Zasigurno nema stanovnika Koprivnice koji nije prošao gradskim parkom. Ali, znate li da u njemu raste primjerice, Majmunovo drvo? Koje stablo je najstarije, a koje najviše? Sve su to Koprivničanci mogli saznati tokom današnje edukativne šetnje s inženjerkom hortikulture Natašom Njegovec iz koprivničkog Komunalca, koja, kako kažu i u njezinoj tvrtki, ovaj park poznaje u dušu, jer već godinama brine o njegovu uređenju.
-Najstariji je ovaj drvored kestena zasađen 1908. godine. Djelatnici Šumarskog instituta iz Jastrebarskog radili su zdravstveni pregled stabala i rekli nam da su još sva u prilično dobrom stanju. Najveće stablo u parku je tulipanovac s 35 metara, a najmanje prilično stari dud, koji nema niti metar visine, ali svake godine obilno rodi i djeca, prolazeći kroz park često zastanu i slade se plodovima – doznali smo od Nataše Njegovec, koja je, u povodu Međunarodnog dana biološke raznolikosti, zainteresirane građane i novinare upoznala s relativno nepoznatim podacima vezanim uz floru koprivničkog parka.
Već spomenuto Majmunovo drvo zapravo je Čileanski bor čija krošnja vremenom poprima oblik kupole. Ima duge oštre iglice i neobične češere. Zbog rasporeda grana pogodan je za kićenje, pa će možda već ove godine tijekom prosinca i ovaj koprivnički biti ukrašen. Tim više što se ta praksa već primjenjuje u nekim drugim gradovima.
Gorostas koprivničkog parka, tulipanovac, ime je dobio po svojim cvjetovima koji sliče cvjetovima tulipana. Zovu ga još i molekularnim fosilom, budući da je na stablu jednog tulipanovca u Americi provedena studija kojom je utvrđeno kako ga odlikuje odlična razina zaštite genetskih podataka. Genomska promjena je kod njega oko 2.000 puta sporija nego kod ljudi.
U parku raste i klon Gupčeve lipe. Sadnica je bila dar već spomenutog Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog Gradu Koprivnici i Komunalcu u povodu 60 godina rada Gradskog komunalnog poduzeća. Riječ je o klonu lipe iz Gornje Stubice, koja je još jedini živući svjedok seljačke bune iz 1573. godine.
Zapravo svako stablo ili ukrasni grm iz koprivničkog parka, ima neku svoju priču. Žalosti činjenica, da nakon svake sadnje novih biljaka, dio tajanstveno nestane.
Spomenimo i to da svaki građanin može nekom stablu dati ime pod kojim će biti evidentirano godinu dana. Primjerice, trenutno imamo stablo Petre Pintarić, a svoje drvo ima i jedan Nikola. Stablo močvarnog pačempresa zove se Dragec, a ime je dobilo po Dragutinu Ruhlu, gradskom vrtlaru koji je osmislio park prije 150 godina i vodio brigu o njemu punih 40 godina.
Močvarni pačempres ima korijenje koje izbija iz zemlje i pomoću kojeg biljka diše te muške i ženske cvjetove. Iz ženskih cvjetova nastaju češeri. Pogodno je za gradnju brodova i sauna.
Gdje se koje stablo nalazi i kako se zove možete doznati i putem Komunalčevog portala Moje stablo.
