Vlasnici bespravno sagrađenih objekata na Šoderici, podravskim jezerima i Dravi mogu strepiti od državne inspekcije koja bi im već sutra mogla ostaviti obavijest da o svom trošku uklone bespravnu gradnju. Osim takozvanih čvrstih objekata, u tu skupinu spadaju i vlasnici kamperica postavljenih na Drnjasnkoj strani podravskog mora.
Gospodarska zona
Kako su nas izvijestili iz Državnog inspektorata, samo na području općine Drnje tijekom ove godine uklonjeno je čak 17 bespravno sagrađenih objekata. Neslužbeno doznajemo da se radilo o vikendicama ili ribičkim barakama koje su se nalazile na starom dijelu jezera koje se smatra eksploatacijskim poljem. Budući da se taj dio Šoderice smatra takozvanom gospodarskom zonom, nije postojala ni minimalna mogućnost legalizacije nelegalnog.
Petar Dombaj, načelnik Općine Drnje, potvrdio nam je informaciju Državnog inspektorata o njihovom rušilačkom pohodu pritom rekavši da je poprilično uvjeren da će taj proces kroz naredne mjesece i godine biti još prisutniji.
– Nažalost, njega neće izbjeći niti vlasnici kamperica koji su vlastitom nesmotrenošću svoj objekt pretvorili metu Državne inspekcije – kaže nam Dombaj. Objašnjava da su kamp kućice dovezene na obalu postale čvrstim objektom u onom trenutku kad su s njih skinuti kotači i njihovim postavljanjem na čvrstu podlogu ili ‘klocne’. Tada inspekcija na njih ne gleda kao na pokretno sredstvo, nego isključivo kao na bespravno postavljeni vikend objekt koji se mora ukloniti iz zone koja nije predviđena za privatnu gradnju. Ako ste vlasnik takve vikendice na Šoderici ili nekom drugom mjestu, dajte si truda i svako malo provjerite je li na njihovim vratima osvanula obavijest Inspektorata koji vam nalaže da uklonite svoj kućerak.
Ne učine li ono što država nalaže od vlasnika, u tom će slučaju nalogodavac angažirati treću osobu, odnosno izvođača koji će ukloniti građevinu ili kamp kućicu bez kotača ukloniti, a vlasniku ispostaviti račun za obavljeni posao koji seže do nekoliko tisuća eura.
– Općina Drnje dala je sve od sebe kako bi se izbjegao ovakav, po vlasnike, crni scenarij. No došlo je vrijeme kad se gradnja na javnom prostoru mora sagledavati u okvirima zakonske regulative, a gradnja po principu Divljeg zapada očito je iza nas – ustvrdio je Dombaj.
Prema njegovim riječima, to jest saznanjima koje dobiva s terena i kroz razgovore s nadležnim tijelima, rušenje na području Općine Drnje jest tek početak sveobuhvatne akcije. Inspektori već obilaze jezera susjednih općina i područje uz Dravu i targetiraju bespravno sagrađene objekte.
– Dobijete li obavijest o rušenju, apeliram da to odmah učinite sami, u suprotnom ćete snositi višestruko veće troškove ako to umjesto vas učini država, odnosno tvrtka koju ona angažira ta taj posao – naglašava Dombaj. Kaže da bi osobno bio najsretniji kad bi se proveo još jedna kratak proces legalizacije bespravno sagrađenih objekata za koje je moguće dobiti dozvole. No Glasu Podravine i Prigorja je u više navrata iz mjerodavnog ministarstva striktno rečeno da novog kruga legalizacije neće biti i da mu se uzaludno nadati.
Budući da mnoge kupače i turiste koji posjete legradski dio Šoderice svrbi pogled na šljunčaru s druge strane obale, upitali smo Dombaja do kada će tvrtka Igma na tom prostoru vaditi šljunak te postoji li barem dugoročni plan da drnjanski dio obale poprimi turistički formu.
– Planovi itekako postoje i oni su dosta ambiciozni. No prije nego što išta kažem o njima, moram istaknuti da Igma ima pravo na eksploataciju tamošnjeg šljunka još otprilike deset godina. S druge strane, bilo bi nepravedno kazati da ta tvrtka ne doprinosi razvoju naše općine, bilo posredno, bilo neposredno. Na tom prostoru zaposleno je podosta naših mještana te se u naš proračun slijeva dio novca na osnovu rente od vađenja mineralne sirovine – ističe Dombaj te dodaje da se svaki eventualni spor koji su imali s Igmom do sada rješavao na obostrano zadovoljstvo. Tako je tvrtka na osnovu nekih prijašnjih potraživanja Općine izgradila pješačko-biciklističku stazu od Drnja do Peteranca.
Što se pak tiče stavljanja drnjanske obale u turističke svrhe, tu problem nije Igma koja će kad-tad otići s tog prostora te će prema sklopljenom ugovoru morati sanirati sadašnji iskop. To podrazumijeva, između ostalog, da iza sebe ostave uređenu obalu i propisani nagib ulaska u vodu.
– Da bismo na obalu postavili turistički sadržaj, u tome nas najviše koči sama država koja joj je vlasnik i ne želi je se odreći u korist Općine. Mi bismo u kratkom vremenu mogli tamošnju obalu, uz prethodne izmjene prostornog plana, pretvoriti u prostor turističke namjene i na toj gospodarstvenoj djelatnosti puniti proračun – izričit je Dombaj. No država i njene birokratske procedure, kao i u većini segmenata gospodarskog i društvenog života, glavni je kočničar realizacije perspektivnih ideja. Ona, kaže naš sugovornik, ne prati ambicije Općine, a te su ambicije poprilično velike i obećavajuće.
Obala i dio vode, kako smo već pisali, u vlasništvu su države. Općina već ima riješen i urbanistički plan kojim bi obalu pretvorila u magnet za turiste.
Zamorne procedure
– Čak smo zatražili da otkupimo ono što je njihovo, ali oni iziskuju zamorne procedure, žele nas uvući u nadmetanja, a sav taj proces iziskuje višegodišnje strpljenje. Drugim riječima, njima je prihvatljivije da ta obala ostane neiskorištena nego da se na njoj odvija neka gospodarska djelatnost – smatra Dombaj. Objašnjava da sama procedura prikupljanja potrebnih dokumenta na koje će država dati neizvjestan odgovor traje tri do četiri godine.
Općina Drnje svoje ambicije ne temelji na tek pukim željama i maglovitim idejama. Kako nam je rečeno, već postoje i investitori koji su spremni na tom prostoru uložiti popriličan novac za objekte turističke namjene.
– Primjera radi, razgovarali smo i u kontaktu smo s investitorom koji je spreman izgraditi kamp na čak 27 hektara, ali sve je to za sada neizvedivo zbog toga što država ne prati ambicije lokalne zajednice – tvrdi Dombaj i domeće da bi se s državom razriješio spomenuti problem, tada bi se na tom području omogućila legalna gradnja vikendica.
