Tvrtka Tehnix jedna je od najuspješnijih hrvatskih kompanija, a njezin vlasnik i osnivač Đuro Horvat dobitnik je nebrojenih nagrada za uspješno poslovanje, društvenu afirmaciju i promicanje univerzalnih vrijednosti života. Osim toga, Tehnix je inovator i promotor humanog, socijalnog i moralnog kapitalizma i, možda najvažnije, središnje otkrića koje bi uveliko moglo odrediti u kakvom ćemo svijetu u budućnosti živjeti.
Proizvodite strojeve, opremu i tehnologije za zaštitu okoliša. Posljednjih su godina klimatske promjene jedan od najvećih problema čovječanstva, a očuvanje okoliša nikada nije bilo važnije. Koje su inovacije potrebe da bi se pratili izazovi takvih problema?
– Da, točno, sada je najvažniji trenutak u svijetu, a onda i u Hrvatskoj da svi doprinesemo ne bismo li stvari stavili pod kontrolu. Klimatske su promjene velika prijetnja čovječanstvu i svaka država i svi pojedinci moraju biti uključeni u taj globalni proces. Mi u Tehnixu smo to shvatili prije 30 godina. Prepoznali smo problem koji nije bio riješen. Gospodarenje otpadom je bio prvi korak i baš smo zato tvrtku usmjerili u tom pravcu i u to vrijeme stvorili barem pedesetak patenata s ciljem očuvanja okoliša. Naravno, klimatske promjene tada nisu imale takav utjecaj kao što je to danas, no znali smo da se svijet razvija u dva pravca. Prvo, istraživale su se sirovine, a onda su se razvijali proizvodi, no nije se razvila ta treća dimenzija industrijske reciklaže.
Mijenjali ste se zajedno sa svijetom…
– Upravo tako i mislim da je to pravi put koji je kompanija Tehnix prepoznala i koji je potreban da se ono sve što smo pokvarili značajno popravi. Prvi veliki segment toga je gospodarenje otpadom, a onda i zaštita voda i sve što uz to ide.
Pročitao sam da imate oko 350 vlastitih patenata.
– Točno, da.
Je li ključ opstanka na današnjem tržištu između ostalog baš to, razvijati svoje originalne, vlastite proizvode.
– Mislim da je to vrlo važno. Danas kompanija Tehnix ima više od 600 zaposlenih, a ove godine planiramo oko 100 milijuna kuna prihoda što je vrlo značajno. No, ono što je vrijedno i što se u materijalnom smislu ne vidi je naše intelektualno znanje. Mi imamo pedesetak stručnjaka i inženjera koji zajedno sa mnom razvijaju nove i potrebne tehnologije i bez njih ne bismo ostvarili desetak proizvoda koji su postali europski standard. Mi nemamo samo tržišnu, nego i razvojnu ekonomiju. Okoliš je najvrijednija stvar i mislim da smo mi svoje znanje na vrijeme usmjerili u njegovo očuvanje. Ja sam nekada radio u Končaru, tamo sam se već bavio tom problematikom i pitanjem prijevoza opasnih materija u globalnom tržišnom prometu. Tamo sam dobio ideju Tehnixa, no taj je put bio naporan, ali uspjeli smo razviti tehnologije koje su svijetu ovoga trenutka potrebne.
Inovatorstvo je, dakle, temelj.
– Izumi, patentni i proizvodi za globalno tržište, to su naši temelji.
Prije nekoliko ste godina radnicima pomogli da vrate dugove, da odblokiraju račune. Znači li to da je radnik na prvom mjestu?
– Gledajte, ja sam isto bio radnik. Kasnije sam diplomirao ekonomiju, ali imam taj osjećaj u sebi, tu socijalnu komponentu. U ovome trenutku možemo reći da kapitalizam nije položio, da nema duše, nije socijalan. Mi u tom smislu razvijamo moralni kapitalizam. To je viša faza od ovog kapitalizma koji prema radniku i čovjeku ne osjeća ništa. Zadržali smo ono dobro iz oba svijeta. Treba biti odgovoran prema kvaliteti posla i prema radnoj kulturi koja se, nažalost, u Hrvatskoj ne izučava, a u konkuretnim zemljama je to jedan vrlo važan poslovni zadatak. Zato smo se potrudili prepoznati problem radnika koji su imali dugove i to sanirati bez kamata da bi oni mogli ostati ovdje i tu formirati obitelj, a ne otići u inozemstvo. To smo učinili jer mislimo da napori koje oni tu čine imaju najznačajniju vrijednost.
Često se kod nas čuje da se ljudi žale na to da nema dobrih radnika, da se ne posluje dobro… Mislite li da je to zato jer se zapostavlja istraživanje tržišta i zadržavanja kvalitetne radne snage? Prosječna plaća Vaših radnika je veća od prosječne plaće u Hrvatskoj, nije li i to jedna od mjera zadržavanja radnika?
– Dobrog radnika, odnosno suradnika kompanije koji svoje vještine unosi u kompaniju treba prepoznati kao veliku vrijednost i želimo da on bude maksimalno zadovoljan. Dakle, da iz te svoje plaće koju je pošteno zaradio može financirati sebe i svoju obitelj, ali imati i nešto za investiranje. Vjerujem da smo tu lideri, u razvoju tržišne ekonomije na temeljima moralnog kapitalizma gdje ljudi mogu planirati, zbrinuti obitelj, školovati djecu i imati zdrav odnos prema radu.
Pandmija je, nažalost, pitanje koje se i dalje provlači. Kako ste se poslovno snašli s obzirom na situaciju?
– Mi smo u kompaniji odmah ljude zamolili da se što prije cijepe i poštuju medicinu jer je to civilizacijski doseg i danas nam je procijepljenost unutar kompanije oko 90 posto. To je izvrstan rezultat na broj radnika i trebalo je prigrliti tu mogućnost koji je osigurala Hrvatska, a to je dostupno i besplatno cjepivo kojim smo zaštitili sebe i druge. Zbog toga smo prošle godine imali rast od gotovo 20 posto, a ove godine ćemo imati i 40 posto, bez obzira na krizu. Kriza nam je donijela motivaciju da razvijamo nove tehnologije, nove procese. Meni i mojim najboljim suradnicima je omogućila da budemo što više prisutni i otkrivamo nove prilike.
Uz Tehnix se uvijek veže pojam MO-BO-TO tehnologije. O čemu je riječ?
– Mislim da je to planetarno otkriće. Evo, hrabar sam i to mogu reći. To je tehnologija koja u cijelosti reciklira komunalni otpad. Radi se o našem izumu koji prima otpad i u vremenu od deset do petanest minuta ga u cijelosti reciklira prema uporabnim vrijednostima. Ponovno se vraćam na razvijanje svijeta u tri koraka. Prvo smo tražili sirovine pa gotove proizvode, ali da bi se svijet u budućnosti bolje i kvalitetnije razvijao, moramo imati više energije. Imamo je u otpadu. Moramo imati više sirovina. I to imamo u otpadu. Moramo imati više radnih mjesta i evo, i to imamo upravo u reciklaži. Mi tom tehnologijom iz klasičnog otpada dobivamo osam vrsta sirovina, sirovina koje bi se inače opet morale tražiti iz prirodnih resursa koji su ograničeni. Posebno ću spomenuti naš zadnji izum, a to je bioreaktorsko kompostiranje. To je izum koji je prvi put instaliran u Koprivnici, a to nam je jako drago. Ta bioreaktorska kompostana u šest do osam mjeseci iz biorazgradivog otpada proizvodi vrhunski kompost za proizvodnju zdrave hrane. To nije slučajno i jako nas veseli što se to baš dogodilo u Koprivnici jer imate dobro vodstvo u Komunalcu i u Gradu, a istovremeno je to odgovornost prema Podravci kao kolijevci hrvatske proizvodnje zdrave hrane. Zdrava hrana je najbolji lijek, budućnost i beskonačno globalno dobro. Drago mi je da smo uspjeli ostvariti tehnologiju koja podržava održivi razvoj i cirkularnu ekonomiju. Izgradnja kvalitetne kompostane ili sortirnice nije trošak, nego profit i donosi benefite gradu, građanima, prirodi i globalnom zaustavljanju klimatskih promjena. Evo, trenutno radimo i na projektu eko-sortirnice koja bi trebala biti predmet sljedećih razgovora između Grada Koprivnice, Komunalca i Tehnixa jer je ona sastavni dio ukupnog portfelja tehnologija koje jedan grad i sredinu čine zelenim. Ako Koprivnica ide u takvu investiciju, imat će kompletnu reciklažu i postat će zeleni grad, a to je velika stvar. To nam svima daje priliku i obvezu da se prema prirodi odnosimo domaćinski.
Nadovezali ste se na moje zadnje pitanje, a to je da velike kompanije moraju imati svojevrsnu odgovornost prema lokalnoj zajednici.
– Točno. To je sasatvni dio života jer smo mi dio društva i moramo se odgovorno ponašati prema sredini u kojoj živimo, a koja doprinosi razvoju društvenih odnosa u slobodno vrijeme. Prvenstveno preko sporta, kulture, ulaganja u infrastrukturu, dječje vrtiće, sportske dvorane… Na primjer, bavljenje sportom je kvalitetna priprema za kvalitetni rad, a to čovjeka obogaćuje. Mene veseli što je radna kultura u Međimurju i Podravini jako dobro razvijena, a to treba njegovati jer zdrav i oplemenjen čovjek to prenaša na svoje radno mjesto i u kompaniju u kojoj radi.
