U sjeni megaafere oko INA-e teške više od milijardu kuna odvija se posljednja etapa krupnog vlasničkog preslagivanja u Fortenova grupi koja bi već ovaj mjesec trebala održati skupštinu suvlasnika u Amsterdamu.
Ključna točka skupštine, koja se neuspješno pokušavala sastati već tri puta, je otkup 43-postotnog udjela ruskog Sberbanka koji je pod sankcijama za oko pola milijarde kuna, i to novcem same Fortenove, odnosno jedne od tvrtki iz te velike grupacije. Sberbank je pod EU sankcijama i mora izaći iz vlasništva u Fortenovi jer nema nikakva vlasnička prava, niti može glasati na skupštini. Drugi suvlasnik s 29 posto udjela je hrvatski plinski kralj Pavao Vujnovac koji će, tako, postati važan igrač nakon odlaska Sberbanka.
Sve je, zapravo, već bilo dogovoreno u proljeće kad su sporazum o preuzimanju potpisali Sberbank i mađarski fond Indotek u vlasništvu Daniela Jellineka, biznismena kojeg se povezuje s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. No, onda se situacija s tim poslovnim dealom prilično zakomplicirala upravo zbog Jellinekovih veza s Orbanom, pa se sve češće i glasnije spominje kako službeni regulatori neće odobriti to preuzimanje. Pogotovo to, kažu, neće učiniti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, što znači da je sporazum Rusa i Mađara na koncu propao.
Da cijela stvar ide u tom smjeru pokazuju i najave kako će Sberbankov udjel privremeno otkupiti sama Fortenova koja bi tih 43 posto dionica pohranila u vlastiti trezor te ih potom prodala zainteresiranim investitorima. Zasad ostaje nejasno kako će to financirati s obzirom da im na naplatu dolaze dubioze teške milijarde kuna. Ono što se ovog časa zna je da je Indotek Sberbanku dao ponudu od 500 milijuna eura, oko 3,8 milijardi kuna, pa je za očekivati kako će sličan iznos biti u igri i prilikom isplate koju planira provesti jedna od tvrtki iz Fortenova grupa. No, što nakon toga? Mnogi upućeni izvori tvrde kako se u drugom koraku u toj priči pojavljuju mirovinski fondovi, ali i koprivnička Podravka.
Više poslovnih ljudi s kojima smo ovih dana razgovarali navodi kako je dio tog plana izbacivanja Sberbanka iz igre provedba dokapitalizacije Fortenove koju bi najvećim dijelom obavili obvezni mirovinski fondovi. Oni se o tome zasad ne izjašnjavaju, ali nema nikakve sumnje da se o tome u posljednje vrijeme ozbiljno razgovara. I da upravo Vlada RH to vidi kao najpoželjniji model za Fortenovu. U tom je slučaju jedino nejasno hoće li u dokapitalizaciji sudjelovati i drugi najveći vlasnik Fortenove, čelnik PPD-a i Energije naturalis Pavao Vujnovac, koji ima 29 posto udjela, prema vlastitom priznanju.
Vujnovac je ovaj tjedan na konferenciji Dan velikih planova u Zagrebu otkrio da mu nikad nije bila ideja da dugoročno upravlja Fortenovom, nego je prepoznao priliku kada je kompanija bila u velikom stresu i imala vlasnike koji nisu htjeli biti vlasnicima jer su u tu poziciju došli pretvaranjem dugova u udjele. U prvoj fazi dogodit će se izlazak Sberbanka iz vlasništva zbog sankcija, a u drugoj fazi će se refinancirati dug Fortenove.
„U trećoj fazi će Fortenova završiti na IPO-u (incijalna javna ponuda dionica, op. a.) koji očekujem za godinu i pol. Tada ću ja izaći iz velikog dijela vlasništva sa zaradom, a kompanija će dobit kapital za daljnji razvoj. Kompanija poput Fortenove treba imati diverzificirano vlasništvo i institucionalne ulagače“, otkrio je Pavao Vujnovac.
Da se svima prilično žuri, pokazuju i neslužbene najave kako bi se cijela operacija mogla okončati do kraja listopada. Sberbank bi otišao, a mirovinci bi, de facto, preuzeli Fortenovu, najvažniju i najveću regionalnu kompaniju s najvećim maloprodajnim lancem (Konzum plus Mercator) u ovom dijelu Europe. Druga faza, na kojoj se također navodno intenzivno radi, je ulazak Podravke u cijelu priču. Koprivnička kompanija, naime, trebala bi preuzeti Fortenovin agrobiznis: slavonsko-baranjske tvrtke Belje, Vupik i Pik Vinkovce.
U tome jasan interes vidi Vlada RH koji želi zadržati kontrolu nad proizvodnjom hrane, ali i mirovinski fondovi koji kontroliraju više od 50 posto vlasništva u koprivničkoj kompaniji. Upravo Vlada i mirovinci, kako se čuje, u Podravki vidi konsolidatora poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. O tome često progovara i predsjednica uprave Podravke Martina Dalić koja upozorava da država mora jače pogurati strategiju koja će omogućiti samodostatnost u ključnim prehrambenim namirnicama poput pšenice, ulja, brašna, mlijeka, mesa. Za Podravku, koja je ovog časa nisko zadužena kompanija te kreditno vrlo potentna i likvidna, preuzimanja Belja, Pika Vinkovci i Vupika bila bi manji zalogaj. Neslužbeno se spominje kako cijeli posao ne bi bio teži od par stotina milijuna eura.
Prema službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, Fortenova ima u zakupu i koncesiji čak 33.000 hektara državnog zemljišta, što znači da je Vlada i više nego zainteresirana da cijeli poslovni sustav ostane u domaćim rukama, odnosno Podravki koju ionako kontrolira država. Belje obrađuje blizu 20.000 hektara, Vupik oko 6500, Pik Vinkovci oko 4500, Agrolaguna 1200, Vinka 800, Pik Vrbovec 700, a Mladina 50-ak hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Belje je za hrvatsku poljoprivredu posebno važno i zbog osječke mljekare koju su preuzeli od tvrtke Meggle.
Da je Podravka duboko unutra i da možda već obavlja dubinsko snimanje potencijalnih meta – Belja, Vupika i Pika Vinkovci – daju ovih dana naslutiti brojni dobro upućeni poslovni izvori iz Zagreba. I pritom je interes države da upravo Podravka preuzme goleme agroresurse u Slavoniji i Baranji više nego jasan. Zato ovih dana svi žure i nije nemoguće da već do kraja godine situacija u Fortenovi bude posve čista. Odnosno – zbogom Sberbank, dobar dan Podravka. Robert Mihaljević
