Klimatske promjene i globalno zatopljenje dovelo je do velikog porasta učestalosti toplinskih udara. Štoviše, smatra se da je izlaganje visokim temperaturama okoliša uzrok većeg broja smrtnih slučajeva od svih ostalih vremenskih nepogoda zajedno. Kako biste uživali u ljetu i sačuvali svoje zdravlje, potrebno se zaštititi od sunca i tako izbjeći toplinski udar. Riječ je o iznenadnom kolapsu organizma koji nastaje zbog naglog i prekomjernog povišenja tjelesne temperature te nemogućnosti organizma da se ohladi. Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina što znači da treba biti spreman za izbjegavanje komplikacija ili najgorih ishoda. Kako si pomoći i tko sve spada u rizične skupine doznali smo iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo.
Srčani bolesnici i starije osobe
– Posljednjih ljeta svjedočimo naglim prodorima hladnijih i vrućih fronti tijekom ljetnih mjeseci, što osobito teško podnose srčani bolesnici. Njima se savjetuje pojačan oprez za ljetnih mjeseci i toplinskih udara – ističu i dodaju da, ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve. Mijenja se, kažu, i zgrušavanje krvi pa zbog češće dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge otiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela. Kod naglih promjena temperature može doći i do infarkta jer se na vrućini krvne žile šire čime se snižava krvni tlak i ubrzava rad srca. Promjena krvnog tlaka i pulsa često može dovesti do slabosti i gubitka svijesti.
– Srčanim bolesnicima savjetuje se tijekom vrućina i ljetnih mjeseci izlaziti samo ujutro i navečer, a tijekom dana biti u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24 stupnjeva Celzijevih – navode iz Zavoda i naglašavaju da razlika između temperature u kući i vani ne bi trebala biti veća od sedam stupnjeva.
Ugrožena i djeca
S dolaskom ljeta djeca većinu vremena provode na otvorenom i zbog toga također spadaju u rizičnu skupinu, ističu iz Zavoda te dodaju kako je prilagodba djece na temperaturu okoliša sporija što je dijete mlađe. Djeca u igri obično zaboravljaju na odmor i uzimanje tekućine što povećava opasnost od pojave oštećenja toplinom. Budući da su dječja tijela manje sposobna raspršivati vrućinu i hladiti se, djeca mogu lako podleći toplinskoj iscrpljenosti uzrokovanoj povećanim gubitkom tekućine tijekom vrućeg i vlažnog vremena.
Ostale ranjive skupine su starije osobe, dojenčad, osobe nižeg socioekonomskog statusa, osobe koje obavljaju aktivnosti na otvorenom (poljoprivrednici, građevinari) ili u zatvorenom (ljevaonice metala, tvornice keramike, rudarske djelatnosti, rad u pekari i kuhinji) i slično.
– U razdoblju od lipnja do rujna 2003. godine toplinski val je prouzročio više od 70.000 smrtnih slučajeva diljem Europe te se očekuje da će buduće klimatske promjene povećati učestalost i intenzitet toplinskih valova – naglašava Danijela Pinter, specijalistkinja epidemiologije i subspecijalistkinja zdravstvene ekologije županijskog Zavoda za javno zdravstvo te dodaje kako na štetne učinke visokih temperatura u određenoj mjeri ipak može utjecati.
Jednostavni savjeti za pomoć
Pinter pojašnjava kako tijekom visokih vrućina trebamo dobro rashladiti prostor u kojem živimo i kloniti se vrućine što je više moguće. Potrebno je kaže, rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, potražiti savjet liječnika ako netko ima kroničnu bolest ili uzima više lijekova, a ako se osjećamo loše potrebno se smiriti i leći u rashlađenu prostoriju što je prije moguće. Ukoliko se pak nađemo u blizini osobe za koju sumnjamo da je doživjela toplinski udar ili ima vruću i suhu kožu ili delirij, grčeve ili je bez svijesti, odmah je potrebno pozvati hitnu pomoć.
– Dok čekate hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem i to hladnim oblozima na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 do 30 stupnjeva – upozorava Pinter i dodaje kako je potrebno osobu hladiti dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 stupnjeva. Takvoj osobi ne smijemo davati lijekove za snižavanje temperature, primjerice acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol kako se stanje ne bi još više pogoršalo. Osobe bez svijesti potrebno je postaviti u bočni ležeći položaj i čekati hitnu pomoć.
– Uz malo pažnje moći ćete izbjeći većinu neugodnosti koje sa sobom donosi omiljeno godišnje doba – zaključila je Pinter.
Hrvoje Pavleš (42) iz Informatičke podrške i održavanja koprivničkog Entera često zbog obima posla travnjak mora kositi po vrućinama te nam je rekao kako mu to zbog godina još ne stvara problem, no vjeruje da će mu i to s godinama postati problem.
– Ponekad kosim i po žarkom suncu jer mi raspored na poslu nekad ne dozvoljava da odabirem vrijeme košnje. U posljednje vrijeme prakticiram košnju u ranim jutarnjim satima jer sam tako brži i efikasniji. Nakon košnje potrebna mi je velika količina pitke vode, tuš i odmor – kazao nam je Hrvoje te dodao kako je sunce posljednjih godina nesnošljivo, a svaki fizički rad od 10 sati ujutro pa sve do 18 sati navečer težak je i opasan po zdravlje.
I kućnim ljubimcima je teško
Vrućine ne utječu samo na ljude pa raste i broj pacijenata koji svakodnevno posjećuju veterinarske ambulante, kazao nam je Marko Lukanec, veterinar Vetrinarske stanice Koprivnica. Poput ljudi, ljetne vrućine najteže podnose starije, kronično bolesne i imunološki osjetljive životinje te one koje imaju bolesti dišnog sustava ili srca.
– Dolaskom vrućih dana njihovo opće stanje može se naglo pogoršati i postati vrlo ozbiljno pa je potrebno pridržavati se određenih mjera – naglašava Lukanec i dodaje kako je svakoj životinji potrebno omogućiti zaklon u hladu kao i dovoljnju količinu svježe hladne vode.
– Nikad, ali nikad ne ostavljajte životinje same u automobilu ili bez nadzora, čak i ako morate samo na kratko ‘skoknuti’ u trgovinu, a isto tako izbjegavajte obilno hranjenje ili pojenje prije vožnje, putovanja ili posjete veterinaru – ističe i dodaje kako je životinjama dovoljno sat vremena prije vožnje dati nekoliko gutljaja hladne vode, a to isto se može ponoviti i sat vremena nakon vraćanja kući. Na taj način, kaže Lukanec, spriječit ćemo nepotrebne mučnine, slinjenje, povraćanje, učestalo mokrenje i slično.
Životinje je s vremena na vrijeme potrebno rashladiti mlakom vodom i ne ih izlagati suncu u razdoblju između 10 i 18 sati. Lukanec naglašava da ljubimca sa sumnjom na sunčanicu, toplinski udar ili bilo kakvu vrstu napadaja odmah treba odvesti na pregled u najbližu veterinarsku ambulantu i ne mu davati lijekove namijenjene ljudima.
– Brinite za svog ljubimca kao i za sebe i tada ga zasigurno nećete dovesti u stanje opasnosti – zaključuje veterinar Lukanec.
