Ova je godina za ratare koji uzgajaju žitarice bila puna problema, od skupog repromaterijala do nepovoljnih vremenskih uvjeta. Došlo je do ubrzanog zrenja, a time i do nižih prinosa, javljaju iz Agrokluba.
U svakom slučaju, pred ratarima je sjetva ozimih žitarica. Na nekim parcelama taj će posao obaviti kasnije zbog usjeva koji su još na površinama, što je posebno izraženo tamo gdje je kasni kukuruz.
U Agroklubu podsjećaju kako sjetva prije i poslije optimalnog roka nosi sa sobom određene rizike.
Kada prerano obavimo taj posao biljke imaju ubrzan rast, dolazi do prekomjernog busanja, što rezultira izmrzavanjem tijekom zime. Također, ovakve parcele imaju veću zakorovljenost, probleme s pojavom biljnih bolesti i štetnika, navode stručnjaci.
Kasna sjetva nosi rizik da se biljke neće dovoljno razviti i uspjeti proći kroz period prilagođavanja na niske temperature. One imaju slabije razvijen korijenov sustav zbog čega su osjetljivije na nedostatak vlage u tlu, slabije busaju, prinos može biti smanjen jer stvaraju manje vlati, klasova, manje zrna u klasu, podložnije su stresu. Potrebno je korigirati sjetvenu normu za 10 do 15 posto kako bi se nadoknadila smanjena produktivnost.
Posljednjih godina smo svjedoci sve viših temperatura tijekom jeseni i zbog toga bi termin trebalo prolongirati. Nedostatak ili višak vlage u tlu može biti još jedan značajan faktor. Na proizvođačima je da izbalansiraju uvjete, fotoperiodizam, rast i razvoj usjeva, a prije svega da osiguraju ujednačeno klijanje i nicanje sjemena.
Optimalno vrijeme sjetve ozime pšenice je od 5. do 25. listopada. Ona najbolje podnosi zakašnjelu sjetvu, ali i s njom treba biti pažljiv.
Zob se sije od 25. rujna do 10. listopada, raž od 20. rujna do 20. listopada, a ječam od 1. do 20. listopada, kada se sije i tritikale.
Foto: Depositphoto / Ilustracija
