Razvrstavanje otpada na kućnom pragu građanima Koprivnice već je u krvi.
Sve što odbacimo pokupe komunalčevi kamioni i odvezu na razna odlagališta. No jesmo li se ikad zapitali gdje sve to završi?
Za miješani je svima kristalno jasno da se dijelom gradi brdo na Piškornici. Na upit koprivničkom Komunalcu gdje skonča sve ono što smo kupili, a potom odbacili, dobili smo dosta opširan odgovor iz kojeg se vidi da je problem konačnog zbrinjavanja, odnosno prerade otpada veći nego što smo ga svjesni.
– Sav odvojeno sakupljeni otpad, papir, plastika, staklo, metal, tekstil i ostalo, daje se na recikliranje ovlaštenim sakupljačima, odnosno oporabiteljima. Radi se o tvrtkama koje posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom i koje dalje njime manipuliraju – ističu iz Komunalca.
Nova vrijednost otpada
Papir koji je razvrstan na nekoliko frakcija, metal i određene vrste staklene ambalaže predaju se oporabitelju na daljnje postupanje. Iz tih sirovina nastaju novi proizvodi. Također i iz sakupljenog glomaznog otpada izdvaja se više od 40 posto reciklabilnog otpada koji se dalje reciklira.
Nažalost, brojni otpad nemoguće je, teško ili preskupo, barem za sada, pretvoriti u novu vrijednost. Stoga Komunalac plaća drugim tvrtkama da ga pravilno odlože ili oporabe. To se događa s dijelom glomaznog otpada i tekstila.
– Cijene odvoza i zbrinjavanja, odnosno daljnje oporabe i prerade odvojeno prikupljenog otpada, a za koje Komunalac plaća određenu naknadu, znatno su se povećale ove godine. Rasle su od 20 do 50 posto u odnosu na godinu ranije – izvijestili su nas iz komunalnog poduzeća.
No što je s papirom? On je ostao najatraktivnija vrsta odvojeno prikupljenog otpada za oporabitelje koji ga otkupljuju od komunalaca.
– Ipak, cijena koju komunalna poduzeća mogu postići za prodaju papira je unazad nekoliko godina višestruko smanjena, tako da su unatoč sve većoj količini prikupljenog papira, prihodi od prodaje smanjeni – tvrde iz Komunalca.
Jedino biorazgradivi otpad obrađuju u Kompostani Herešin te mu kompostiranje ukidaju status otpada i pretvaraju ga u kompost DomKo.
U Hrvatskoj postoji problem daljnjeg plasmana, obrade ili ponovne uporabe odvojeno sakupljenog otpada. Interes za njegovu kupnju gotovo da i ne postoji.
Bez nacionalnog rješenja
Na razini države nema većih reciklažnih centara za daljnje sortiranje i recikliranje plastike, a ni burza otpada nije kvalitetno uspostavljena, izvijestili su nas iz Komunalca.
EU je 2021. predstavila novi akcijski plan za kružno gospodarstvo uključujući i stroža pravila o recikliranju kojem će se sve članice morati prilagoditi.
U Hrvatskoj postoji problem daljnjeg plasmana, obrade ili ponovne uporabe odvojeno sakupljenog otpada. Dakle, interes za njegovu kupnju gotovo da i ne postoji
S obzirom na to da još uvijek veliki dio otpada ostaje neuporabljiv, odnosno da ga se samo odlaže na za to predviđena mjesta, postavlja se pitanje ima li ga smisla uopće razvrstavati. Svakako ima, jer će ga, nadamo se, u budućnosti nove tehnologije moći preraditi.
Kina nam diktira zelenu politiku
Najveći problem je u sustavu oporabe plastike, što predstavlja veliki trošak odvoza, obrade i sortiranja.
– Plastika nam predstavlja najveći izazov jer količinski raste, a samim time su i troškovi oporabe veliki. Na razini države nema većih reciklažnih centara za daljnje sortiranje i recikliranje plastike, a ni burza otpada nije kvalitetno uspostavljena – odgovaraju iz Komunalca, a iz njihovog odgovora nazire se širi problem vezano za plastični otpad i uvođenje novih zelenih politika.
Tek unazad nekoliko godina svjedočimo snažnijim kampanjama koje nam govore da je neki proizvod ‘plastic free’ ili po naški bez plastike. Nije slučajno da se ta kampanja pojavila agresivnije iza 2018. jer je spomenute godine Kina zabranila uvoz takvog otpada. Do tada je sva odbačena plastika iz Europe pa tako i iz Koprivnice, putovala brodovima prema dalekom istoku.
Drugim riječima ‘plastic free’ kampanja nije aktivirana zbog toga što smo zabrinuti za planetu, nego zato što je jedan dio planete odlučio ne zbrinjavati otpad drugog dijela planete.
