Podravka, Carlsberg i Hartmann najavljuju novi investicijski zamah u Koprivnici koji bi već iduće godine trebao donijeti rast zaposlenosti, ali i prihoda i dobiti za te kompanije. Na te je planove ovaj tjedan ukazao koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić podsjećajući kako je Koprivnica već danas šesta u Hrvatskoj po broju zaposlenih na 1000 stanovnika. Ta bi brojka, po svemu sudeći, mogla biti i bolja.
Što se krije iza te najave koja pršti optimizmom za godine koje su pred nama? Prema našim informacijama, iduća bi godina doista mogla donijeti velike investicije i u privatnom sektoru. O onom u javnom – poput drugog kolosijeka pruge, aglomeracije, škola i vrtića – da se ne govori. Renesansa je, čini se, pred nama, treba je samo znati do kraja iskoristiti za novi razvojni zamah.
Podravka će, primjerice, već ove investirati ukupno oko 200 milijuna kuna u svoje pogone, zgrade i tehnologiju. U iduće dvije godine pak, kako doznajemo, očekuju se kapitalni izdaci na razini od oko pola milijarde kuna, u prosjeku po 250 milijuna kuna godišnje. Najznačajnija investicija svakako će biti novi veliki logističko-distributivni centar u industrijskoj zoni Danica, a procjenjuje se kako će stajati između 150 i 200 milijuna kuna. U obnovu poslovne sedmerokatnice, koja je u punom zamahu, ove i iduće godine investirat će se oko 88 milijuna kuna.
U prvih devet mjeseci ove godine Podravka je u svoje pogone investirala oko 100 milijuna kuna. Uloženo je, među ostalim, u liniju za proizvodnju povrtnih umaka; za preradu voća, aseptik liniju i vakuum kotlove; preseljenje linije Tetra Pak iz tvornice Umag u varaždinsku tvornicu Kalnik u koju će se, kako izgleda, preseliti sva prerada rajčice; liniju za proizvodnju ekstrudiranih proizvoda u tvornici Koktel peciva u cilju povećanja kapaciteta; rekonstrukciju prostora za vaganje u tvornici krutih lijekova Belupa.
Izgradnja velikog logističko-distributivnog centra na Danici, nema nikakve sumnje, značit će i dodatno zapošljavanje. O brojkama je, međutim, zasad prerano govoriti.
Osim Podravke, značajnu investiciju za kompaniju, ali i Koprivnicu kao njezino sjedište, najavili su i iz pivovare Carlsberg. Oni, naime, ulažu oko 19 milijuna kuna u proširenje proizvodnih kapaciteta u pivovari u Koprivnici. Investicija se odnosi na novu liniju za punjenje limenki kojom će treća najveća pivovara u Hrvatskoj povećati volumen proizvodnje za oko 46 posto.
„Uz postojeće linije za punjenje staklenih i PET boca, kao i bačvi, dodavanje linije za punjenje limenki omogućit će nam da zadovoljimo još više potreba potrošača za lokalno proizvedenim pivom i ciderom. Koprivnica je i dosad bila važno proizvodno središte za Somersby iz kojeg smo izvozili bočice diljem svijeta, a ova investicija znači da smo još spremniji za potrebe lokalnog i izvoznog tržišta”, otkrio je nedavno Marcin Burdach, predsjednik uprave Carlsberga Croatia.
Dodao je kako će se na novoj liniji limenki puniti i njihov najvažniji domaći brend, Pan pivo. Linija će biti u postojećem pogonu, što neće zahtijevati građevinske radove, a stiže u Koprivnicu do kraja godine. U Carlsbergu navode kako će instalacija i podešavanje potrajati nekoliko mjeseci, pa se očekuje da će prve limenke Pana i Somersbyja iz koprivničke pivovare izaći početkom svibnja.
Ulaganje od 2,5 milijuna eura, ističu u Carlsbergu, značit će i otvaranje dodatnih 20-ak radnih mjesta. Inače, Pan se u limenke dosad punio u Carlsbergovoj pivovari Čelarevo u Srbiji, pa se potom uvozio u Hrvatsku. Uskoro to više neće biti tako jer će koprivnička pivovara konačno imati vlastitu punionicu limenki, što je jasan signal da moćna danska grupacija u svojim dugoročnim planovima ozbiljno računa na Koprivnicu.
Širenje proizvodnje, već šesto po redu u proteklih šest godina, najavljuju i iz tvornice podložaka od papirne mase Hartmann koja je u rukama istoimenog danskog diva, ambalažerskog lidera u Europi. I to će svakako donijeti do novog zapošljavanja. Hartmann i Koprivnica vole se javno, parafrazirat ćemo poznatu Arsenovu pjesmu, i to nije nikakvo pretjerivanje. Jer Koprivnica je doista postala snažno Hartmannovo sidrište iz kojeg se pokrivaju i zapadnoeuropska i jugoistočnoeuropska tržišta.
Tako je multinacionalna kompanija Hartmann potkraj prošle godine dovršila novi investicijski ciklus vrijedan oko 40 milijuna kuna, čime je kapacitet tvornice u Koprivnici povećan za 70 milijuna komada proizvoda, odnosno za 15 posto. Nakon te investicije, Hartmann u Koprivnici ima kapacitet od čak 520 milijuna komada podložaka za jaja godišnje. I ne samo to: s obzirom na očekivan rast potražnje za ambalažom od papira i rast retaila te komercijalnih podložaka, i dalje je prisutan manjak kapaciteta na gotovo svim tržištima.
“Realno je proširenje kapaciteta tvornice u Koprivnici zbog niza komparativnih prednosti, a posebno povoljne troškovne strukture u odnosu na druge tvornice u Grupi”, najavili su nedavno iz koprivničkog Hartmanna.
To, dakle, znači da nije kraj velikim investicijama. Proširenje kapaciteta Hartmannove tvornice u Koprivnici počelo je 2016. godine ugradnjom stroja većeg kapacateta. Godine 2017. instalirana je nova proizvodna linija i automatsko pakiranje, a samo godinu kasnije stiže još jedna linija. I još jedna 2019. godine. Potkraj 2020. u rad je puštena nova linija kapaciteta 70 milijuna komada podložaka od papirne mase. Ipak, očito je kako ni to neće biti dovoljno. Hartmann u Koprivnici danas ima osam proizvodnih linija i 12 linija za tisak i etiketiranje ambalaže.
Unatoč krizi, tvrtka ima više posla nego ikad. Direktor Hartmanna Hrvatska Dario Šumiga to tumači povećanom potražnjom za jeftinom i iznimno vrijednom namirnicom – jajima. Manje se u krizi jedu meso i riba, a više jaja. Zato svi pogoni rade u četiri smjene, ali svejedno ne mogu pokriti sve zahtjeve tržišta. Usporedo s novim linijama raste i zaposlenost. Potkraj prošle godine Hartmann je imao oko 230 radnika, a očekuje se kako će taj brojka do kraja ove godine biti značajno veća.
Inače, koprivnički Hartmann tijekom prošle je godine ostvario oko 222 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je za petinu više nego prethodne godine. Unatoč silnim ulaganjima u nove linije, neto dobit bila je veća za oko 2,5 posto i iznosila je 12 milijuna kuna.
