Uoči Praznika rada ministar financija ispalio je znakovitu poruku zamotanu u celofan, ali očito se radi o probnom balonu

Statistika Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljena krajem ožujka pokazuje neke nove trendove između dva glavna parametra za izračun postotka o usklađivanju mirovina. Kod prethodnog izračuna postotka u dva polugodišta 2022. godine, koji je primijenjen od 1. siječnja 2023. imali smo rast stope inflacije od 6,6 posto i stopu rasta bruto plaća od 2,5 posto, što je dalo postotak usklađivanja mirovina od 5,37 posto. Sada, u prvim mjesecima 2023. u odnosu na drugo polugodište 2022. imamo stopu rasta plaća od 9,5 posto, a inflacije ‘samo’ 3,4 posto! Ovakav trend daje nadu za još jedno iznadprosječno usklađivanje mirovina od 1. srpnja 2023. godine. Prije redovnog usklađivanja mirovine za ožujak, isplaćenu u travnju, korisnice obiteljske mirovine dobile su automatsko povećanje od 10 posto, dok su korisnici najnižih mirovina u dva navrata ukupno dobili povećanje od 6,13 posto. Od 1. siječnja paralelno se rješavaju i mnogobrojni zahtjevi umirovljenika za izračun dodatka udovicama i udovcima od preminulih partnera, koji prema ZOMO-u iznose 27 posto od obiteljske mirovine. Od početka godine do prije tjedan dana HZMO je zaprimio oko 116.000 zahtjeva, a do 25. travnja je riješio oko 48.000, što je oko 41 posto. Zasad prosjek obračunatog i isplaćenog dodatka iznosi od 90-95 eura, što će biti dodatan prihod obitelji, koja je ostala bez jednog člana. HZMO očekuje da bi u slijedeća dva mjeseca, do kraja lipnja mogao završiti predviđenu proceduru novog modela obiteljskih mirovina.


U zadnjih 10 godina odlazak oko 400.000 uglavnom mladih i stručnih kadrova u ‘bijeli svijet’ za posljedicu ima nedostatak radne snage, koji se najviše osjeća u našoj glavnoj ‘proizvodnji’ u turističkoj djelatnosti na Jadranu, ali i u našem građevinarstvu gdje nas spašavaju Nepalci. Nažalost, deficitarna zanimanja su problem i u našem bolesnom zdravstvu, gdje nedostaje i liječnika i medicinskih sestara. Taj problem najviše pogađa umirovljeničku populaciju, koja zbog dugih lista čekanja ne može dobiti adekvatnu i brzu dijagnostiku. Sva ta problematika, posebno u javnoj upravi Vladi i resornim ministrima prijeti štrajkovima i izlaskom na ulice u borbi za većim plaćama. Kako izgleda, sve nezadovoljne skupine ‘nanjušile su krv’ i pročitale kronologiju rada HDZ-a, da se u predizborno vrijeme može dosta toga izboriti. Povijest je učiteljica života i davno je poznato kada HDZ-ova politika realizira davna obećanja. Prošlo je već dosta godina kako manje više svi, radnički sindikati, političke stranke i umirovljeničke udruge od Vlade traže povećanje osobnog odbitka s 4.000 na 5.000 kuna (s 531 na 664 eura). Važno je napomenuti, da je ova aktualna Vlada u sedam godina samo jednom povećala poreznu osnovicu s 3.800 na 4.000 kuna. I kako sada izgleda ostaje uporna i tvrdoglava, barem prema ovom o čemu se ovih dana puno piše i nagađa. Tako smo uoči praznika rada od ministra financija Primorca dobili jednu šturu, zagonetnu objavu koja glasi: ‘Povećanje osnovnog osobnog odbitka više ne bi pomagalo najugroženijim skupinama, već onima u srednjem i višem sloju, pa se razmatraju i drugi mehanizmi dorade poreznog sustava, ali i određeni zahvati u sustavu doprinosa, posebice za mirovinsko osiguranje’.

Gotovo svaki dan na kapaljku saznamo od ministra Primorca po koji detalj modela koji se ‘mučka’ u laboratoriju stranke na vlasti. Kako nam otkriva ministar umjesto povećanja osobnog odbitka krenuli su jednim drugim smjerom povećanja plaća i to onima koji sada ne plaćaju porez na dohodak, a to misle postići kroz rasterećenje doprinosa za mirovinsko osiguranje(?). Kako kaže ministar, povećanje osobnog odbitka ne bi u ovom trenutku bilo toliko produktivno, pa trenutno traže neki drugi način na koji bi se to moglo napraviti. Kako se čini, na tragu su modela različitih stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje za skupine s najnižim plaćama temeljem kojeg bi oni uplaćivali niže stope doprinosa, a to im u konačnici ne bi utjecalo na iznos buduće mirovine. Ovo rasterećenje radnika s nižim plaćama bi se odnosilo na uplate u prvi stup generacijske solidarnosti, a drugi stup se ne bi dirao, iako je zakonom bilo predviđeno postupno smanjenje stopa doprinosa za prvi stup i povećanje za drugi stup.

Smanjenje stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje katastrofalan je potez

Teško je komentirati nešto što je najavljeno u jednoj rečenici ministra Primorca o doradi poreznog sustava i zahvatu u mirovinske doprinose. Čini mi se, da se ovdje radi o jednom predizbornom balonu uoči praznika rada i priči o povećanju plaća, pa da se čuje reakcija javnosti. Ako Vlada već namjerava povećati plaće neka sjednu s radničkim sindikatima i neka dogovore, da se konačno pošteno plaća svaka vrsta rada, a ne manipulirati s mirovinskim doprinosima. Ovo što sada pričaju protivno je mišljenju radničkih sindikata, stranaka i umirovljeničkih udruga. Ako misle smanjivati stopu mirovinskih doprinosa, to bi bio katastrofalan potez za umirovljenike, jer se i sada doprinosima prikupi tek oko 53 posto sredstava za mirovine, a još oko 47 posto potrebno je dodati iz državnog proračuna. Danas Hrvatska ima jednu od najnižih stopa mirovinskog doprinosa od 20 posto, dok države u okruženju, Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska… imaju prosječnu stopu od 27 posto. Što se tiče dorade poreznog sustava očekujem da se natrag vrate porezne olakšice za ulaganje u mirovinski 3. stup, za plaćene račune za zdravstvene usluge kod privatnih poliklinika, za ulaganja u životno osiguranje… Nažalost, u ovoj priči ministra Primorca nema ništa o povećanju mirovina(?). Vrijeme je da premijer Plenković prijeđe s izbornih obećanja na djela. Kad je došao na vlast 2016. godine, udio mirovina u plaći je bio 40 posto, cilj u Izbornom programu im je bio rast mirovina prema 60 posto prosječne plaće, a danas udio ‘lebdi’ između 35-36 posto, najniže u EU, ali i na Balkanu. Umjesto ovih nebuloza za veće i pravednije mirovine predlažem: 1. hitno povećanje mirovina ‘novih’ umirovljenika od 10 posto kao ispravak pogrešno izračunate prve AVM od 1.1.1999., 2. ukidanje doživotne penalizacije prijevremenih mirovina barem u 70. godini života i 3. usklađivanje mirovina samo prema većoj stopi rasta između plaća i inflacije! Mislim da se slažete?


 

Vezani članci

Najčitanije