[GLASOV INTERVJU] Ako država ne počne regulirati cijene struje i prepusti ih tržištu, morat ćemo odustajati od projekata da platimo ‘režije’

Svjedočimo sveobuhvatnoj obnovi i gradnji u Koprivnici, a građane možda najviše zanima kada će biti završeni radovi na obnovi glavnog trga. Znam da se rokovi često pomiču, no postoji li neki konačan datum završetka radova?
– Jedna stvar je sigurna, a to je da je obnova trga jedno od kompleksnijih gradilišta i radova koje smo imali u Koprivnici. Ne samo zbog toga što imamo sveobuhvatne zahvate na parternom uređenju, infrastrukturi i slično, nego i zato jer smo sve morali uskladiti s ostalim investitorima i to KC Vodama, KC Plinom i HEP-om, naknadno se za investiciju odlučio i T-com i to postavljanjem optičkih kablova. Trenutno nema zahtjeva izvođača radova za produljenjem roka. Hoće li nekog zahtjeva u budućnosti biti, ne znam jer sve uvijek ovisi i o vremenu. Ako i dobijemo zahtjev za produljenje roka, nadzorni inženjer mora dati mišljenje je li to opravdano ili ne.


Trg će po obnovi izgledati prilično drugačije, stiže jedan novi koncept, no što će od svih tih strukturnih ili namjenskih promjena građanima koji borave u centru i prolaze centrom biti najuočljivije?
– Mislim da će se prvenstveno uočiti promjena boje, više neće sve biti jednolično sivo, nego u različitim bojama i vrstama materijala, bit će više mjesta za sjedenje, klupa oko drveća i klupa uz park, a čini mi se da će najatraktivnija biti nova fontana. Ta fontana neće biti ona klasična, već će se moći programirati različito prskanje, vodeno zrcalo, vodena rasvjeta…


Navike građana su se promijenile, sve se više ljudi vozi električnim romobilima i ostalim sličnim prijevoznim sredstvima. Kakva će za njih biti prohodnost obnovljenog trga i hoće li se i drugdje infrastruktura prilagođavati trendovima?
– Obnovljeni trgovi će biti pretežito pješačka zona, a za romobile i bicikle su utvrđeni koridori za prometovanje. Što se pak tiče samih romobila, dugo su bili zakonski šturo regulirani, zadnja zakonska promjena je to ponešto popravila te će sada i sva buduća planiranja oko infrastrukture biti jasnija i konkretnija. Koprivnica je oduvijek bila predvodnica trendova kada govorimo o održivoj mobilnosti i infrastrukturi koja prati istu te sam siguran da će tako i ostati.


Spomenuli ste da će trg uglavnom biti pješačka zona. Hoće li se ideja pješačke zone proširiti i na ostatak centra? Takva su nastojanja sve popularnija vani pa i u Zagrebu i drugdje.
– Da, to je ideja i o tome se razgovara. Međutim, tu treba biti mudar i oprezan. U Zagrebu koji je nekoliko puta veći je takvo što nešto lakše nego u Koprivnici. Ovdje moramo paziti na to da ne oštetimo gospodarstvenike u toj pješačkoj zoni. Pretvaranjem nečega u pješačku zonu ljude treba privući dodatnim sadržajem. Također, mi nismo preveliki grad te su ljudi komotni i naučeni vozilom doći sto bliže željenoj lokaciji. Ne bismo željeli da se dogodi da cijeli centar proglasimo pješačkom zonom te da to utječe na poslovanje naših obrtnika i poduzetnika. Ipak, proširenje je moguće i obuhvaćat će uređenje djela Svilarske ulice, a na čemu se već radi projektom Agora i uskoro ćemo dobiti arhitektonska rješenja koja će ući u nove prostorne planove. Tu se, naravno, razmišlja i o Florijanskom trgu, Nemčićevoj ulici, ali i Ulici hrvatske državnosti jer, ako promijenimo prometovanje u Nemčićevoj, moramo razmišljati što će se dogoditi i u drugim ulicama. Priprema se i Muzejski trg čime bi se obuhvatila i obnova Esterove 19, kuće Malančec…

 


Tomislav Golubić/IVAN BRKIĆ
Tomislav Golubić/IVAN BRKIĆ


Kako se i kamo grad fizički širi? Gdje ima prostora za nove kvartove i što će se sljedeće komunalno opremati?
– Grad je u prošlosti napravio nove komunalne zone koje su opremljene i gdje se najjednostavnije širiti. Tu su najprije zona Cvjetna, zona kod bazena Cerine prema igralištu NK Miklinovec gdje bi moglo biti i dvadesetak novih gradilišta, Lenišće kod Šparnih hiža, no potrebno je izraditi prostorni plan i na Cinderišću gdje imamo tri parcele prema prugi koje su u natječaju za prodaju po povoljnijim uvjetima za mlade obitelji i deficitarna zanimanja.


Hoće li onda u budućnosti biti nekih planova za poticajnu stanogradnju kao što je bilo sa Šparnim hižama?
– To možda nije u potpunosti u mom resoru, no ono što znam je da je APOS imao projekte za četvrtu Šparnu hižu, no već prije par godina nije bilo moguće provesti nabavu unutar procijenjene vrijednosti, odnosno da ona bude unutar cijene koju zahtijeva APN. Danas se Šparna hiža ne može napraviti bez da je cijena i do 2000 eura po kvadratu. Zato se u Cvjetnoj radila poticajna stanogradnja, no nije bila pasivna, već zgrada gotovo nulte energije. Hoće li se u budućnosti opet odlučiti tako nešto ili će APN povisiti etalon za što mislim da je krajnje vrijeme, to ne znam.

Ima li u širem centru još gradskih zemljišta koja su na prodaju?
– Ima, poljoprivrednih i građevinskih. Nisu sva na prodaju, već ona koja imaju komunalnu infrastrukturu i u koja je Grad prijašnjih godina uložio određena sredstva u komunalno opremanje.

Vratimo se još malo na uži centar. Često se kao problem ističe dostupnost gradskih parkirnih mjesta.
– Što se tiče parkinga u gradu, važno je da odvojeno sagledamo parkirna mjesta pod naplatom te parkirna mjesta uz stambene zgrade. Kada govorimo o parkiralištima pod naplatom tu problema nema. Naime, izrađena je studija o zauzetosti parkirnih mjesta u centru u najfrekventnijim razdobljima po čemu je ispalo da je zauzetost svega 40 posto. Što se tiče privatnih investicija višestambenih zgrada koje se grade, mislim da će se u izmjenama prostornih planova morati jako dobro razmišljati da se postojeća regulativa koja kaže ‘jedno i pol parkirno mjesto po stambenoj jedinici’ podigne na dva. To je nešto o čemu će odlučiti izrađivač prostornih planova, ali danas gotovo da i nema domaćinstva koje nema auta, a možda i dva. Ako netko dođe u goste ili netko ima službeni auto, problem je da je parking na parceli zgrade blokiran i da nema dovoljno mjesta. Također, problem je parkiranje uz višestambene zgrade građene u vrijeme bivše države gdje nije bilo potrebe raditi parcelu opslužnog zemljišta za zgradu koja se gradila, nego je sve bilo u vlasništvo naroda i gradili su se parkinzi za nekadašnje potrebe parkiranja.

To danas više ne može zadovoljiti…
– Danas imamo blokove višestambenih zgrada, prostorno smo ograničeni za opslužna zemljišta… Ako imamo četiri zgrade koje zajedno koriste neku površinu za parking, teško je to podijeliti. Nekad se gradio zajednički parking za nekoliko zgrada, a ako bi se danas to išlo dijeliti, ispadne da jedna dobije i previše mjesta, a druga premalo i jasno je da su ljudi onda nezadovoljni. Razmišlja se o uređivanju dodatnih parkirnih mjesta na postojećim gradskim površinama koja također ne bi bila pod naplatom, no pitanje je koliko je zbog toga opravdano uništavati zelene površine.

Kad smo kod gradnje i obnove, što je s pričom obnove nadvožnjaka na D2?
– Hrvatske ceste su provele nabavu, no ponuda koju su dobili je veća od procijenjene vrijednosti zbog svega što se događa. Prema zadnjim informacijama, uprava Hrvatskih cesta odobrila je ugovaranje po tim većim cijenama i očekujemo da će se do zime taj nadvožnjak riješiti. Znamo da je potrebno oko tri mjeseca da se izvedu radovi, čekamo uvođenje izvođača u posao i vjerujem da bi sve moglo krenuti već u rujnu.


Tomislav Golubić/IVAN BRKIĆ
Tomislav Golubić/IVAN BRKIĆ

 

Jedan od problema je i pješački odnosno biciklistički prijelaz koji bi mještanima Draganovca omogućio put prema gradu.
– Da, problem jer taj što pješaci i biciklisti ne mogu sigurno
iz Draganovca u grad, osim možda preko Starogradske ili uz rub kolnika po državnoj cesti… Preko pruge su prijelazi zabranjeni, a mi bismo htjeli ljudima na neki način omogućiti ‘normalni’ prijelaz ceste. Problem je što time prelazimo preko državne ceste i pruge kojima ne upravljamo, a svi oni pak imaju zaštitne koridore i propise kojih se mi moramo pridržavati. Na kraju dana, oni donose odluku što će dozvoliti, a što ne. Tri su ideje, nathodnik, pothodnik ili prijelaz u nivou. U razgovoru s Hrvatskim cestama, odlučili smo se za idejno rješenje nathodnika. Tamo će se staviti i kamera za mjerenje brzine, raskrižje je dobilo dodatni skretač, mi ćemo napraviti idejno rješenje za nathodnik koji bi se spojio na pješačku-biciklističku stazu od Štaglinca do Radničke u Draganovcu, a u nastavku bi išla staza prema gradu. To je velika investicija od najmanje milijun eura pa je teško da će Grad to moći sam, no nadamo se pomoći Ministarstva prometa ili nekog europskog natječaja na koji se možemo javiti.

Sve ukazuje na to da će jesen i zima biti izazovni po pitanju energenata, cijena i štednje energije. Postoje li gradski planovi i načini na koji bi se mogla uštedjeti energije kad je u pitanju javna infrastruktura?
– Tu ponovno mogu govoriti iz svog aspekta. Ovog je tjedna potpisan ugovor s REA-om Sjever za projekt ONE SUN koji će omogućiti solarne panele na sve tri gradske škole i to je dobro. Što se mog resora tiče, tu je javna rasvjeta čiji je godišnji trošak otprilike dva milijuna kuna. Do 31. prosinca je cijena javne rasvjete zajamčena. REA Sjever tijekom jeseni namjerava provesti objedinjenu nabavu, vjerojatno jednu od najvećih ako pričamo o električnoj energiji, kojom će objediniti sve gradske firme, sve gradske troškove i to ne samo Koprivnice nego i Varaždina, Virovitice, općina i slično kojom će se dobiti nešto bolja cijena. Mi smo trenutno na cijeni od 0,55 kuna po kilovat satu. Predviđa se da će to rasti i na više od dvije kune po kilovat satu pa će onih dva milijuna kuna bez reakcije otići na 7 do 8 milijuna. Teško da ćemo pronaći ta sredstva ako želimo zadržati ovaj plan razvoja grada i investicija pa od početka godine radimo na projektnoj dokumentaciji zamjene svih rasvjetnih tijela na upravljivu LED rasvjetu. Vjerujem da ćemo u rujnu dobiti projektnu dokumentaciju kojom možemo na natječaj. Nadam se i da će država shvatiti problem koji imaju gradovi i općine s tim troškovima i da će netko na neki način reagirati i pomoći.

Koliko uopće gašenje javne rasvjete u određeno vrijeme na određenim mjestima utječe na uštedu?
– Naravno da utječe. Mi trenutno imamo kombinaciju LED rasvjete i visokotlačnog natrija, no najviše se energije svakako potroši paljenjem rasvjete. Već sada imamo redukciju od 23 sata do 5 ujutro gdje se ona na pojedinim lokacijama prigušuje. Postoje mogućnosti i gašenja u nekim vremenskim razdobljima, no takva odluka još nije donesena. Nadam se da ćemo uspjeti sa zamjenom i prelaskom na LED rasvjetu jer bismo time uštedjeli i do 80 posto energije. To jest velika investicija, ali dugoročno isplativa.

Što će biti s drugim javnim uslugama tijekom zime poput bazena?
– I takve stvari troše energiju, no uprava Komunalca nije pogriješila kad je na krov bazena postavila solare čime je postigla ogromne uštede. Nadam se da će država reagirati oko cijene struje jer to je jedini energent koji država i može regulirati. Vlastite proizvodnje struje je oko 70 posto pa postoji manevarski prostor da se zaštiti potrošače. Država će nešto morati napraviti kao što je napravila s cijenama goriva jer ovo nije održivo. Ako će sve to skupa biti pušteno tržištu i ako će netko određivati cijene kako mu se prohtje, onda ćemo morati odustati i od pojedinih investicija, kako bismo pokrili cijene troškova energenata. Nadam se da se to neće dogoditi.

Vezani članci

Najčitanije

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com