- Od ukupnog broja stipendiranih, 20 deficitarnih ugovora sklopljeno je za zanimanja doktora medicine, stomatologa, odgojitelja, logopeda, rehabilitatora, elektrotehničara, građevinara i sličnih zanimanja
Portal Gradonačelnik.hr i ove je godine proveo opsežno istraživanje o tome koliko gradovi u Hrvatskoj izdvajaju za stipendije.
Rezultati pokazuju kako je čak trećina gradova takve iznose u aktualnoj pedagoškoj i akademskoj godini povisila, no jednako ih je toliko gradova iznose i snizilo. Ipak, Koprivnica se uz Varaždin, Biograd na Moru, Vinkovce, Dubrovnik i Vukovar našla među gradovima koji za studente izdvajaju najviše.
Većinom u vrhu
Iznosi u proračunu koje gradovi izdvajaju za stipendije uglavnom se kreću od 11.300 do 5.786.800 eura koliko izdvaja Zagreb, a koji se ne može uspoređivati s ostatkom gradova u Hrvatskoj. Gledajući ‘per capita‘ , gradski budžeti namijenjeni studentima i učenicima kreću se po stanovniku od 1 i nešto do preko 60 eura.
Grad Koprivnica na drugom je mjesto liste jer je za stipendije osigurao 396.348 eura i to u kategoriji ‘velikog grada’ s više od 28.000 stanovnika odnosno 132,87 per capita čime smo također na listi gradova s izdašnijim izdvajanjima. Ukupno će biti stipendirano 336 studenata, od kojih je 20 deficitarnih ugovora za zanimanja doktora medicine, stomatologa, odgojitelja, logopeda, rehabilitatora, elektrotehničara, građevinara i sličnih zanimanja.
Koprivnica bilježi i jedan od najvećih nominalnih porasta ukupnih proračunskih izdvajanja za stipendije učenika i studenata s obzirom na prošlu pedagoško-akademsku godinu 2022. – 2023. i sadašnju 2023. – 2024. odnosno rasta od +46.348. U vrhu smo i po maksimalnoj stipendiji po studentu 2023. godine koja u Koprivnici iznosi 240 eura, a iznad koje je samo Umag s 417 eura i to u kategoriji srednjeg grada.
Približno isti uvjeti
Premda svaki grad sam donosi odluku temeljem kojih kriterija će dijelili stipendije, u većini su osnovni uvjeti za dobivanje stipendija više-manje isti pa učenici i studenti najčešće moraju živjeti na području grada, biti hrvatski državljani, imati kompetitivan prosjek tijekom prijašnjeg školovanja, a koji ponekad treba biti tek iznad 3.5, što je dostižno većini učenika, dok se studentima uz nerijetko ostvareni zbroj ECTS bodova (npr. u Đurđevcu) kao ‘letvica’ uzima položena prethodna akademska godina. U uvjetima natječaja bitnu stavku kod mnogih čine i socijalni status i deficitarnost učenja ili studiranja upisane struke i zanimanja. Neki gradovi stipendije – kao i proteklih godina – isplaćuju za 12 mjeseci (npr. Virovitica), neki za 10, neki za 9 mjeseci, pojedini jednokratnom isplatom, pojedini za tromjesečje, neki u dva dijela. U nekim gradovima je stipendija ujednačena učenicima i studentima, u nekima veća jednima ili drugima, u pojedinima je uvećana ako se đaci ili studenti školuju ili studiraju izvan toga grada, napose u inozemstvu, u nekima je situacija obrnuta. Za studente većina ima i uvjet da nisu prešli 25 godina starosti za dodiplomski studij, ili za diplomski studij – 27 godina života.
