Hlebine je kao teren s dobrim potencijalom za svoj posao prije dvije godine prepoznao Tihomir Želimorski te polako, ali sigurno, gradi svoje carstvo i biznis čije će konkretne plodove, nada se, uživati u mirovini.
Kako bi sve dobilo pravi, ozbiljniji štih, prije godinu je dana Želimorski registrirao obrt imena Stari zanati.
Uz stolara, tu su kovač, lončar, pletač šiba, uporabnih predmeta i ograde i mlinar, a na terenu im se redovno pridruži i naivni slikar.
Zanimanja su to kakva je danas u Hrvatskoj sve teže sresti. Upravo su iz tog razloga hlebinski Stari zanati traženi na brojnim manifestacijama. Moguće ih je sresti u slavonskom Karancu, gdje ih pozivaju jer majstora ovakve vrste više nema, duž jadranske obale, a traženi su i na istarskim manifestacijama.
Djeca su u čudu, a starijima bude uspomene
– Srećemo se sa svačim, no uvijek pobuđujemo pažnju gdje god se nađemo. Djeca s čudom gledaju naše alate, a oni stariji se nerijetko prisjete bivših vremena. Neću zaboraviti jednu baku na Rabu koja je, kad je ugledala kamen čijim se okretanjem žito pretvara u brašno, suznih očiju primila žrvanj i počela ga vrtjeti. Ispričala mi je onda koliko je suza i smijeha i psovki na račun takvog kamena nekada kao djevojka prolila i izgovorila. Bila je posebno dirnuta što joj se opet ukazala takva prilika – prisjetio se Tihomir.
Na ideju o pokretanju ove vrste biznisa Tihomir je došao obilazeći sajmove u susjednoj Austriji. Nakon što je osposobio objekt u kojem je moguće prespavati, trenutno gradi i mini selo sa starim zanatima gdje će se posjetitelji moći okušati u izradi istih.
– Austrijanci su u tome dosta napredni, no nemaju ono što imamo mi, tu izvornost i čistoću, kod njih je sve manje-više industrijski. Imaju dobar pristup, ali nemaju više Dravu. Njihova je pripitomljena, asfaltirana, betonirana, usmjerena, pa dok dođu k nama, čude se njenim rukavcima i ne mogu vjerovati da je to ta ista rijeka. Upravo tu vidim našu prednost i budućnost – kaže.
Selo bi trebalo profunkcionirati do konca mjeseca kada mu već stiže prva grupa posjetitelja.
– Svaki će zanat imati svoju kućicu u kojoj će biti moguće okušati se u izradi raznih predmeta. Selo će biti prošireno crkvom, dućanom i svaki vikend biti otvoreno svim putnicima namjernicima – pojašnjava.
Labirint od kukuruza bio je pravi hit
Ideja je djelomično već zaživjela prošle sezone kada je na tom istom imanju posadio labirint od kukuruza, koji je bio pravi hit i mamac za brojne obitelji.
– Najljepše je vidjeti kad dođu obitelji i svi sudjeluju u aktivnostima koje smo svi zaboravili. Danas je druženje nestalo, tehnika je to napravila od života, ali mi neka tradicijska okupljana nastojimo opet vratiti. Tako ćemo na Veliku subotu ponovo oživjeti tradiciju Vuzmenke, paljenja velike vatre na našem imanju, gdje ćemo okupiti susjede i sve dobronamjerne goste da bi se s njima proveselili – kaže Želimorski koji uz sve to ove godine kreće u sadnju starih sorti kukuruza kako bi ljudima ponudio nesvakidašnje iskustvo.
– Radit ćemo po principu od polja do stola, što znači da će si naš gost sam moći ubrati kukuruz, očistiti je od komušine koju kasnije koristimo u izradi lutkica, runjiti klip ručno, samljeti ga u mlinu i tako dobiveno brašno ponijeti kući ili na licu mjesta zamijesiti kakvu deliciju i ispeći je – ne skriva Tihomir svoje ideje. Na kraju, otkrio je i to da je u velikoj mjeri zadovoljan i zahvalan okolini, prvenstveno svojim susjedima Hlebinčanima, koji su se zdušno uključili u realizaciju njegovog projekta i pripomognu kad god zatreba.
– Iznenadilo me, no valjda je i njima postalo jasno da će ovaj moj projekt u budućnosti biti koristan široj zajednici i na tome sam ih zahvalan – zaključio je.
