U srcu Podravine, krajoliku poznatom po bogatoj prirodi, plodnim poljima i šumama, sve je izraženiji problem koji narušava i okoliš i zdravlje ljudi – divlja odlagališta otpada.
Unatoč dobro organiziranom sustavu za gospodarenje otpadom i reciklažnim dvorištima koja su građanima dostupna besplatno, neke lokacije postaju neformalna odlagališta neželjenog otpada. Taj problem tiho, ali sustavno narušava prirodu, utječe na kvalitetu života ljudi i predstavlja izazov za lokalne zajednice.
Što su divlja odlagališta i gdje ih nalazimo?
Divlja odlagališta otpada nastaju kada pojedinci nesavjesno ostave otpad – od kućnog i građevinskog otpada do opasnih materijala – izvan propisanih mjesta za zbrinjavanje. U Podravini, takvi lokaliteti ponekad se kriju uz makadamske puteve, šumske rubove, polja ili čak tik uz naselja. Na primjer, stanovnici prigradskog naselja Kunovec Breg u Koprivnici svojedobno su ukazali na novo divlje odlagalište otpada uz njihove domove, gdje su se osim komunalnog otpada našle i opasne salonitne ploče koje sadrže azbest, materijal opasan za zdravlje ljudi i okoliš.
Prema nekim podacima, tijekom nadzora sustava za gospodarenje otpadom (ELOO) u Koprivničko-križevačkoj županiji prijavljeno je oko 20 lokacija s divljim odlagalištima, no otpad je uklonjen samo s manjeg broja tih mjesta. Veći dio prijava i dalje je u obradi, a ne na svim prijavljenim lokacijama još su poduzete mjere čišćenja.
Razlozi nastanka i društveni uzroci
Na prvi pogled, problem može djelovati malobrojno i izolirano – tek nekoliko sabranih vreća smeća uz cestu. No divlja odlagališta nastaju iz kombinacije razloga:
Nesavjesno ponašanje pojedinaca – neki i dalje neprepoznaju vrijednost pravilnog zbrinjavanja otpada ili pokušavaju izbjeći troškove pravilnog odlaganja.
Nedovoljna kontrola i nadzor – unatoč sustavu reciklažnih dvorišta i organiziranog odvoza otpada, manjak nadzora na ruralnim i teško dostupnim lokacijama omogućuje neodgovornim osobama da neometano ostavljaju otpad.
Nedostatna edukacija – informiranost o tome gdje i kako pravilno zbrinuti različite vrste otpada, osobito opasnog i građevinskog, još uvijek nije jednako prisutna širom zajednice. Lokalne zajednice bilježe i specifične slučajeve: velika količina otpada nerijetko završi i u prirodi uz prometnice, livade ili rubove šuma, što ne samo da narušava estetiku prirode, već i pridonosi dugoročnim negativnim posljedicama za okoliš.
Posljedice po prirodu i zdravlje
Posljedice divljih odlagališta otpada su višestruke i često teško vidljive „na prvi pogled“:
Onečišćenje tla i podzemnih voda – odbačeni otpad može ispuštati štetne tvari u tlo koje se dalje šire u podzemne vode koje ljudi koriste za piće ili navodnjavanje.
Širenje patogenih organizama – gomilanje otpada može privući glodavce i insekte koji prenose bolesti, a ostaci hrane i organskih tvari potiču razvoj bakterija.
Opasne tvari – građevinski i opasni otpad poput azbestnih ploča predstavlja vrlo realnu prijetnju, jer azbestna vlakna mogu uzrokovati ozbiljne bolesti ako dospiju u zrak ili tlo.
Požari i emisije plinova – divlja odlagališta su često mjesta gdje se otpad pali, bilo namjerno ili slučajno, što rezultira štetnim emisijama u zrak i povećava rizik od širenja vatre u prirodu.
U jednoj od prijavljenih situacija u okolici Koprivnice, vatrogasci su morali izlaziti na teren zbog požara na divljem odlagalištu otpada nedaleko od Peteranca, podsjećajući nas da ovakva mjesta nisu samo ekološki problem nego i stvarna opasnost za javnu sigurnost.
Tko i kako štiti okoliš?
Riječi su dobre, ali tko zapravo čisti i štiti prirodu od ovih neformalnih “deponija”?
1. Lokalne vlasti i komunalna poduzeća
Gradovi i općine organiziraju akcije čišćenja u suradnji s lokalnim komunalnim poduzećima. Primjerice, u Koprivnici i okolnim naseljima za Dan planeta Zemlje organizirane su volonterske akcije čišćenja divljih odlagališta, uz potporu Grada i Komunalca, što je potaknulo stotine građana da aktivno sudjeluju u obnovi prirode.
2. Sustav prijava i evidencija
Sustavi poput ELOO-a omogućuju građanima da prijave lokacije divljih odlagališta otpada, što zatim aktivira postupak obrade nadležnih tijela. Iako se u našoj županiji bilježi relativno mali broj prijava u odnosu na ukupni broj potencijalnih lokacija, ažurnost obrade i uklanjanja je bolja nego u mnogim drugim dijelovima zemlje.
3. Institucije zaštite okoliša i inspekcije
Državni inspektorat i inspekcije lokalnih vlasti imaju zakonsku obvezu reagirati na prijave i proaktivno nadzirati nelegalne aktivnosti. Međutim, udruge za zaštitu okoliša dugo upozoravaju da je sustav nadzora i kažnjavanja još uvijek nedovoljno učinkovit i da bez strožeg pristupa problem divljih odlagališta neće biti u potpunosti riješen.
Kako možemo pomoći?
Projekti poput reciklažnih dvorišta, akcije čišćenja i razvoj infrastrukture za zbrinjavanje otpada važni su, ali ključna je i uloga svakog pojedinca. Evo nekoliko praktičnih savjeta:
Pravilno odlažite otpad – koristite reciklažna dvorišta i komunalne usluge umjesto da otpad ostavljate “negdje u prirodi”.
Prijavite divlja odlagališta – ako vidite gomile otpada u prirodi, prijavite ih putem odgovarajućih servisa i sustava prijava.
Sudjelujte u lokalnim akcijama čišćenja – zajedničkim naporima možemo brzo i vidljivo obnoviti okoliš.
Edukacija i odgovornost – informirajte se i edukativno razgovarajte s drugima o važnosti zaštite okoliša.
Divlja odlagališta otpada možda nisu najglasniji ekološki problem, ali sigurno su jedan od najraširenijih i najštetnijih. Njihovo uklanjanje i sprječavanje ponovnog nastanka zahtijeva suradnju građana, lokalnih vlasti, komunalnih službi i nadzornih institucija. Čuvanje prirode počinje s nama – riječima i djelima.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
