PETAR DOMBAJ: Cijela delegacija Hrvatskih voda došla je na Dane općine, gradi će se nasip

Općinu Drnje ovu je godinu najblaže rečeno, proživjela turbulentno. Nakon što su u kolovozu Drnje, Torčec, Botovo i druga okolna mjesta pogodile kolovoške poplave i Drava koja je postigla povijesni vodostaj, u rujnu je uslijedila još jedna drama dostojna nacionalnih medija – rušenje romskog naselja autoput. Ipak, načelnik Petar Dombaj ne odustaje od velikih planova i projekata koje neometano idu dalje, a ususret Danu općine otkriva što donosi neizvjesna budućnost.


GP: Prošla je godina dana od posljednjeg Dana općine. Pisali smo brojne tekstove o događanjima i ulaganjima na području cijele Općine, no možete li sada ukratko rezimirati što je sve učinjeno?

Unazad godinu dana u Općinu Drnje poprilično se investiralo. U našoj i okolnim općinama provodi se jedan od najvećih projekata u lokalnoj povijesti, a to je aglomeracija Koprivnica koja najviše obuhvaća upravo našu općinu. Grade se kanalizacijska mreža i vodovodni priključci, a radovi bi do kraja godine trebali biti završeni, naravno bez nepredviđenih situacija. Doprinos tog projekta nemjerljiv je za cjelokupno stanovništvo, a Općina uz financijsko sudjelovanje u ovom projektu priprema i sredstva za sanaciju i modernizaciju svih onih cesta kojima smo upravitelji. Paralelno s time, raznim infrastrukturnim i drugim projektima pokušavamo urediti općinu pa smo krenuli s izgradnjom vatrogasnog doma u Torčecu sufinanciranog sredstvima iz Europskog fonda. Dom će biti na ponos svih mještana, a naši vatrogasci i sve ostale službe dobit će adekvatan dom. To je investicija od milijun eura, no u stvarnosti nam znači mnogo više od samog novca, pogotovo jer su nam nedavne poplave pokazale koliko su nam vatrogasci važni. Ulagali smo i uređivali i bivšu zgradu Općine Drnje, energetski obnovili sadašnju zgradu dječjeg vrtića, a dodatno nas veseli i što je vrtić pun. Ne smijemo zaboraviti ni projekt Zaželi za pomoć starijim i potrebitim osobama te teško zapošljivim ženama koji smo provodili sa susjednim općinama i partnerima, a priprema se i njegova četvrta faza. Pripremili smo i sve za ITU mehanizam, krećemo s radovima odmah po završetku natječaja i zaprimanju odluka o pozitivno ocijenjenom projektu. Veliku smo brigu uložili i u sportsku infrastrukturu, naše mlade i mjesta za bavljenje sportom. Nadamo se navodnjavanju terena u Drnju u suradnji s NK Tomislavom, a postoje i planovi za prostorije NK Podravca u Torčecu. Ulažemo i ulagat ćemo i u dom ŠRK-a Štuka iz Torčeca koji su nas zadužili svojim sjajnim rezultatima, a ŠRK Amur Botovo trebao bi dobiti potpuno novi dom. Naravno, tu je i mnogo manjih ulaganja, uredili smo park, brinemo o dječjim igralištima, ulažemo u ljude, gospodarstvo bez kojeg se ne može održati niti sve drugo.

GP: Po prvi put ste odlučili Dane općine održati u Botovu. Kako to?

Nakon Drnja i Torčeca, red je da se Dan općine po prvi puta održi i u Botovu. Želimo na kvalitetan način zastupati svako naselje jer svi mještani su nam jednako vrijedni. Na ovaj način šaljemo poruku zajedništva jer najvažnije je da se u ovakvoj maloj zajednici ljudi zabave i druže. Program će biti sadržajan za sve generacije, onako kako mještani zaslužuju. Dobra hrana, piće i glazba itekako su nam potrebni u ovo stresno vrijeme koje lokalno i globalno proživljavamo.

GP: Slijedi još jedna izazovna godina, kakvi su vam planovi? Kako ste zadovoljni punjenjem proračuna, demografijom, što mislite da je područje na koje biste trebali staviti naglasak u ulaganju?

Ova nam je godina rekordna s obzirom na broj projekata koji se provode. Sljedeća godina bit će stanovita prekretnica jer će se završiti kanalizacijska i vodovodna mreža te sanacija i modernizacija cesta, a nastavi ćemo s razvojem gospodarske zone i razvojem poduzetništva. Energetski ćemo brinuti da unaprijedimo i obnovimo zgrade u vlasništvu Općine, a bavit ćemo se i grobljima koja smo u posljednje dvije godine malo ostavili po strani. Nastojat ćemo namaknuti sredstva za izgradnju biciklističko-pješačkih staza da bismo mogli završiti stazu od potoka Gliboki do kraja Botova, izgraditi stazu cijelom duljinom Podravske ulice u Torčecu, a važno nam je modernizirati i nerazvrstane ceste. Nastavit ćemo i projekte s OŠ Fran Kancelak u Drnju gdje ćemo rekonstruirati jedno i izraditi novo školsko igralište, ali i parking za djelatnike škole. U pitanju su milijunski iznosi, a naša matična škola zaslužuje ta nova ulaganja. Želja nam je i DVD-u Torčec nabaviti navalno vozilo. Naravno, financijski ćemo pratiti i sve naše udruge iz svih područja djelovanja. I dalje ćemo brinuti da nam općina bude lijepa i moderna, ali nećemo pritom zaboraviti naš kulturni identitet jer prošlost nas obvezuje na njegovanje baštine te brigu za budućnost. Poznato je da je naša općina jedna od onih sa slabijom financijskom situacijom u našoj županiji, no ne žalimo se i koristimo sve moguće izvore financiranja. Zasad nam ide jako dobro, no uvijek smo optimisti i perfekcionisti koji traže više i bolje.

Petar Dombaj / GPIP
Petar Dombaj / GPIP

GP: Mnogi mještani su dobili ili će dobiti priključak na infrastrukturu aglomeracijom, no iza radova, ne samo u Drnju nego i u ostalim mjestima prometnice su ostale teško prohodne i oštećene. Koji je plan s njihovom obnovom i kakvo je stanje u Drnju?

Početkom 90-ih i ranih 2000-ih godina u općinama se radilo na plinskoj infrastrukturi. Davnih godina prije i telefonski priključci. Danas je to vodovodna i kanalizacijska mreža. Svjesni smo da svi ti zahvati znače da je sve jedno veliko gradilište i da mještani zbog toga trpe. Trpe i prometnice koje su oštećene i teško prometne te se stvaraju gužve. Kao općinski načelnik mogu zamoliti za još malo strpljenja. Sve ono što je sada u lošem stanju, sanirat će se u najkraćem mogućem roku. Nastoji se lokalne, županijske i državne prometnice sanirati do početka zime odnosno do prosinca. Sve ostalo sanirat će se sljedeće godine. Valja zapamtiti da je dobrobit od svih tih radova je nemjerljiva.


GP: Ne treba zaboraviti i kako je sljedeća predizborna godina – zašto smatrate da je ova općinska vlast zaslužila voditi Drnje i u sljedećem, trećem mandatu?

Nikad se do sada niti ja, a niti moji suradnici nismo previše opterećivali s time je li godina izborna, predizborna ili smo tek došli na vlast. Zanima nas da ono što smo započeli prije šest godina i završimo, a to je kvalitetna priča i vizija kako bi općina trebala izgledati u godinama koje dolaze. Stvari se realiziraju dobro, no uvijek ima prostora za napredak. Energija koju imamo ne slabi, nego je još i jača. Trenutno ne želim donositi nikakve odluke o trećem mandatu, a pogotovo jer još imamo mnogo posla koji treba završiti. Svaki dan želimo iskoristiti da bismo ljudima pružili sve ono što zaslužuju.

GP: Čini se kako su ljudi podijeljeni oko mnogo toga, no kad zatreba, poput poplava – svi su kao jedno. Koliko je mještana, koliko djelatnika i kojih službi bilo uključeno i kako ste zadovoljni odrađenim?

Poplava koja nas je zadesila, a koju nitko nije predviđao nakon one iz 2014, ujedinila je sve mještane i žurne službe koje su imale samo jedan cilj, spasiti ljudske živote i ljudsku imovinu odnosno stambene objekte. Rekordni vodostaj sve nas je iznenadio, nismo mogli predvidjeti da bi Drava mogla baš toliko rasti. Zahvalan sam svima koji su na bilo koji način doprinijeli obrani od poplave, od najsitnijeg do najsloženijeg detalja, svima jedno veliko hvala u ime Općine Drnje i moje osobno ime. Napravili smo ogroman posao i izveli jednu sjajnu akciju koja bi mogla završiti u udžbenicima. Posebno moram pohvaliti naše vatrogasce iz Torčeca koji su u kratkom roku organizirali domaće ljude, civile koji su se u ogromnom broju bez previše pitanja digli na nogu i branili naselja od Drave. Dnevno je na terenu bilo minimalno stotinjak operativaca uz tristotinjak mještana te djelatnika Općine, HGSS-a i Županijskog stožera civilne zaštite. U cijeloj je akciji sigurno sudjelovalo više od tisućui ljudi, a to je jedna impozantna brojka. Tu su naravno i Bistra, Hrvatske vode, Županija, vatrogasna zajednica, svi oni koji su nešto donirali poput trgovina Robin ili Podravke, udruge žena… Proglasili smo elementarnu nepogodu, popisali sve što je poplava učinila u poljoprivredi, građevini i infrastrukturi. Šteta je prijavljena i nadamo se da će nam određena sredstva biti dodijeljena kako bi se pomoglo svima koje je poplava zadesila na bilo koji način. Država naprosto mora pronaći sredstva u proračunu i pomoći ljudima. Niti jedna poplava neće naštetiti i zaustaviti sve ono što je dobro sve dok postoje ljudi koji su spremni ujediniti se. Poplava je pokazala da znamo disati kao jedan i nadam se da ćemo tako funkcionirati i bez izvanrednih stanja.

GP: Što se može učiniti kako bi se štete u budućnosti smanjile?

Brine nas da od 2014. do danas mnogo toga nije riješeno. Zato se na terenu već rade svi oni zahvati kojima će se omogućiti obrana od poplave na prve tri linije do određene visine vodostaja od otprilike 560 centimetara. Ostalo se ne može bez nasipa, ali veseli nas činjenica da će cijela delegacija Hrvatskih voda doći na Dane općine te smo već pokrenuli proceduru projektiranja nasipa s desne strane obale kako bismo mirnije i bolje mogli živjeti našu svakodnevicu.

GP: Poplava je nažalost izravni krivac što više ne postoji naselje Autoput na kojem je živjelo 30-ak pripadnika romske manjine. Uskočili ste, pruživši im dom u Školi – no jasno je da je to tek privremeno rješenje. Što sada s njima? Kako i na koji način im pomoći?

Čim smo vidjeli da voda dolazi, odmah smo ih izmjestili u dvorani. Njih 35 u dvorani je bilo otprilike dva tjedna, a Općina im je osigurala hranu, piće i sve ono što im je bilo potrebno da bi im se životi nastavili odvijati na najbolji mogući način. Važno je napomenuti da naselje Autoput i prije poplave nije imalo potrebne uvjete za život te da smo na to upozoravali nadležne službe.

GP: Je li moguće i na koji način tražiti od Države da uskoči u pomoć? Ovaj tjedan u Drnju je zbog toga bila i potpredsjednica Vlade, ali i čelnik manjina u Saboru Veljko Kajtazi.

Nakon vrlo kvalitetnog sastanka s potpredsjednicom Vlade i gospodinom Kajtazijem te njihovim suradnicima iz Zagreba zaključili smo da je Općina učinila sve što je mogla po pitanju njihovog zbrinjavanja u školi. Što se njihovog stambenog pitanja tiče, nismo imali mogućnost i model, a nismo niti dužni trajno ih zbrinuti. Poduzetnik Antunović zbrinuo je četiri najugroženije obitelji s djecom tako što im je kupio kuće. Za ostale koji nisu trajno smješteni tražimo mogućnosti i načine kako ih trajno zbrinuti, no tu će ulogu morati odigrati država. Zasad su te obitelji smještene kod svojih bližnjih, a dežurne službe im pomažu da imaju sve potrebno za normalan život. Nama je u interesu da svi ljudi, bez obzira na rasu i nacionalnost, žele biti socijalno integrirani u društvo, raditi i živjeti normalan život bez stvaranja problema. Želimo da svi imaju jednaka prava i obveze, poštuju komunalni red i zakone Republike Hrvatske. Put do toga je težak, no ovo je ujedno i prilika da se završi priča koja traje već godinama. Ne želimo govoriti u rukavicama, točno znamo ime i prezime svakog tko radi probleme, bez obzira na nacionalnost, no sredit ćemo situaciju tako da svi budu zadovoljni.


GP: Policija navodno istražuje tko je srušio to naselje nakon poplave, dok župan smatra da je njihova budućnost prvenstveno pitanje kojim bi se trebala baviti Država te Općina.

Nije vrijeme i mjesto da to komentiram jer istraga još traje. Uvjeren sam da će naše državne institucije i službe pronaći krivca, a Općina Drnje od toga se ogradila jer niti smo imali bilo kakve ovlasti, niti smo bilo kakve odluke donosili. Zato se još jednom ograđujem od toga da Općina na bilo koji način stoji iza rušenja naselja Autoput.

GP: Mnogo se priča već godinama o ukidanju nekih općina pa i županija. Kad biste nekome tko ne zna, pokušali objasniti ulogu općine u životu mještana i njene mogućnosti što biste sve rekli?

Svašta je već rečeno pa je možda i suvišno nešto uopće i komentirati. Nekada smo, na primjer, imali Općinu Koprivnica koja se sastojala od deset današnjih općina i moramo priznati da svaki model ima svoje nedostatke, no jednako se tako mora priznati da se nikada više i bolje nije radilo u nijednoj općini kao što se radi danas. Svi ljudi koji vode jedinice lokalne samouprave znaju najbolje što je za njihove mještane potrebno, koji su prioriteti i kako riješiti probleme. Energija, volja, ustrajnost, znanje, pozitivna tvrdoglavost i korištenje svih resursa omogućavaju nam da danas odradimo ono što je davno trebalo biti napravljeno. Pitanje je bi li se u svaki prostor ulagalo kao što se ulaže danas kada bismo imali nekakav drugačiji ustroj. Ako bismo već reformirali ustroj županija, gradova i općina, kriterij ne smije biti politički nego kriterij samodostatnosti. Svatko tko kvalitetno radi svoj posao, ne bi trebao biti u opasnosti da ga se ukine i svi koji su aktivni, opravdavaju svoje postojanje. Zato za kraj želim svim mještankama i mještanima, prijateljima Općine te sadašnjim i budućim suradnicima poželjeti sretan Dan općine Drnje. Imamo svoju prošlost, imamo sadašnjost i ostaje nam brinuti se da budućnost bude što svjetlija i bolja za sve koji žive ili će živjeti u Općini Drnje.

Vezani članci

Najčitanije