U koprivničkoj bolnici dnevno se priprema oko 700 obroka i 50 različitih dijeta koje pomno prati budno oko nutricionistkinje Ive Butković

Neukusno pripremljena, količinski nedovoljna, bljutava, nerijetko i hladna – često su to epiteti kojima pacijenti primorani provesti neko vrijeme na bolničkom liječenju opisuju jelovnike u hrvatskim bolnicama. Naravno, svaki pacijent ima propisani jelovnik, ovisno o bolesti i terapiji. Kakav je standard prehrane pacijenata u koprivničkoj bolnici Dr. Tomislav Bardek odlučila je provjeriti naša ekipa.
Za prehranu onih na liječenju u našoj zdravstvenoj ustanovi brinu prehrambeni tehnolozi, nutricionisti, kuhari i ostalo osoblje u kuhinji koji pripremaju jelovnike i obroke prema potrebama svakog pacijenta i njihovu zdravstvenu stanju. Iako su smješteni u sporednom dijelu zgrade, u funkcioniranju cijelog sustava bolnica imaju važnu ulogu. Možda nisu na prvoj ‘liniji obrane’, ali su velika podrška onima koji se bore za svaki život te pridonose izlječenju samih pacijenata.


Ruža Evačić, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo i glavna sestra koprivničke bolnice Dr.Tomislav Bardek i Iva Butković, rukovoditeljica Odsjeka za dijetetiku i prehranu//FOTO: OZREN ŠPIRANEC

Iva Butković, rukovoditeljica Odsjeka za dijetetiku i prehranu svakodnevno brine za cjelokupan sustav bolničke kuhinje. Planira jelovnike, koordinira s kuharima, surađuje s medicinskim sestrama i u konačnici s pacijentima. Svaki tanjur prolazi kroz njene ruke, a u razgovoru nam je otkrila kako to izgleda u svakodnevnoj praksi.
– U normalnim okolnostima prosječno se pripremaju obroci za otprilike 200 do 250 pacijenata po svakom glavnom obroku i oko tridesetak za međuobroke. To je 700 obroka u jednom danu, oko 5000 obroka tjedno i 21.000 obroka mjesečno. U bolničkoj kuhinji se priprema pedesetak različitih dijetnih obroka, a koji su spravljani prema standardu prehrane bolesnika u bolnicama – govori Butković te dodaje kako u slučaju potrebe postoji mogućnost sastavljanja individualnog jelovnika, naravno, u dogovoru s njom koja tada obavi i razgovor s pacijentom na odjelu.
Prema standardu priprema se tri, odnosno pet obroka, ovisno o vrsti propisane dijete, a jelovnici se izmjenjuju svaka dva tjedna, ali i sezonski, ovisno o dostupnosti svježih namirnica poput povrća i slično.
Sve dijete u koprivničkoj bolnici pripremaju se po standardima za prehranu bolesnika u bolnicama koji vrijedi za sve bolnice u Hrvatskoj.

Obroci se dostavljaju prema tablet sistemu//FOTO:OZREN ŠPIRANEC

– Prijave pacijenata radimo putem programa ‘dijetetičar’. U taj program medicinske sestre prijavljuju propisanu dijetu za svakog pacijenta ponaosob, naravno nakon što odjelni liječnik odluči o kakvoj je dijeti točno riječ – govori nam Butković te dodaje da se osim klasičnog prijavljivanja dijeta po bolestima, prijavljuje i poseban način prehrane ukoliko pacijent nešto ne jede iz vjerskih ili moralnih uvjerenja ili pak njegovo trenutno zdravstveno stanje to uvjetuje, poput kombinacije više različitih dijeta.
– Pripremao i vegetarijanske obroke i tako se trudimo svima, na najbolji mogući način, ugoditi. To što hrana ljudima nije ukusna, nije do naše prehrane, već je to do ljudskih navika i količina na koje su navikli kod kuće. Mi ovdje imamo propisnu kalorijsku vrijednost po kojima se priprema menu i naravno da je on okusom oskudan i drugačiji od onog na kojeg smo svi navikli – naglašava Butković i dodaje kako svakog dana zajedno s kuharima prije podjele obroka zajednički kuša svako jelo i procjenjuje je li odgovarajuće i može li se proslijediti pacijentima.
Koprivnička bolnička kuhinja djeluje u sustavu HACCP-a, što znači da se obvezuje uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane kako bi osigurala njenu neškodljivost.

Ovako izgleda jedan ručak//FOTO:USTUPIO ČITATELJ

Iako se mnogi pacijenti žale na bolničku hranu te govore da su dobili nešto za jesti što po svojoj dijagnozi ne bi smjeli okusiti, nutricionistkinja Iva nam je kazala kako je to gotovo nemoguće jer se u bolnici radi po tablet sistemu i na se taj način obavlja kontrola prilikom podjele za svakog pacijenta.
– Prva osoba sudjeluje na podjeli na način da na traku za podjelu stavi poslužavnik, salvetu, pribor za jelo, druga karticu s imenom pacijenta, a treća stavlja hranu sukladno pacijentovoj dijeti. Prilikom stavljanja hrane na tacnu svi prate i upozoravaju jedni druge što bi na nju trebalo staviti tako da je jako mala vjerojatnost da pacijent dobije, primjerice jaje, ako je na žučnoj dijeti. Osim ovakvog načina kontrole podjele obroka, medicinske sestre na odjelima provjeravaju svaki poslužavnik s hranom koji odnose bolesnicima. Ipak, pogreške se ne isključuju, ali su vrlo rijetke – ističe Butković.
Ruža Evačić, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo i glavna sestra bolnice pojasnila nam je kako se događa da pacijenti nisu uvijek spremni prihvatiti promjene u prehrani koja im je propisana i možda zbog toga imaju negativan stav prema dijetalnoj prehrani.
– Događa se da pacijent naruči hranu dostavom ili od kuće što naravno može negativno utjecati na proces i ishod liječenja. Naravno, bolnica nije zatvor i pacijent ima pravo sam odlučiti, kako o načinu liječenja, tako i o načinu prehrane – naglašava.

Koprivničko kuharsko osoblje mora biti educirano kako bi obroci bili adekvatni za sve pacijente//FOTO:OZREN ŠPIRANEC

Trenutno u bolnici imaju dovoljno kuhara, no kako kaže, teško je naći motiviranog kuhara koji bi želio i ostao ovdje raditi. Razlog tome je taj što je njihov posao u bolnicama puno zahtjevniji od onog u restoranima.
– Potrebno je znatno više znati o prehrani, namirnicama, kalorijskoj vrijednosti i bolestima. Primjerice, ako za svako jelo postoji određena kalorijska vrijednost i različite namirnice, jednostavno moraš učiti i biti izuzetno pažljiv, a tu je potrebna, osim znanja, i ljubav prema kuhanju – ističe Evačić te dodaje kako kuhari rade u dvije smjene, ujutro od 6,30 do 14,30 sati i od 13 do 21 sat, sve dane u tjednu.
Valja spomenuti i kako se namirnice nabavljaju kroz sustav javne nabave i svaku od njih podvrgava se provjeri.
– Važno je kakva je tjestenina, je li ona tvrda ili mekana kada se skuha i je li džem, primjerice od jagode od određenog proizvođača pun šećera i ima li dovoljan postotak voća. Dakle, sve se kontrolira i kuša, a tek onda naručuje i kuha – naglašava Butković i dodaje kako se jedan običan dnevni menu u koprivničkoj bolnici sastoji od 2200 kilokalorija i izgleda ovako.
– Za doručak je trokutić topljenog sira, jedno jaje, dvije šnite kruha i čaj ili neki drugi topli napitak. Za ručak je grah s ječmenom kašom ili kiselim zeljem, repom i kruh. U grahu se nalaze kobasice i špek pa on nije prazan. Uz grah se nalazi i juha jer neki pacijenti ne jedu grah pa se za njih priprema juha kako bi barem nešto pojeli. Večera je laganija i tada se pripremaju kuhani žganci s jogurtom ili tjestenina sa sirom – objašnjava Butković te dodaje kako svrha bolničke prehrane nije da se podilazi svakom nepcu, nego zdravlju pacijenata.


Vezani članci

Najčitanije