- Temišvar je najveći grad cijelog Banata kojeg nastanjuje preko 330.000 stanovnika, a nastanjuju ga Rumunji, Mađari, Nijemci, Srbi, nešto Hrvata…
Piše i fotografira: Željko Marušić
Zbog ljepote arhitekture, trgova i parkova, Temišvar su nekada nazivali malim Bečom. Toj ljepoti dodajte i prekrasnu pravoslavnu katedralu za koju je teško reći je li ljepša izvana ili iznutra. Centar je najbolje razgledati po trgovima istovremeno se diveći ulicama koje ih spajaju. Trg opere, odnosno Trg pobjede s balkonom Opere na veličanstvenoj zgradi koja jedina u Europi udomljuje kazališta na tri jezika – na rumunjskom, mađarskom i njemačkom, 1989. godine objavljeno je oslobađanje od diktature Nikolaja Čaušeska.
Europa u malom
Temišvar je najveći grad cijelog Banata kojeg nastanjuje preko 330.000 stanovnika, a nastanjuju ga Rumunji, Mađari, Nijemci, Srbi, nešto Hrvata…
Na Trgu slobode smješteni su Komanda garnizona, Gradska kuća iz doba Osmanlija, te spomenici dačanskom vođi Decebalu koji se borio protiv Rimljana i Djevici Mariji koja je ujedno trebala grad zaštiti od kuge. Jedini je trg koji bi trebalo dodatno urediti da zasja zasluženom ljepotom.
Slaveni, Germani i Romani ovdje žive zajedno s Mađarima čime je Temišvar doista Europa u malom.
Katedralni trg ili Trg ujedinjenja s jedne je strane obilježen katoličkom katedralom Svetog Ivana Nepomuka u kojoj se održavaju mise na rumunjskom, mađarskom, njemačkom, hrvatskom i latinskom jeziku, a nasuprot nje je Srpska pravoslavna crkva sa zgradom Temišvarske eparhije. Na ovom trgu, dugom 150 i širokom stotinu metara, brojne su klasicističke i barokne građevine koje doslovno sjaje ljepotom. Znate li da su neke zgrade izgrađene čak po projektima Gustave Eiffela (Eiffelov toranj!).
Izložba koja se nije mogla propustiti
Razlog moje posjete bilo je svečano zatvaranje izložbe ‘Brankuši – izvori i univerzalne perspektive’ koja je bila vrhunac zbivanja Temišvaru u prošloj godini kada je bio jedna od tri Europske prijestolnice kulture. Koliko je ta izložba u Nacionalnom muzeju umjetnosti Temišvar bila značajna potvrđuje činjenica da ju je razgledalo 130.000 posjetitelja iz zemlje i svijeta u samo četiri mjeseca.
Nakon pola stoljeća bila je to najvažnija izložba posvećena ovom nesvakidašnjem umjetniku u Rumunjskoj zahvaljujući posudbi njegovih djela iz mnogih inozemnih muzeja i privatnih zbirki. Recimo da su već dan nakon zatvaranja izložbe djela ‘krenula’ u matične izložbene prostore. Brankuši je rođen u Rumunjskoj 1876. godine, a umjetnički se probio u Francuskoj kada je odlučio napustiti kiparski realizam i okrenuti se apstrakciji. Jedno od njegovih najpoznatijih djela je ‘Ptica u prostoru’ koje je izazvalo sudski spor. Naime, poslavši taj rad na izložbu u Ameriku carinska služba mu je htjela naplatiti porez od 40 posto jer je nisu smatrali umjetninom, a na koje se ne plaća carina, već uporabnim predmetom. Američki sudac je na kraju uvažio njegovu žalbu uz obrazloženje da je zakonska definicija onoga što čini umjetnost zastarjela.
Nekoliko njegovih skulptura je obaralo rekorde za najskuplje plaćenu skulpturu na svijetu pa je tako ‘Gospođa L.R.’ 23. veljače 2009. godine prodana za 37,2 milijuna američkih dolara, rekord koji vrijedi i dan danas.
Isplati se doći i na jedan dan
Isplati se doći u Temišvar na 24 sata, uživati u ljepotama, dobro i povoljno jesti, a za smještaj preporučam Ibis hotel. I da, zračna luka je gotovo u središtu grada i s njime dobro povezana.
Zanimljiv posjet je bio i izložbi radova Ioane Nemeš (1979.-2011.) pod nazivom ‘Rituali, čuvari i oluje’, a koja je bila je jedna od najpriznatijih i najizlaganijih rumunjskih umjetnica svoga naraštaja uprkos činjenici da je umrla vrlo mlada..
Time je Zaklada Likovni susreti nastavila pružati daljnje vidljivosti vrijednim umjetnicima i doprinosa njihovom razumijevanju u širem kontekstu suvremene umjetnosti.
Nakon uživanja u lijepo modernistički uređenoj pivnici, poslije u dobrodošloj šetnji, valjalo je pogledati zgradu sinagoge u kojoj je sada Glazbena akademija budući da je ostalo vrlo malo Židova, te završiti u Muzeju komunističkih potrošača koji se nalazi u mračnoj ulici s neuglednim ulazom, te kafićem koji podsjeća na neka konspirativna vremena. Izloženi su tisuće izložaka Made in Romania iz zlatnog doba komunizma. Zanimljivo je vidjeti kućanske uređaje, radio uređaje, gramofonske ploče, igračke, glazbene instrumente, boce, postere, novine i časopise, knjige, razglednice, bicikle, odjeću… Zanimlijivo, zar ne?
