- U Koprivnici djeluju tri dimnjačara koji su razdjeljeni u tri koncesijska područja tako da je svatko odgovoran za svoj dio rajona.
Očistiti put za Djeda Mraza i donijeti drugima sreću kad se prime za dugme može samo dimnjačar. No, sve ga je teže naći. Jedan od rijetkih pripadnika ovog danas mladima neatraktivnog zanimanja je i Goran Trubelja iz Koprivnice koji vodi vlastiti dimnjačarski obrt i koji ovih dana ima pune ruke posla. Posao je to, kaže, koji nije nimalo lak, ali on ga već godina s velikim guštom radi. Obrt je naslijedio od svog oca Josipa koji ga je 1965. otvorio i koji je dugi niz godina bio predsjednik Sekcije dimnjačara u Koprivnici.
– Radeći taj posao stekao sam veliko iskustvo i usavršio znanje. Uz posao sam upisao srednju Obrtničku i industrijsku graditeljska škola za zvanje Dimnjačar u Zagrebu koju sam završio 2002. godine. Tri godine kasnije položio sam majstorski ispit za dimnjačara kako bih mogao preuzeti i nastaviti tradicijski obrt, priča nam Goran svoj put do postanka dimnjačara i dodaje kako je dimnjačarski izrazito posao dinamičan. Kako je počela sezona loženja na kruto gorivo do podne obično čiste dimnjake i peći kako bi ljudi što ranije mogli početi ložiti, a nakon toga obavlja se čišćenje plinskih dimnjaka.
– Radni dan za nas obrtnike različito završava. Prilagodimo se svojim klijentima i njihovom radnom vremenu, kkaže i ističe kako je prije loženja potrebno izvrštiti kontolu i čišćenje dimnjaka naročito ako se u njemu nakuplja čađa i druge naslage koje predstavlju ozbiljnu opasnost od izbijanja požara. Potom je potrebno provjeriti stanje dimnjaka i dotrajalost jer se zna dogoditi da se prilikom nekorištenja dimnjaka unutra nasele stršljeni, ose ili ptice koje naprave gnijezda. Sve to predstavlja opasnost, naglašava Goran.
Još uvijek ima starih dimnjaka i dimnjačarskih alata
Što se tiče vrsta dimnjaka, Goran kaže kako na tržištu postoje različite vrste dimnjaka ovisno o vrsti ložišta i gorivu koje se koristi.
– Tu su dimnjaci za kamin i inox nehrđajući dimnjaci. S obzirom na način izvođenja postoje montažni dimnjaci, sistemski i zidani. Nekad prije radili su se zidani dimnjaci na gradilištu od pune opeke koje još uvijek susrećemo na terenu, govori nam i dodaje kako se u današnje vrijeme većinom u građevinu ugrađuju montažni dimnjaci.
U našem kraju, kaže, ima svih vrsta dimnjaka. Stare građevine većinom imaju zidane dimnjake, a na nove se ugrađuju montažni predgotovljeni dimnjaci.
– Problem je taj što ljudi prilikom promjene ložište ne prilagode izvedbu dimnjaka tom ložištu i to onda stvara problem prilikom sagorijevanja. No ipak, velik broj ljudi vodi brigu o svojim dimnjacima i ne odbijaju našu uslugu, ističe Goran te dodaje kako u Koprivnici djeluju tri dimnjačara koji su razdjeljeni u tri koncesijska područja tako da je svatko odgovoran za svoj dio rajona. Što se tiče alata, neki od tradicijskih alata se koriste i danas, no dobra većina se modernizacijom doba i načina grijanja promijenila, a s time su se i dimnjačari morali učiti novim vještinama čišćenja dimnjaka te proći brojne edukacije.
– Unazad par godina i kod nas su uključena mjerenja dimnjaka kako bi se vidjelo koliko dimnjak dobro vuče dim, je li je on ispravan, kako je posloženo ložište i kamo odlazi ispušni plin jer se bez tih elemenata ne može ni kvalitetno grijati, a može doći do velikog zagađenja okoliša ili pak trovanja plinom.
Sve manje mladih dimnjačara
Napominje kako je interes za dimnjačara slab, otkako ima svoj obrt na, praksi je bilo samo dvoje učenika koji su pohađali školu u Varaždinu. Koliko mu je poznato, ni to dvoje nije ostalo u toj struci. Posla, kaže, ima napretek i to ne samo u našem kraju pa se čak događa da ih ljudi zovu iz nekog drugog sela ili grada gdje nema dimnjačara.
Na kraju nam je rekao da kako ne bi bilo problema sa sagorijevanjem, treba ložiti sa suhim drvom koje je na suhom mjestu odležalo barem godinu dana.
– Ako se grijete na kruta goriva onda je potrebno čistiti dimnjak četiri puta godišnje, a ako na plin, onda dva puta godišnje, poručuje Goran i naglašava kako redovno čišćenje i održavanje dimnjaka i dimovodnih objekata ‘spašava glavu.’ Kao što bi rekao naš poznati pjevač Jimmy Stanić, ‘Jer, dimnjačar, mlad ili star, svakoj peći zna popraviti kvar’.
