Antibiotici nisu bomboni i ne bismo ih trebali koristiti prekomjerno i bespotrebno.
Zaključak je to jučerašnje konferencije za medije održane u Županijskoj upravi povodom Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima i Europskog dana svjesnosti o antibioticima.
Kako je to okupljenima uvodno rekao koprivničko-križevački župan Tomislav Golubić, Europska komisija detektirala je prekomjernu upotrebu antibiotika i antimikrobnih lijekova kao top tri ugroze zdravlju građana.
– Prekomjerna upotreba antibiotika i antimikrobnih lijekova je nešto što stvara rezistenciju, a ono što kao društvo ne smijemo dopustiti je da nas prekomjerna upotreba dovede do toga da stvorimo rezistenciju pa da dok će se trebati pomoći ljudima, više se to neće moći – poručio je.
Konferenciji za medije prisustvovale su i predstavnice Tima za antimikrobno upravljanje u koprivničkoj Općoj bolnici Dr. Tomislav Bardek, odnosno sudionice akcije koja se provodi od 2019. godine, a koja za cilj ima smanjiti prekomjernu upotrebu antibiotika.
– Ova akcija, koja je sinergija Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije, Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek i djelatnika koji se bave temom, jasno daje do znanja da je to jako bitan problem o kojem se mora pričati i mora mu se dati pažnje. Korištenje antibiotika je nešto što se ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo, već kao nužnost u svrhu liječenja bolesti. Sretan sam da od 2019. godine imamo tim u našem zdravstvenom sustavu koji predvode djelatnici koji znaju sve o antibioticima i antimikrobnim lijekovima i koji daju svoje vrijeme i trud kako bi upozorili građane na nešto što je detektirano kao top tri prijetnje zdravlju. Svima vam zahvaljujem što smo se okupili, hvala i medijima jer tema je vrlo bitno i važna. Trebamo osvijestiti građane na problem prekomjerne upotrebe antibiotika i antimikrobnih lijekova – naglasio je župan Golubić.
Specijalistica infektologije dr. Nataša Balog Turi objasnila je što su to točno antibiotici.
– Antibiotici su skupina lijekova kojima liječimo isključivo bakterijske infekcije, a čest problem je prekomjerna i nepravilna uporaba što bi značilo da antibiotike često koristimo za liječenje infekcija koje nisu bakterijske, a oni sami tu onda nemaju nikakav učinak. Nepravilno korištenje antibiotika znači da se antibiotici propisuju u neadekvatnoj dozi, radi se i o tome da osobe koji ih uzimaju samoinicijativno prestanu što nije dobro – onako kako liječnik preporuči, tako bi se antibiotik trebao uzimati do kraja doze da ima svoj učinak. Radi se o jako moćnom alatu u borbi protiv bakterijskih infekcija i jako je važno promišljeno propisivati antibiotike jer koliko su oni moćni, imaju i štetne učinke i nuspojave od alergijskih reakcija do onih težih. Često se dešava da se antibiotik uzima “za svaki slučaj” ili “da ne bi bilo” što nije dobro jer on ima jasnu indikaciju – navela je.
Dodala je pritom da su u zimskim mjesecima najčešće virusne bolesti.
– Govorimo o visokom postotku, oko 80 posto svih respiratornih bolesti u ovo doba godine je virusno i tu antibiotik neće pomoći i neće biti učinka. Preporučamo simptomatske mjere u smislu da osoba koja bude bolesna ostane kod kuće, miruje, bitna je hidratacija, jako je bitno snižavati temperaturu, uzimati lijekove protiv temperature i bolova, odmarati, ne zadržavati se u zatvorenim prostorima, provjetravati prostorije… – objasnila je Balog Turi.
Isticanje važnosti o pravilnom korištenju antibiotika ove se godine provodi pod motom “Od otpornosti do otpornosti: zdravstveni djelatnici provode promjenu” o čemu je više govorila Darija Kuruc Poje, specijalistica kliničke farmacije u koprivničkoj općoj bolnici, ujedno magistra farmacije doktorica znanosti.
– U bolnici surađujem s kolegicama infektologicom, mikrobiologicom, sestrom za bolničke infekcije te primarnom zdravstvenom zaštitom što je jako važno jer pacijenti kod nas dođu izvana pa zajedno surađujemo i gledamo koja bi bila optimalna doza i u koje vrijeme bi se kod njih uzimao antibiotik. U izvješću Svjetske zdravstvene organizacije od prije mjesec dana navedeno je da će jedan od šest građana koji dobije infekciju biti otporan na antibiotike, a to je slučaj i kod nas i zato je zaista bitno da tim surađuje koji će antibiotik pacijentu biti najbolji. Rezistencija raste u cijeloj Europi, nažalost tu smo i mi, trebamo nešto poduzeti i ovim putem zahvaljujem županu što je pokazao potporu jer tako uspijevamo smanjiti potrošnju antibiotika, time i rezistenciju te sačuvati antibiotike za buduće generacije. Svaki čovjek i svaka tableta imaju svoju priču, a zato je bitno da se ponašamo odgovorno, pogotovo prema antibiotiku – istaknula je.
Podsjetila je također na projekt koji se provodi od 2019. godine kazavši da svake godine uz javnost pokušavaju osvijestiti i liječnike.
– Ranije smo išli i u domove zdravlja i imali online edukacije, imali smo odličnu suradnju. Uz to, kroz razgovore s liječnicima smo uspjeli riješiti najčešće nedoumice i tako smo smanjili potrošnju antibiotika za akutne respiratorne infekcije za čak 25 posto. Pokazalo se da je naša županija među boljima, prva smo u Hrvatskoj koja je uvela ovaj tim i ušla u primarnu zdravstvenu zaštitu jer više od 90 posto potrošnje antibiotika otpada na nju – rekla je Kuruc Poje.
Za kraj obraćanja osvrnula se na pilot projekt u vrtićima – djeca su prala ruke nakon čega su ih testirali UV lampama.
– To je bilo zgodno jer su djeca vidjela što je čisto, a što ne i to ih je motiviralo da peru ruke, dali smo im i diplomu. Cilj nam je da uskoro opet idemo u vrtiće i oni mališani koji će imati lijepo oprane ruke dobit će diplomu. Puno hvala Županiji na pomoći što je tiskala materijale – navela je.
Djecu je u vrtićima obilazila i Daria Pavliček, viša medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija.
– Jasličarima se prilagođavamo preko vizualnih medija, fotografija, slikovnica i videozapisa koje im puštamo uz dječje pjesmice karakteristične za pranje ruku. Kod starije djece, recimo od četiri do šest godina, u svim vrtićkim skupinama radi se pokus “bježeće bakterije” – u posudicu se ulije voda, na površinu se stavi mljeveni papar i svako dijete dobije štapić na koji se stavi sapun, a onda kada dijete ide štapićem prema papru, on bježi. Dijete tako dobije uvid da sapun tjera bakterije i tako ih se motivira na pranje ruku. Važno im je naglasiti i da kod pranja ruku voda iz slavine ne teče, već da se zatvori i da se tako štedi voda – poručila je Pavliček.
Da antibiotici nisu bomboni naglasila je dr. Lana Šepec, specijalistica kliničke mikrobiologije u županijskom Zavodu za javno zdravstvo.
– Klinički mikrobiolog ima zanimljiv posao – komuniciramo s pacijentom i uzimamo uzorke u ambulanti, a u laboratoriju ih onda analiziramo te surađujemo sa svim razinama zdravstvene zaštite. Ispitujemo osjetljivost bakterija na antibiotike i upravo se mi najviše susrećemo s posljedicama nepravilnog uzimanja antibiotika. Sve više je pacijenata koji su zaprimljeni u bolnicu s bakterijom rezistentnom na prvu liniju antibiotika, a to je zato što pacijenti na neadekvatan način uzimaju antibiotik ili ga uzimaju za virusne infekcije. Dok imate virusnu infekciju, nemojte antibiotik koji ranije niste popili sada uzimati do kraja jer to je nažalost pogubno. Susrećemo se s pacijentima koji i za urinarne simptome uzimaju antibiotik koji je apsolutno neadekvatan, a tu su i pacijenti koji sumnjanju da imaju spolno prenosive bolesti, a koji onda također uzimaju antibiotike. Svakako se javite liječniku ako smatrate da imate bakterijsku infekciju i molim sve pacijente da antibiotike ne uzimaju na svoju ruku. Liječnicima bih poručila da ako imaju dvojbu, neka jednostavno uzmu uzorke za mikrobiološke pretrage. Isto tako, ako dobiju nalaz i nisu sigurni koji bi antibiotik prepisali, uvijek nas mogu kontaktirati – spomenula je.
Da sve ipak nije tako crno istaknula je Ana Posavec Andrić, doktorica medicine i specijalistica obiteljske medicine županijskog Doma zdravlja.
– Koliko primjećujem kod mlađih pacijenata, ljudi su ipak svjesniji potrebe za ne uzimanjem antibiotika. Mladi zdravi ljudi često se s većinom infektivnih bolesti mogu izboriti zdravim načinom života, trebaju ojačati i imunitet, a ne se samo oslanjati na antibiotsku terapiju. Možda i nije tako loše, vama u bolnici to tako izgleda, no kod mlađe populacije sve više ljudi postaje svjesnije, problem su nam domovi za starije i mislim da moramo čuvati antibiotike za nemoćne, starije i bebice – zaključila je.
