Bugarska nam je manje-više još uvijek nepoznata, a ako nešto i znamo o njoj onda su to Sofija i Zlatni pijesci na Crnom moru dok je Plodiv, drugi po velilčini grad u Bugarskoj, u doba Jugoslavije bio poznat po svome međunarodnom velesajmu, a koji je i dalje privlačan i uspješan. I, prirodno, po čuvenim bugarskim ružama čija je domovina Sirija.
Napisao i slikao: Željko Marušić
Iako postoje nalazišta s dokazima boravka ljudi u Plovdivu već prije 8.000 godina najdomljivija je prisutnost građevina iz vremena dok se Plovdiv nazivalo Filipopolis – Filipov grad, po vladaru Filipu II. Makedonskom koji ga je osnovao, ali i Rimljanima koji su ga nazvali Trimontium (Tri brda jer se nalazio na tri brda) i Flavia. Kasnije su stigli Slaveni i nadjenuli mu ime Poldin, a Turci Filibe…
Plovdiv (Filipopolis) postaje dio Rimskog carstva 45./46 godine. Rimljani planski grade ulice, veliki forum (tržnicu okruženu trijemovima i obrtničkim radnjama), stadion i kazalište, javno kupalište, a onda u Vi. stoljeću sižu Slaveni. A barbari k’o barbari…
Slučajna nalazišta neprocjenjive vrijednosti
Nas devet gostiju Grada Plovdiva – turističkih novinara iz osam država, članova FIJET-a (Međunarodne federacije turističkih novinara i pisaca u turizmu), prvo smo, iz krasnog DoubleTree hotela by Hilton, krenuli u razgledavanje ranokršćanske biskupske bazilike Filipolisa s podnim mozaicima koji prikazuju simbole poput krvi Isusove, beskrajnog i vječnog Boga, posude u koje se skupljalo manu s neba, prikaze ptice, čak i izvor života. U njoj je pronađeno čak 300 grobova.
Ovaj iznimno važan spomenik sasvim je slučajno otkriven 1988. godine budući da je na tom mjestu trebala biti izgrađena stambena zgrada. Stvarno nevjerojatno!
Još je puno slučajnih nalazišta bilo prilikom gradnje pojedinih zgrada. Najočitiji primjer je bila gradnja obiteljskog hotela Villa Flavia u kojem se savršeno jede i može piti probrana bugarska vina. Kada su krenuli graditi hotel u podrumu je iskrsnulo nalazište. Kada su vidjeli prve slojeve, bili su prisiljeni odmah stati s radovima jer su nastupili arheolozi iz Arheološkiog muzeja koji su otkrili zid rimskog kupališta. Troškove su pokrili Grad i Vlada. Kasnije su dozvolili da se nad njime izgradi hotel, a taj dio rimskog kupališta postane podrum hotela u kojem se može jesti, piti i – razgledavati.
Veličanstveni stadion iz drugog stoljeća za 30.000 gledatelja
Slučajno je 1923. godine otkriven i stadion iz II. stoljeća, izgrađen u vrijeme cara Hadrijana, koji je mogao primiti čak 30.000 gledatelja! Nalazi se ispod najduže pješačke ulice u Europi. Samo je mali dio otkopan i dostupan javnosti negdje na pola puta šetnice. Vrijedi se spustiti stubama i razgledati ga kao i ući u neke robne kuće, poput H&M npr., i sići u podrum budući da se i u njemu nalazi dio stadiona.
Kako se stadion nalazi uglavnom ispod glavne pješačke ulice, namjera je vlasti potpuno ga iskopati i natkriti ga „staklenim“ pločnikom. Koji će tek doživljaj biti hodati iznad tako veličanstvenog zdanja! A kako će to izgledati iskusili smo u bazilici jer smo i tamo hodali staklenim stazama iznad čarobnih mozaika. Povijest i adrenalin.
Turskom kaldrmom kroz povijest
Uz stadion se, ali na „normalnoj“ visini, nalazi i prelijepa džamija Džumaja iz XV. stoljeća na obodu brežuljka Taksim tepe, a pretpostavlja se da ju je dao izgraditi sultan Murat II. Posebnost je da se pred ulazom nalazi kavana sa stolovima na ulici pa je time još zanimljiviji ulaz u nju.
Od nje vode razne uličice u kojima se nudi suvenire i domaće proizvode, mjesta na kojima se dobro jede, ali i koje vode u obnovljeni stari dio grada s turskom kaldrmom koju su sagradili stanovnici toga dijela grada pokazujući time i svoje bogatstvo. Teško je opisati ljepotu toga dijela grada na jednom od sedam brda na kojima se nalazi Plovdiv sa svojim 380.000 stanovnika. Točnije šest budući da je jedno sravnjeno sa zemljom jer se koristilo kamen iz njega.
Tako se na jednom od njih, točnije između brežuljaka Taksim i Džambaz, nalazi dojmljivo rimsko kazalište (amfiteatar) iz I. stoljeća za čak 6.000 gledatelja. I dok su se tu nekada odigravale predstave, lovačke i gladijatorske igre, a danas gledatelji uživaju u raznolikim predstavama i koncertima na otvorenom. Korišten je do IV. stoljeća kada je napušten i dijelom uništena, a ponovno otkriven 60.-tih godina prošlog stoljeća.
Nakon što smo prošli kroz čarobnu Hisar kapiju, srednjovjekovni kameni prolaz sagrađen na temeljima vrata iz rimskog razdoblja, došli smo u Obrtničku ulicu i na obrtnički sajam što se odigrava svakog rujna. Nije nešto velik, ali se može pronaći nevjerojatne stvari u staretinarnicama, krasne bugarske suvenire i ručne radove, prezalogajiti i popiti odlično bugarsko pivo, ali vidjeti vjenčanje uživo u crkvi i u parku, te posjetiti najstariju ljekarnu.
Kapana – mjesto za hedonizam
A kada spominjem hedonizam nikako ne smijem zaboraviti na četvrt Kapana. Nekada su je izbjegavali, a danas se tu nalaze lijepo uređene kuće s različitom ugostiteljskom ponudom, ljubaznim jednostavnim mladim ljudima i ozračjem istinske gostoljubivosti. Sladoled je bio odličan, hladna kava još bolja, a razgovor s domaćim ljudima odličan. Veliki broj ljudi govori odličan jezik zahvaljujući i činjenici da su u Bugarskoj i u doba komunizma bile škole na engleskom jeziku! Činjenica koju mnogi nisu znali.
Nakon kraćeg osvježenja slijedila je još jedna šetnja glavnom ulicom koja je najduža pješačka ulica u Europi. Zaboravite kupnju u trgovinama koje izborom odjeće zaostaju za nama. Prevladava odjeća iz Turske. Našim prijateljima Bugarima držim palčeve i da se odmaknu s mjesta najsiromašnije države u Europskoj uniji. Nisu ga zaslužili, a kako smo mi krenuli ne bih se čudio da nas preteknu.
Grad s pobjedničkim turističkim priznanjima
Plamen Panov, zamjenik gradonačelnika za kulturu, arheologiju i turizam, s 10 godina iskustva u javnoj upravi, naglasio je timski rad koji je pridonio da Plovdiv osvoji titulu europske prijestolnice kulture 2019. godine, a ove godine četvrto mjesto u konkurenciji European Best Destinations za turizam prestigavši turističke gradove poput Londona, Rima i Praga. Podsjetio je da je grad 2016. godine dobio i nagradu Zlatna jabuka FIJET-a.
Tvornica cigara je postala luksuzni hotel
Ovo je najbolji primjer zajedničkog rada mladih ljudi suvremenih ideja koji su osuvremenili grad u kojem ima još puno ostataka socijalističke arhitekture i neuređenih pročelja starih kuća. Tako jaka mladenačka energija pridonijela je i gradnji niza vrhunskih hotela od kojih ističem hotel Vizualiza s pet zvjezdica. Zgradu je davne 1890. godine sagradio poznati talijanski arhitekt, a pod zaštitom je UNESCO-a. Svoj život zgrada je započela kao tvornica cigara u Bugarskoj. Iako smo ga došli samo pogledati, odnekud se stvorio vlasnik i dao naredbu osoblju da nam ponudi piće, a na kraju razgledavanja dočekao nas je pladanj s odličnim kanapeima koje zaista nismo mogli odbiti. Ponudio je on i još toga, ali krenuli smo dalje balansirajući između čarobne vidljive povijesti na svakom koraku i sadašnjosti u kojoj smo hedonistički uživali u odličnim jelima i pićima.
A kada čovjek dođe čista srca poput kolegica i kolega iz Međunarodne federacije turističkih novinara i pisaca u turizmu – Fijet, iz Austrije, Cipora, Grčke, Rumunjske, Slovačke, Srbije, Španjolske, Turske i moje malenkosti iz Hrvatske, a u pratnji kolege Plamena Stareva, predsjednika Fijeta Bugarska, ne može negoli uživati u prekrasnom Plovdivu.
Zgodne činjenice
U Bugarsku, pa tako i Plovdiv, lako je doći niskotarifnim prijevoznicima s time da su najbolje cijene i veze iz Beča i Budimpešte. Za naše pojmove sve je jeftino i dat ćete si oduška u gostionicama i kafićima. Dobro, ne baš kafići jer ih nemaju kao takve. Još uvijek su kaavane koje su prekrasno uređene.
Svakako jedite domaća jela temeljena na povrću i salatama, sirevima i raznolikom mesu. Janjetina je odlična!
Gradski i međugradski javni prijevoz je vrlo jeftin pa ga iskoristite za razgledavanje mnogobrojnih znamenitosti.
Cijene hotela su raznolike. Otkrio sam tajnu da u izravnom razgovoru mnogi daju nižu cijenu od objavljenih, kao i onih na booking.com. Valja to istražiti i u drugim državama.
Neka upravo taj grad bude poziv da dođete u Bugarsku, a kasnije nastavite upoznavati i druge ljepote te zemlje. Tko zna, možda vam se, kao i nama, priključe Plamen Panov, zamjenik gradonačelnika za kulturu, arheologiju i turizam, Juliana Yordanova, voditeljica Odjela za turizam ili Elena Sveshtarova, stručnjakinja u Odjelu za turizam Plovdiva kojima zahvaljujem na gostoljubivosti i brizi.
