Od 2,77 milijuna stanovnika koliko ih živi u hrvatskim gradovima, gotovo petina ih je visokoobrazovana, a najveći udio visokoobrazovanih građana imaju Opatija, Split, Dubrovnik i Rijeka, podaci su to Državnog zavoda za statistiku. U usporedbi konačnih podataka Popisa stanovništva iz 2021. godine prema najvišoj završenoj školi s prethodnim popisima može se uočiti znatno smanjenje udjela stanovništva s osnovnim ili manjim obrazovanjem uz istodobno povećanje udjela stanovništva sa završenim srednjim i višim školama.
Porast visokoobrazovanih
Uspoređujući udio visokoobrazovanog stanovništva u 2021. godini s prethodnim popisima, podaci pokazuju kontinuiran porast udjela visokoobrazovanog stanovništva u Hrvatskoj svakih 10 godina pa je tako udio visokoobrazovanog stanovništva u ukupnom stanovništvu 1961. godine bio samo 1,8 posto, dok je 2021. iznosio 24,1 posto. U odnosu na 2011. udio stanovništva sa završenim visokim obrazovanjem veći je za 7,7 posto. Gledamo li udio visokoobrazovnog stanovništva u ukupnom broju građana, nakon Opatije, Splita, Dubrovnika i Rijeke slijede Kastav i Varaždin u kojima diplomu ima 27,9 posto građana. Iznad 20 posto visokoobrazovanog stanovništva imaju još Crikvenica, Korčula, Vis, Kraljevica, Rovinj, Koprivnica, Šibenik, Samobor, Karlovac, Makarska, Labin, Mali Lošinj, Hvar, Čakovec, Poreč, Cres, Pazin, Krk, Supetar, Požega, Zabok i Novi Vinodolski.
I županija i gradovi odlični
Daleko najveći udio stanovništva s visokim obrazovanjem u 2021. godini ima Varaždinska županija i to čak 18,1 posto. Slijedi ju naša, Koprivničko-križevačka županija s 16,6 posto, a za njom odmah ide Međimurska županija sa 16 posto. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji diplomu ima 14,5 građana, a u Virovitičko-podravskoj najmanje, svega 13,1 posto. Kada govorimo o visokoobrazovanom stanovništvu mislimo na ukupan broj građana koji imaju završeni stručni studij, sveučilišni ili pak doktorat znanosti.
Grad Varaždin je i rekorder po udjelu visokoobrazovanog stanovništva jer je tamo fakultet završilo 12.203 građana. Odmah iza je Koprivnica u kojoj diplomu u rukama ima 6441 građanin, a Bjelovar nas prati u stopu i tamo je ukupno 6379 visokoobrazovanih osoba. U Čakovcu diplomu ima 5859 građana, u Križevcima 3171, Ludbregu 1317, a naš Đurđevac 1099.
Sada smo već četiri godine zaredom prvi po popunjenosti upisnih kvota i to nam daje nadu da mladi naraštaji mogu uspjeti, uz puno truda i marljivog rada, poručio je prorektor Mario Tomiša
Kako je Koprivnica posljednjih godina na iznimno dobrom glasu po pitanju obrazovanja na Sveučilištu Sjever, a i gore navedene brojke idu tome u prilog, razgovarali smo s prorektorom Sveučilišta Sjever Mariom Tomišom.
– Vjerujem da je otvaranje Sveučilišta doprinijelo ovako dobrim brojkama jer jedan od naših osnovnih preduvjeta je bio da sveučilištem popravimo situaciju koja nas je prije više od 10 godina pratila, a to je da smo bili najneobrazovanija regija i debelo ispod prosjeka – istaknuo je Tomiša.
Na početku su imali svega tri studijska programa, a danas se ta brojka popela na 31 studijski program što jasno govori koliko je naših građana prepoznalo njihovu ambiciju, kvalitetu i trud.
– Sada smo već četiri godine zaredom broj jedan po popunjenosti upisnih kvota i to nam daje nadu za mladi naraštaji mogu uspjeti, naravno uz puno truda i marljivog rada – poručio je Tomiša i dodao kako ove godine na Sveučilištu ima 5200 studenata koji će uskoro u svojim rukama imati diplome i sadašnja će brojka kroz godine biti još i bolja.
Udio visokoobrazovanih po županijama (Izvor: Državni zavod za statistiku)
- Varaždinska – 18,1%
- Koprivničko-križevačka 16,6%
- Međimurska 16%
- Krapinsko-zagorska 15,7%
- Bjelovarsko-bilogorska 14,5%
- Virovitičko-podravska 13,1%
Foto: GPIP
