Šume u Hrvatskoj obnavljamo oplodnim sječama (prirodna obnova šuma). Prirodna obnova šuma se radi u tri sijeka-pripremni, naplodni i dovršni. Na taj način obnavljamo stare regularne šume. Nakon takve sječe ponovno će se podići nova šuma i neće se šumsko zemljište prenamijeniti u druge svrhe.
Temeljna načela hrvatskog šumarstva su održivo gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti te trajno povećanje kakvoće funkcija šuma, što u prijevodu znači – korištenje onoliko drvne tvari koliko priraste.
Važno je napomenuti i kako su Hrvatske šume nositelj FSC certifikata za gospodarenje šumama što znači da se njima gospodari prema strogim, ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Sve navedeno svake godine kontrolira ovlaštena međunarodna kuća, tako da nepravilnostima mjesta nema.
Svakih 10 godina radi se redovna revizija, odnosno izrađuje se dokument od nekoliko tisuća stranica. On se zove osnova gospodarenja za pojedinu gospodarsku jedinicu. Tada se za te šume radi inventura i detaljan propis za pojedini odsjek. Potom to odobrava nadležno ministarstvo, a nakon što se završi taj posao koji obično traje oko godinu dana –zakazuje se javni uvid na koji mogu doći svi koji to žele. Znači, našim djelatnicima mogu se postavljati pitanja, onaj tko želi može dati svoju primjedbu, razgovarati, raspravljati, pitati struku što se to namjerava raditi u toj gospodarskoj jedinici u narednih 10 godina. Nakon toga ministarstvo, te brojna nadležna tijela u zaštiti okoliša i prirode odobravaju tu osnovu. Dok se Osnova gospodarenja odobri i potvrdi – ona je zakon i propis za sve koji gospodare šumom.
Mi se prilikom gospodarenja šumama držimo unaprijed izrađenog plana. Tamo sve piše, treba li npr. pristupiti proredi, je li riječ o mladoj šumi ili treba napraviti oplodnu sječu. Detaljno su precizirani starost šume, nagib terena, vrsta drveća i brojni drugi detalji. Ako piše da je na redu oplodna sječa, onda se ona mora provesti u tih 10 godina. Ako mi to ne napravimo, činimo gospodarski i privredni prijestup. Provedbu Osnove kontrolira Državni inspektorat.
Biologija šuma zahtjeva da kod zrele šume krenemo u oplodnu sječu na način da potičemo urod sjemena, a kad dobijemo gusti ponik – prorijedimo staru šumu, maknemo 20, 25 posto starih stabala da bismo pustili mladicama svjetlo da se ne bi dogodilo odumiranje. Zatim njegujemo mladice, prskamo ih protiv pepelnice i ostalih bolesti, radimo žetve korova, a sve kako bismo pomogli mladicama da stasaju. Za koju godinu prorijedimo još jedan dio starih stabla, ali ne sve jer još uvijek ta stara stabla imaju zadaću štititi mladice. Tek kada je ta mlada šuma dovoljno stasala da može nastaviti samostalni rast i razvoj – mi idemo u dovršni sijek, koji odobrava šumarski inspektor! Mladice su tada visine od pola metra do metar i pol, ali ljudi to ne prepoznaju kao mladu šumu i tu je najveći problem. Pripremni i naplodni sijek, javnost još nekako i “proguta”, no kada dođe do dovršnog sijeka – oni su šokirani. Zadnji sijek u postupku prirodne obnove laiku predstavlja nestanak šume na nekom prostoru što je potpuno kriva percepcija jer na tom istom mjestu već egzistira mlada šuma koja će laiku kao takva biti prepoznatljiva tek nakon 20 ili 30 godina. Sadnja sadnica je samo pomoć i dopuna postupcima prirodne obnove, što također mnogi ne znaju.
Nas šumare često dočeka pitanje koje je pomalo nespretno i pogrešno: Koliko siječete, a koliko sadite? Pitanje je to koje je odraz apsolutnog nerazumijevanja našeg posla i struke. Valja reći kako se većina sadnica sadi iza dovršnih sijekova u prve tri godine u svrhu popunjavanja gdje nije uspjela prirodna obnova ili je pomladak oštećen mehanizacijom. Manji dio se sadi na kompletnim površinama, tamo gdje se moralo prije toga napraviti čistu sječu zbog sušenja, vjetroloma ili vjetroizvala na primjer i to je pošumljavanje. Pošumljavanje je i sadnja na novim površinama, na kojima ranije nije bila šuma. Na području UŠP Koprivnica prosječno godišnje posadimo oko 700.000 sadnica koje uzgajamo u RJ Rasadničarstvo Koprivnica. Od vrsta koje sadimo najzastupljenije su sadnice hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve i crne johe te u manjem dijelu topola, trešnja, kesten, lipa, crni orah, duglazija i ariš.
Njege šuma na UŠP Koprivnica godišnje radimo na površini od 4500 ha, Zaštitu šuma od štetnih organizama i požara na površini od 3614 ha, uzgojne radove na prirodnoj obnovi šuma (čišćenje tla od korova, uklanjanje podrasta i grmlja, rahljenje tla, premazivanje panjeva, popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom)na površini od 768 ha, uzgojne radove na umjetnoj obnovi šuma (čišćenje tla od korova, sjetva i sadnja te popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom) na površini od 54 ha, uzgojni radovi na konverzijama šuma na površini od 165 ha te uzgojni radovi na sanaciji šuma na površini od 92 ha.
Ilegalnih sječa šuma na području Uprave šuma podružnice Koprivnica nema. Ima pojedinačnih krađa drvnog materijala iz šuma koja se redovno prijavljuju nadležnoj Policijsko upravi. Privatne šume nisu u našoj nadležnosti.
