Vrijedni djelatnici Muzeja grada Koprivnice, predvođeni arheologom Ivanom Valentom priveli su kraju projekt arheološkog istraživanja na lokalitetu Koprivnički Ivanec – Log-Parag 1. Ovo bogato arheološko nalazište proteže se uz nekadašnji tok potoka Gliboki i jedno je od pet evidentiranih položaja koji su dio većeg kompleksa, dobro poznatog u stručnim krugovima. Položaj koji su koprivnički muzealci istraživali 17 dana, uz asistenciju studenata arheologije Ive Mikačić, Ivane Polančec i Ilije Cikača te pomoćnih radnika iz tvrtke Piškornica, donio je neke nove spoznaje o kompleksu na kojem su, prema nalazima keramike, funkcionirala naselja od srednjeg brončanog doba do kasnog srednjeg vijeka.
– Ovaj položaj na kojem se nalazimo otkrio je Ivan Zvijerac prije dvadesetak godina i on nije daleko od položaja kojeg je istraživao naš poznati arheolog Zorko Marković. Cijeli kompleks je u biti jedan veliki složeni sustav, koji prati tok potoka Gliboki, a na ovih pet položaja, zajedno s onim na Piškornici, prati se kontinuitet života od 18. st pr. Kr. sve do 16 stoljeća. Ono što se može sa sigurnošću kazati jest da su se na ovom prostoru konstanto mijenjala naselja, a jedino razdoblje za koje još nemamo konkretne površinske nalaze – jest starije željezno doba. Na prostoru Podravine trenutno znamo samo za 10 takvih nalazišta – pojasnio nam je Ivan Valent uvodeći nas u lokalitet.
Nalazi koje su prikupili prije početka kampanje uputili su na postojanje naselja iz mlađeg željeznog doba, antike, kasne antike i ranog srednjeg vijeka pa je Valent sa suradnicima na temelju toga postavio i nekoliko ciljeva istraživanja. Osnovno je bilo definirati prostorni raspored i međusoban odnos naselja iz različitih vremenskih perioda.
– S obzirom da se na svakom od položaja nalaze naselja iz više razdoblja, a na Paragu 1 su to mlađe željezno doba, antika, kasna antika i rani srednji vijek, prvi je cilj bio ustanoviti kako se ponašaju naselja iz različitih razdoblja u odnosu jedna na druge, odnosno postoji li situacija da jedno naselje preklapa drugo. Zanimalo nas je kako su bili postavljeni objekti te na koji način su ta sela funkcionirala, je li postojao kontinuitet života na tom području- objasnio je Valent.
Drugi cilj istraživanja bio je istražiti segment naselja iz razdoblja kasne antike budući da se radi o materijalu koji je na prostoru Podravine, ali i cjelokupne kontinentalne Hrvatske, izuzetno slabo istražen.
-To je bio i najbitniji dio istraživanja jer, izuzev nekih lokaliteta u Baranji i istočnoj Slavoniji, nisu poznati nalazi iz tog razdoblja. Ne znamo kako je bio organiziran život, gdje su točno bila naselja te jesu li ondašnji stanovnici možda otišli u podbilogorski prostor. Ovdje ne znamo ništa od tome pa smo iskapanjima pokušavali uhvatiti tu fazu – kazao je Valent.
Peći za taljenje željezne rudače kao treći cilj istraživanja, a čije se funkcioniranje moglo pogledati na ovogodišnjem Renesansnom festivalu gdje Muzej sudjelovao kao partner, otkrivene su i na ovom lokalitetu, no pošto su zbog oranja fragmenti razbacani van predmetne parcele, sveobuhvatnije istraživanje obavit će se iduće godine.
– Istraživanjem smo ušli u naselje kasne antike i razdoblje ranog srednjeg vijeka iz kojih smo pronašli kompleks kuća koji upućuje na to da je postojao kontinuitet naseljavanja, ali ne kroz duže razdoblja. Ono što je zanimljivo jest da smo našli ranovjekovne objekte koji su na dubini od oko metra, takve objekte nikada nismo kopali na području Podravine. Primjerice, oko Torčeca su objekti iz tog razdoblja na dubini do 40 centimetra. Začuđujuće je da nema životinjskih kostiju, našli smo samo dva mala komadića, a pronašli smo i keramičku posudu u jako fragmentiranim komadima, vjerujemo da se radi o posudi iz ranog srednjeg vijeka – rekao je Valent.
Dodaje kako se nisu nadali da će pronaći toliko objekata kuća, no ta veličina i brojnost potvrđuje kako je ovdje obitavala neka zajednica kroz duži period jer su otkrivena preslojavanja objekata, datirana unutar istog stoljeća.
– Intenzitet života ovdje je bio prilično značajan, no koliko je ljudi obitavalo na prostoru vrlo je teško reći jer nismo pronašli groblje uz naselje koje bi nam dalo važne informacije. Na temelju ove male sonde (1000 kvadrata op.a.) , odnosno malog dijela naselja koji smo otvorili, to se ipak ne može zaključiti – objasnio je Valent te dodao kako je na ovom prostoru očito postojala manja transverzalna rimska cesta koja se kretala u smjeru Imbriovca.
Nakon ovog istraživanja koprivnički se arheolozi okreću novim zadacima.
– Prioritet nam je do kraja registrirati i posložiti naše arheološke muzejske zbirke te dalje raditi na topografiji i istraživanju naselja iz kasne antike koja je, za sad, najmanje istražena na prostoru kontinentalne Hrvatske, no nećemo zanemariti ni ostala razdoblja. Smatramo da je topografija lokaliteta vrlo bitna jer se preko nje puno može otkriti, a to će pomoći i kolegama iz drugih institucija jer nam je svima u interesu da se istraži što više arheoloških lokacija u Podravini – zaključio je Valent.
