez da se u obzir uzme cijeli kontekst, vrijeme nastanka, njen značaj, gdje je sve izlagana i na koji je način prikazana, u kakvom je stanju, može li se smatrati ili ne kapitalnim djelom, kulturnim dobrom…

– Na temelju toga može se odrediti cijena, a dalje je sve dogovor onoga koji ju prodaje i, recimo aukcijske kuće koja zna kretanja na tržištu. Dogovore li se oko cijene onda dalje samo tržište odlučuje za koliko će se ona i prodati. Jasno, postoje i ona uvjetno rečeno značajna i neprocjenjiva djela kojima je mjesto na zidu Muzeja – kaže Mihočinec kojem nacionalni mediji tepaju da je ‘hrvatski kralj aukcija’ te dodaje da bi očekivani daljnji proces prodaje, ukoliko nitko ne prihvati pravo prvokupa bio razgovor s aukcijskim kućama.


– Zašto se Rabuzin dobro prodaje? Mnogo je tu faktora, ali ukratko, stvorio je ime u svijetu, njegovi radovi i kritike su ga na neki način izdigle iz samog likovnog pravca, a ujedno je i on ‘otvorio’ vrata svjetskog tržišta ostalim naivnim umjetnicima – kazao nam je Mihočinec.

Motiv mitova i legendi

Inače, što se može vidjeti i u kritičkim osvrtima i radovima na rad Ivana Generalića, Rogati konj često se stavlja u istu rečenicu s poznatim Jelenskim svatima (1959.). Što zbog značaja, što zbog upravo njegove mistične slikarske faze s prijelaza dva desetljeća. U opisu djela Rogati konj navodi se kako je inspirirano legendama i pričama iz djetinjstva, prikazuje konja kako pase na proplanku. Vjerovanje kaže da je postojao rogati konj koji bi dolazio na šumski proplanak pasti ili piti vodu, a onaj koji bi ga vidio ispunile bi mu se sve želje. Ne znamo jesu li se ispunile ovom paru sa slike niti hoće li se ispuniti onima koji sliku prodaju, no jedno je nedvojbeno – ova slika ne bi trebala biti na stranicama na kojima se ’njuška’ nego na mjestu koje joj po značaju i pripada.

 

Vezani članci

Najčitanije