Zamljačanec: U nešto više od 10 godina napravljeno je gotovo 100 murala

Street Art Festival u Koprivnici održava se već jedanaestu godinu zaredom te je zaslužan za svojevrsno stvaranje ‘galerija na otvorenom’ koja je intuitivno nastajala zajedno s pričom ovog specifičnog festivala. Prošlih su godina organizirana stručna vodstva uz priče o muralima i autorima, a napravljena je i mapa na kojoj su označena mjesta koja skrivaju murale od kojih neki danas čine vizulani identitet tih prostora kao što je to slučaj u FUNK-u. Umjetnost je u svijetu odavno izašla u javni prostor, a Maša Zamljačanec, jedna od organizatorica festivala, ističe kako možemo biti sretni što se to dogodilo i u našem gradu.


Pionirski počeci

– Kada smo prije jedanaest godina Andreja Salajec i ja osnivale udrugu MaMuze, zamislili smo da se i u Koprivnici napravi jedan mural, a kao gošću smo pozvali OKO, jednu od ‘pionirki’ ove umjetnosti kod nas. Naš prijatelj Antonio Grgić savjetovao nam je da odmah to nazovemo festival, pozovemo još kojeg umjetnika i da počnemo stvarati nove tradicije. Mi smo odmah prihvatile taj savjet – hrabrost ili ludost? Sad više nije ni važno. Sretne smo što smo pokrenule SAF – prisjetila se Maša pionirskih početaka današnjeg već tradicionalnog festivala.

Oslikavanje murala na Street Art Festivalu organizirano je kao likovne akcije, uvijek uz dozvole i u dogovoru s vlasnicima zidova

Umjetnost koja u realnom vremenu nastaje pred očima namjernih i slučajnih promatrača naziva se muralom, a svaki je autor murala spreman i na dobar komentar ili glasnu kritiku. I umjetnici i organizatori ovakvih akcija svjesni su mogućnosti da će rad jednog dana nestati, da će se promijeniti ili da će dočekati intervencije. Javni prostor je zajednički, ističe Zamljačanec, i svi mi odlučujemo kako ćemo ga koristiti i prema njemu se ponašati.

Murali nisu grafiti


Murali i grafiti su kao kruške i jabuke, srodni, ali ih ne treba miješati. Grafiti izričaj nastao je kao bunt i jedan od sastavnih elemenata hip hop kulture u Americi uz rap glazbu i breakdance. Grafiti umjetnici su koristeći sprejeve na taj su način slali poruke, dopisivali se na zidovima ili obilježavali teritorij. S druge strane, oslikavanje murala na Street Art Festivali organizirano je kao likovne akcije, uvijek uz dozvole i u dogovoru s vlasnicima zidova.
– Mural je i u doslovnom prijevodu – zidna slika. U likovnoj umjetnosti postojali su oduvijek, oni su velikih formata i zato imaju manje detalja u prikazu. SAF je s godinama predstavio i razne stilove – od grafičkih ili apstraktnih pa sve do onih napravljenih slikarski – pojašnjava organizatorica i dodaje kako je u nešto više od 10 godina napravljeno gotovo 100 murala.
– Neki su zidovi obnovljeni te su ugostili već i dva ili tri umjetnika, neke su fasade planski obnovljene, ali, podsjeća Maša, mnogo je to radova za jedan mali grad.
Jedan od ciljeva festivala bio je i potaknuti domaće autore da se priključe slikanju murala. Očekivali su da će se to dogoditi u pet ili 10 godina, no već se prve godine priči priključio Zvonimir Haramija Hans, a ubrzo nakog toga i Hađaga, Worg, Blanana, Shy, Theia te bi danas Street Art Festival bez problema mogao ugostiti i samo lokalne autore.

Umjetnik Mana Mei mural slika na fasadi u Starčevićevoj ulici

Javni prostor je zajednički i svi mi odlučujemo kako ćemo ga koristiti i prema njemu se ponašati

Ovogodišnji festival podsjetio je na lokacije kojima se organizatori vraćaju u kontinuitetu poput FUNK-a ili Mačkovca u Kampusu, vratio se na neke stare lokacije poput sportske dvorane u Starčevićevoj ulici, ali je i uveo neke nove poput Elektre. Umjetnici koju su predstavili svoj rad ili će to tek napraviti ove godine u Koprivnici su Shy, Theia, Blanana, Mane Mei, ojoMAGico i Boris Bare.

Likovna umjetnost je dovoljna

Oslikavanje murala, bavili se time amaterski ili profesionalno, košta kao i sve drugo, no uvelike ovisi o ambicijama, snalažljivosti i uvjetima odnosno o spletu okolnosti.
– Najam skela, kupovina sprejeva, dozvole za rad na visini neće malo koštati, ali ako želite pokušati napraviti rad paste up tehnikom potreban vam je veliki papir na kojem ćete nacrtati motiv, uzeti ljepilo za tapete i aplicirati na zid. Mogućnosti je bezbroj. Mi pratimo i napredak naših kreativnih gostiju, uživamo u njihovim izazovima, a pozivamo i publiku da pogleda što je primjerice SHY napravila na FUNK-ovoj zgradi koristeći samo crnu i bijelu boju – kaže Maša i dodaje kako je bilo je nekoliko pokušaja da se uz slikanje organizira još nešto poput piknika, rekreativnih sportskih druženja, koncerata ili plesnjaka, no na kraju se uvijek se uvijek vraćaju ideji kako je to na ovakvom festivalu suvišno jer se tijekom desetak godina dokazalo da barem jedan tjedan u godini likovna umjetnost može biti sama sebi dovoljna te da je to i zaslužila.
Koprivnički Street Art Festival je u usporedbi sa sličnih festivalima u Hrvatskoj ostao u malim okvirima, ali je održao kontinuitet u kvaliteti.
– Nije nikad imao previše popratnih programa i mislim da je i to njegova posebnost – zaključuje Maša.

Mural je i u doslovnom prijevodu – zidna slika. U likovnoj umjetnosti postojali su oduvijek, oni su velikih formata i zato imaju manje detalja u prikazu. SAF je s godinama predstavio i razne stilove – od grafičkih ili apstraktnih pa sve do onih napravljenih slikarski

Ništa bez volontera


Dobrog festivala nema bez dobrih volontera pa se i SAF oslanja na pomoć enzuzijasta koji se svake godine pobrinu za to da umjetnici imaju sve što im je potrebno. Jedan od redovitih festivalskih volontera je i Marko Benjak Bendžo koji otkriva kako izgleda briga za umjetnike.
– Svakog umjetnika prvo odvedemo u specijaliziranu trgovinu kako bi se opskrbio potrebnim materijalima. Nakon toga odlaze na svoju prethodno određeno lokaciju i tamo smo uz njih kako bi im omogućili sve što im treba, od dodatne opreme i materijala do hrane, vode i grickalica – kaže Benjak i dodaje kako umjetnike pri radu najčešće posjećuju roditelji i prijatelji, no ako su na nekoj frekventnijoj lokaciji i slučajni prolaznici.
– Sve ovisi o lokaciji. Umjetnike često posjete roditelji i prijatelji, a ako su na nekoj frekventnoj lokaciji, slučajni prolaznici zastanu, popričaju s njima, zanima ih što se događa. Prošle je godine jedna gospođa s umjetnicima kod podvožnjaka blizu Podravke stajala gotovo pola sata rekla kako je baš lijepo da se ovako nešto događa u gradu i na drugačiji način uljepšava njegov izgled.

Volonter Marko Benjak ispred murala u Mačkovcu koji ove godine oslikava Theia

Vezani članci

Najčitanije