Patite li od fibrilacije atrija, ali toga niste svjesni? Pazite, može izazvati moždani udar

Fibrilacija atrija je najčešći tip srčane aritmije kod koje dvije gornje srčane komore (pretklijetke) imaju nepravilne otkucaje, što rezultira neadekvatnim pumpanjem krvi i može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka. Stanje je vrlo ozbiljno jer, ako ugrušak putem krvotoka dođe do mozga, može izazvati moždani udar. Zapravo, uz fibrilaciju atrija, rizik od moždanog udara je višestruko veći, upozorili su stručnjaci iz Centra zdravlja.


Procjenjuje se da od fibrilacije atrija boluje 1-2 posto opće populacije. Rizik od oboljenja raste s godinama, a doprinose mu i čimbenici poput visokog tlaka ili dijabetesa. Dodatna opasnost krije se u tome da fibrilacija atrija nekada ne izaziva simptome, no srećom, postoje tlakomjeri s AFib funkcijom i pametnom manžetom koji mogu detektirati nepravilnosti srčanog ritma. U slučajevima kad postoje simptomi i primijetite njihovu pojavu, važno je javiti se liječniku.

Vrste fibrilacije atrija

Postoje četiri primarna tipa fibrilacije atrija: paroksizmalna fibrilacija atrija – poznata je i kao povremena fibrilacija atrija, a traje manje od tjedan dana i obično prolazi bez liječenja; perzistentna fibrilacija atrija – traje više od tjedan dana i zahtijeva liječenje radi uspostavljanje normalnog srčanog ritma; dugotrajna perzistentna fibrilacija atrija – traje više od godinu dana i može biti izazovna za liječenje; trajna fibrilacija atrija – kod trajne fibrilacije atrija nepravilan srčani ritam se ne može popraviti te zahtijeva lijekove za održavanje otkucaja srca pod kontrolom i sprječavanje krvnih ugrušaka.
Moguće je da fibrilacija atrija s vremenom napreduje, primjerice počevši kao paroksizmalna i postajući dugotrajna.

Simptomi fibrilacije atrija


U nekim slučajevima fibrilacija atrija ne pokazuje nikakve simptome pa je moguće da patite od ovog stanja, ali ga niste svjesni. Međutim, u većini slučajeva, oboljeli primjećuju jedan ili više sljedećih simptoma: lupanje srca – najčešći simptom fibrilacije atrija; umor ili slabost – zbog fibrilacije atrija srce ne može pumpati dovoljno krvi bogate kisikom koja treba prolaziti tijelom, a posljedica može biti umor i osjećaj slabosti; vrtoglavicu ili ošamućenost – kada srce ne radi dobro, moguće je da mozak ne dobiva dovoljno kisika, što može izazvati vrtoglavicu ili osjećaj ošamućenosti; kratkoću daha (dispneja) – kada srce ne pumpa krv učinkovito, moguće je da dođe do nakupljanja tekućine u plućima zbog čega dolazi do otežanog disanja, a neki ljudi mogu osjećati dispneju čak i kada se odmaraju; bol u prsima (angina) – kada srce ne dobiva dovoljno kisika, moguće je osjetiti bol, pritisak ili stezanje u prsima.
Ako primijetite ove simptome, važno je obratiti se svojem liječniku koji će provjeriti vašu povijest bolest i pitati vas o vašim životnim navikama. Obavit će i pregled koji uključuje slušanje srca i provjeru pulsa i krvnog tlaka. Važan dio dijagnostičkog procesa je EKG snimanje, a liječnik će vas vjerojatno uputiti i na druge pretrage kako bi se uspješno postavila dijagnoza i eliminirali ostali potencijali uzročnici simptoma.

Fibrilacija atrija i moždani udar

U normalnim okolnostima, kada je sve u redu, krv dolazi do srca, prolazi kroz srce i ono je sa svakim otkucajem u potpunosti ispumpa van. Međutim, kod fibrilacije atrija može doći do nakupljanja krvi u srcu. Posljedica može biti stvaranje ugruška, koji potencijalno krvotokom putuje do mozga, uzrokujući moždani udar.
Smatra da se fibrilacija atrija može povećati rizik od moždanog udara za čak pet puta. Osim toga, moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija obično su ozbiljniji nego inače, s većim oštećenjima mozga i težim dugoročnim posljedicama. Iz tog je razloga, kod osoba kojima se dijagnosticira fibrilacija atrija, važno napraviti individualnu procjenu rizika od moždanog udara kako bi se odredio adekvatan način liječenja.

Rizik od moždanog udara procjenjuje se pomoći sustava bodovanja koji se naziva CHA2DS2-VASc. Riječ je o popisu čimbenika koji doprinose pojavi moždanog udara, a ovisno o tome koliko mogu utjecati na rizik, svakom od njih je pridružen određeni broj bodova.

Izvor: centarzdravlja.hr

Sustav CHA2DS2-VASc pomaže liječniku da odredi kako će izgledati liječenje. Primjerice, ako oboljeli ima rezultat 2 ili više od toga, terapija će vjerojatno uključivati upotrebu lijekova za razrjeđivanje krvi kako bi se smanjio rizik od moždanog udara. S druge strane, rezultat koji iznosi 0 ili 1 možda će upućivati na to da se ne koriste takvi lijekovi.


Rizični faktori i prevencija fibrilacije atrija

Rizik od pojave fibrilacije atrija se povećava s godinama, a doprinose mu hipertenzija, dijabetes tipa 2, zastoj srca, bolest srčanih zalistaka, hipertireoza, apneja, kronična opstruktivna plućna bolest, kao i određene životne navike poput pušenja i konzumacije alkohola.
Na neke od čimbenika, nažalost, nije moguće utjecati – na svoju dob, obiteljsku povijest bolest i određena zdravstvena stanja od kojih možda patite. No, promjene životnih navika mogu biti od koristi pa zato pazite na to da se uravnoteženo hranite, redovno vježbate i smanjite, ili u potpunosti preskočite, konzumaciju alkohola i cigareta. Nemojte zanemarivati redovne liječničke preglede, a ono što možete napraviti i kod kuće je redovno mjeriti vrijednost krvnog tlaka. Kućni tlakomjeri su dostupni na različitim prodajnim mjestima, uključujući web ljekarne, gdje možete kupiti i tlakomjere s AFib funkcijom i pametnom manžetom koji mogu detektirati nepravilnosti srčanog ritma i/ili hipertenziju – objavio je Centar zdravlja.

Vezani članci

Najčitanije